Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Kž-525/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Damira Krahuleca, predsjednika vijeća, te sudaca Miroslava Jukića i Miroslava Rošca, članova vijeća, uz sudjelovanje Sonje Fićok, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. OŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 1., 2. i 5. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 – dalje u tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima od 31. svibnja 2023. poslovni broj K- 351/2022-5, u sjednici vijeća održanoj 11. siječnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba opt. OŠ, kao neosnovana, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Vinkovcima, proglašen je krivim opt. OŠ zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1., 2. i 5. KZ/11, te je na temelju čl. 227. st. 5. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a na temelju čl. 56. KZ/11 optuženiku je izrečena uvjetna osuda s rokom provjeravanja od 4 (četiri) godine.

1.1. Na temelju čl. 158. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 – dalje u tekstu ZKP/08) ošt. HŠ je s imovinskopravnim zahtjevom upućen u parnicu.

1.2. Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