Republika Hrvatska
Trgovački sud u Osijeku
Osijek, Zagrebačka 2
Poslovni broj: 19 P-106/2023-27
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Osijeku, po sutkinji Marini Ljubičić Knežević, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, protiv tuženika Lovačko društvo "Graničar - Sokol" Sikirevci, OIB: 84668758572, Sikirevci, Ulica Vladimira Nazora 51 i umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa Miroslav Vegar, OIB: 46162172796, odvjetnik u OD Grgić & partneri, Pisarnica Osijek, radi isplate 929,00 EUR, nakon glavne i javne rasprave zaključene 12. prosinca 2023., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika umješača na strani tuženika, a u odsutnosti tuženika, na ročištu za objavu sudske odluke održanom 12. siječnja 2024.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Lovačko društvo "Graničar - Sokol" Sikirevci, OIB: 84668758572, Sikirevci, Ulica Vladimira Nazora 51, isplatiti tužitelju CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, V. Jagića 33, iznos od 929,00 EUR (devetstodvadesetdeveteura) zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 24. srpnja 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 385,65 EUR (tristoosamdesetpeteura i šezdesetpetcenti) zajedno sa zateznim kamatama koje na taj trošak teku od 12. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
III. Zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 319,53 EUR (tristodevetnaesteura i pedesettricenta), odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi kako je 28. lipnja 2021. na cesti D7- Duboševica (GP Duboševica) – Beli Manastir – Osijek – Đakovo – GP Šamac Vrpolje pred vozilo reg. oznake SB 1112 RC, kojim je upravljala Tea Banović, sa područja lovišta tuženika istrčala divljač te udarila u vozilo, čime je na istom nastala imovinska šteta. Nadalje, za predmetno vozilo je bio zaključen ugovor o osiguranju automobilskog kaska kod tužitelja te je na temelju istog tužitelj svom osiguraniku naknadio štetu u iznosu od 929,00 EUR. Tužitelj dalje navodi kako lovištem iz kojeg je istrčala divljač gospodari tuženik i za nastalu štetu odgovara u skladu sa odredbama Zakona o lovstvu i Zakona o obveznim odnosima te kako je pozvao tuženika i tuženikova osiguravatelja na podmirenje regresnog duga, ali je isto ostalo bezuspješno.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom ističe kako je poduzeo sve mjere za sprječavanje šteta od i na divljači, a na dan i u vrijeme nastanka štetnog događaja u lovištu nije imao nikakvih lovnih ili nelovnih aktivnosti te nije mogao utjecati na kretanje divljači. Nadalje, na dijelu ceste gdje se dogodio štetni događaj brzina je ograničena na 50 km/h, odnosno 80 km/h, a i postavljeni su prometni znakovi s upozorenjem "divljač na cesti". Dalje navodi kako je u vrijeme nastanka štetnog događaja Hrvatski lovački savez s Euroherc osiguranje d.d. imao potpisanu i plaćenu policu osiguranja za sva lovišta u Republici Hrvatskoj te kako nema dokaza kako je vozilo udarilo u divljač.
3. Na ročištu održanom 25. svibnja 2023. tuženik je predložio sudu da Euroherc osiguranje d.d. obavijesti o otpočetoj parnici pa je sud podneskom od 25. svibnja 2023. Euroherc osiguranje d.d. obavijestio o otpočetoj parnici, u skladu sa čl. 211. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; u daljnjem tekstu ZPP) te je na ročištu održanom 29. lipnja 2023. prihvatio sudjelovanje umješača na strani tuženika u ovoj pravnoj stvari.
4. Umješač na strani tuženika u odgovoru na tužbu navodi kako priznaje kako se 28. lipnja 2021. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo osiguranika tužitelja. Međutim, osporava kako je isto udarilo u divlju životinju te kako je uslijed navedenog na vozilu nastala šteta. Nadalje, navodi kako se prometna nezgoda dogodila na kolniku državne ceste D7 te kako ne postoji odgovornost tuženika jer isti ne može odgovarati za štetne događaje izvan ustanovljenog lovišta, odnosno kako cesta na kojoj je došlo do naleta vozila na divljač nije površina na kojoj se može uspostaviti lovište. Umješač na strani tuženika ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer se prometna nezgoda nije dogodila zbog provođenja lova te navodi kako ne postoji odgovornost tuženika za štetu na vozilu osiguranika tužitelja. Također, smatra kako je osiguranik tužitelja, ako se kretao u skladu s maksimalno dopuštenom brzinom, imao mogućnost zaustaviti svoje vozilo prije naleta na zapreku na cesti, odnosno ističe prigovor isključive odgovornosti osiguranika tužitelja za nastanak štetnog događaja. Zaključno, umješač na strani tuženika osporava osnovu tužbenog zahtjeva, ali ne osporava visinu imovinske štete.
5. U dokaznom dijelu postupka sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka Tee Banović i Renata Čupića (str. 92-94 spisa) te izvršio uvid u podatke o prometnoj nezgodi (str. 4 spisa), potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko - posavske, Postaje granične policije Vrpolje od 2. srpnja 2021. (str. 5-6 spisa), policu osiguranja od automobilske odgovornosti (str. 7 spisa), Uvjete za osiguranje automobilskog kaska tužitelja (str. 8-14 spisa), prijavu i odštetni zahtjev iz osiguranja od auto odgovornosti (str. 15-16 spisa), presliku prometne dozvole za vozilo reg. oznake SB 1112 RC (str. 17-18 spisa), presliku vozačke dozvole Tee Banović (str. 19-20 spisa), izvid štete (str. 21-23 spisa), obavijest o obračunu osigurnine tužitelja na ime Renata Čupića od 23. srpnja 2021. (str. 24 spisa), izvadak po transakcijskom računu tužitelja (str. 25 spisa), regresni zahtjev tužitelja na ime tuženika od 3. svibnja 2022. (str. 26 spisa), očitovanje tuženika na regresni zahtjev tužitelja od 12. svibnja 2022. (str. 32-33 spisa), podnesak tuženika na ime umješača na strani tuženika od 1. srpnja 2022. (str. 34 spisa), podnesak umješača na strani tuženika na ime tuženika od 24. lipnja 2022. (str. 35 spisa), podnesak tuženika na ime umješača na strani tuženika od 6. lipnja 2022. (str. 36 spisa), podnesak umješača na strani tuženika na ime tuženika od 13. svibnja 2022. (str. 37 spisa), presudu Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gžn-864/13 od 20. listopada 2015. (str. 48 spisa), presudu Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1475/16-2 od 16. siječnja 2018. (str. 49-55 spisa), fotografije vozila (str. 64-71 spisa) i spis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko – posavske, Postaje granične policije Vrpolje (str. 76-90 spisa). Također, sud je izveo dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Goranu Dijanoviću, mag. ing. prometa na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja, odnosno na okolnost je li osiguranik tužitelja upravljao vozilom primjerenom brzinom, prilagođenim uvjetima na cesti i vremenskim prilikama te u skladu s odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi (nalaz i mišljenje vještaka, str. 108-115 spisa).
6. Tužbeni zahtjev je osnovan.
7. Među parničnim strankama nije sporna činjenica kako se 28. lipnja 2021. dogodila prometna nezgoda na kolniku državne ceste D7 prilikom koje je na vozilu osiguranika tužitelja nastala materijalna šteta, odnosno nije sporno kako je predmetno vozilo u trenutku štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja te kako je tužitelj svom osiguraniku isplatio iznos od 929,00 EUR na ime naknade štete (str. 4- 25 spisa).
8. Nesporno je i kako je tuženik u vrijeme štetnog događaja bio osiguran kod umješača na strani tuženika te kako se tužitelj obratio tuženiku i umješaču na strani tuženika sa regresnim zahtjevom, međutim istom nije udovoljeno (str. 26 i 32- 37 spisa).
9. Također je nesporno kako se u trenutku prometne nezgode nije provodio lov.
10. Sporna je činjenica je li se prometna nezgoda dogodila na način opisan u tužbi, odnosno je li divljač udarila u vozilo i kojom brzinom se vozilo kretalo, odnosno postoji li isključiva odgovornost osiguranika tužitelja za nastanak štetnog događaja.
11. Također, sporna je pasivna legitimacija tuženika.
12. Dakle, nije sporna visina tužbenog zahtjeva, nego je sporna osnova istog.
13. Svjedok Tea Banović u svom iskazu na ročištu održanom 10. listopada 2023. (str. 92-93 spisa) u bitnom je navela kako je na dan štetnog događaja, oko 22:00 sata, upravljala osobnim automobilom iz mjesta Crno Selo prema Slavonskom Šamcu, a ograničenje brzine je bilo 50 km/h. Nadalje, vidljivost je bila izvrsna, kao i stanje ceste, a u jednom trenutku s njene lijeve strane pojavila se srna i istu je udarila automobilom, nakon čega je zaustavila vozilo, izašla van iz istog i pozvala policiju. Svjedok dalje ističe kako je srna pobjegla, odnosno ista se nije zaustavljala na cesti, a u odnosu na brzinu kojom je vozila automobil, ističe kako je to bilo 60 km/h, bila je sama na cesti, a srna je udarila u vozačevu stranu, odnosno branik, retrovizor, vozačeva vrata i mali dio zadnjih vrata. Dalje navodi kako je na vozačevim vratima bilo krvi, kao i između vrata i branika, a vezano za svjetla, vozila je pod dugačkim svjetlima. Nadalje, a u odnosu na okolinu iz kojeg pravca je došla srna, svjedok navodi kako je to ravno polje, ribički kanal, odnosno radi se o čistini, a također postoji i kanal uz cestu te je cesta u istom nivou u odnosu na polje. Svjedok smatra kako nije postojala mogućnost da srna bude u kanalu jer se radi o ribičkom kanalu.
14. U svom iskazu na ročištu održanom 10. listopada 2023. svjedok Renato Čupić (str. 94 spisa) u bitnom je naveo kako je bio suvozač u automobilu kojeg je udarila srna, a on srnu nije vidio, odnosno čuo je samo udarac. Nadalje, srna je udarila u lijevi blatobran, pukao je retrovizor, vozačeva vrata su se udubila te su vrata bila izgrebana, a na vozilu je bilo tragova krvi između vozačevih vrata i blatobrana. Dalje navodi kako je vidljivost bila dobra, kao i stanje ceste, a ograničenje brzine je bilo 80 ili 90 km/h. Svjedok također navodi kako je srnu vidio nakon udara, ali ne može se decidirano izjasniti u koju stranu je otišla, a vezano za okolinu oko ceste, navodi kako je pokraj ceste kanal i polja.
15. Iz nalaza i mišljenja vještaka (str. 108-115 spisa), a koji je sud prihvatio jer je isti jasan, objektivan i sastavljen u skladu s pravilima struke, razvidno je kako je u predmetnom slučaju došlo do naleta životinje na vozilo, a ne obrnuto, kako vozačica nije imala tehničkih mogućnosti izbjeći dolazeću životinju te kako je kontakt ostvaren na lijevoj strani vozila, kako nema većih dubinskih oštećenja i kako je životinja preživjela, što upućuje da brzina kretanja nije bila velika.
16. Sud je izvršio uvid u spis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko-posavske, Postaje granične policije Vrpolje (str. 76-90 spisa) te utvrdio kako je u konkretnom slučaju došlo do naleta osobnog automobila na divlju životinju (srnu) koja je istrčala iz odvodnog kanala, a događaj se dogodio na lovnom području ovdje tuženika, o čemu je izvješten lovnik Ivica Jarić koji nije izlazio na mjesto događaja jer srna nije pronađena. Također je utvrđeno kako se mjesto događaja nalazi u zoni koja je označena prometnim znakom "divljač na cesti", a na mjestu događaja na osobnom automobilu pronađeni su tragovi krvi životinje, dok na kolniku tragova nije bilo.
17. Tijekom postupka utvrđeno je kako je životinja preživjela udar, odnosno ista nije nađena na mjestu štetnog događaja, dok je svjedok Tea Banović navela kako je vidjela predmetnu životinju - srnu u trenutku udara iste u vozilo. Nadalje, svjedok Renato Čupić naveo je kako u trenutku udarca životinje u vozilo, životinju nije vidio, međutim istu je vidio nakon što je udarila u vozilo, a radilo se o srni.
18. Tuženik i umješač na strani tuženika isticali su kako nema dokaza kako je divlja životinja, odnosno srna udarila u vozilo, no s obzirom na iskaze svjedoka, koji su bili uvjerljivi, jasni, sigurni i logični pa ih je sud i prihvatio, sud je mišljenja kako je srna udarila u vozilo, odnosno kako se radilo o upravo toj vrsti životinje prilikom nastalog štetnog događaja, iz čega proizlazi kako nisu osnovani navodi tuženika i umješača na strani tuženika kako nema niti jednog dokaza kako je tužiteljev osiguranik udario u divljač.
19. Nadalje, umješač na strani tuženika je također isticao kako se prometna nezgoda dogodila na kolniku državne ceste broj D7 pa iz tog razloga ne postoji odgovornost tuženika jer isti ne može odgovarati za štetne događaje izvan ustanovljenog lovišta.
20. Uvidom u potvrdu i izvješće, koji se nalaze na str. 5-6 i 79 spisa utvrđeno je kako se štetni događaj dogodio na lovnom području kojim gospodari tuženik i kako je mjesto događaja označeno prometnim znakom "divljač na cesti" pa je s obzirom na navedeno neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije.
21. Materijalnu dokumentaciju u spisu, a koja tijekom postupka nije niti bila sporna, sud je prihvatio kao vjerodostojnu.
22. Čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22; u daljnjem tekstu ZOO) propisano je kako šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, dok je čl. 1064. istog Zakona propisano kako za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.
23. S obzirom na činjenicu kako se divljač na cesti smatra opasnom stvari, za štetu nastalu od iste odgovara njezin vlasnik.
24. Nadalje, čl. 1067. st. 1. ZOO-a propisano je kako vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti; st. 2. istog članka propisano je kako vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, dok je st. 3. predmetnog članka propisano kako vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.
25. Čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu ("Narodne novine", broj 99/18, 32/19 i 32/20; u daljnjem tekstu ZOL) propisano je kako za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način: - vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, - lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.
26. Kao što je već i navedeno, a što je razvidno i iz nalaza i mišljenja vještaka, tijekom postupka je utvrđeno kako vozač nije imao tehničkih mogućnosti izbjeći dolazeću životinju te kako se isti kretao brzinom kretanja koja nije bila velika.
27. Čl. 76. st. 2. ZOL-a propisano je kako u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojima se uređuju obvezni odnosi, ako navedeni Zakon ne propisuje drugačije.
28. Primjenom prethodno navedenih zakonskih odredbi utvrđeno je kako u konkretnom slučaju, a s obzirom na činjenicu kako vozač nije upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, za štetu odgovara lovoovlaštenik, odnosno tuženik.
29. Iako je tuženik, kao i umješač na strani tuženika, svoju odgovornost pokušao otkloniti navodima kako se nije provodio lov, u ovoj pravnoj stvari primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima (odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019.).
30. Čl. 963. st. 1. ZOO-a propisano je kako isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.
31. S obzirom na činjenicu kako je tužitelj kao osiguratelj isplatio naknadu iz osiguranja na istog su prešla sva osiguranikova prava prema osobi koja je odgovorna za štetu pa je sud prihvatio tužbeni zahtjev i tuženika kao vlasnika opasne stvari obvezao na isplatu utuženog iznosa s pripadajućim zateznim kamatama, a odluku o istima sud je donio u skladu sa čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).
32. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja i umješača na strani tuženika za izvođenjem dokaza saslušanjem u svojstvu svjedoka policijskih službenika koji su obavljali očevid na mjestu događaja, kao i dokazni prijedlog umješača na strani tuženika za saslušanjem zakonskog zastupnika tuženika Josipa Matića, iz razloga što je činjenično stanje dovoljno utvrđeno kako bi sud mogao donijeti odluku, u skladu sa čl. 10. st. 1. ZPP-a. Također, sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza strojarskim vještačenjem i financijsko knjigovodstvenim vještačenjem, s obzirom na činjenicu kako među strankama nije bila sporna visina štete i okolnost izvršenih isplata osigurnine.
33. Odluku o naknadi parničnih troškova sud je donio u skladu sa čl. 151., čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. i st. 4. ZPP-a, a visina istih odmjerena je prema odredbama Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj 37/23).
34. Sud je tužitelju priznao trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 385,65 EUR, a koji se odnosi na trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 19,91 EUR (Tar. br. 1. t. 1.), trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 39,82 EUR (Tar. br. 2. t. 1.), trošak na ime predujma za izvođenje dokaza vještačenjem u iznosu od 170,05 EUR i trošak pristupa svjedoka u iznosu od 155,87 EUR.
35. Cijeneći koji su troškovi bili potrebni za vođenje ovog spora i u kojoj visini, sud je tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška u preostalom iznosu od 319,53 EUR odbio kao neosnovan, iz razloga što je tužitelj na ime predujma za izvođenje dokaza vještačenjem tražio trošak u iznosu od 265,45 EUR, a sud mu je priznao trošak u iznosu od 170,05 EUR, koji trošak je tužitelj i imao. Također, tužitelj je tražio trošak na ime pristupa svjedoka u iznosu od 380,00 EUR, a sud mu je priznao trošak u iznosu od 155,87 EUR, koji trošak je tužitelj i imao.
36. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.
U Osijeku 12. siječnja 2024.
Zapisničar:
Sutkinja:
Sanda Gučić
Marina Ljubičić Knežević
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu RH u Zagrebu u roku od 15 dana putem ovog suda.
U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno, po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drukčije. (čl. 467.a ZPP-a).
Broj zapisa: 9-30862-0fdff
Kontrolni broj: 0c72a-8cf5c-4fca4
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Marina Ljubičić Knežević, O=TRGOVAČKI SUD U OSIJEKU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Osijeku potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
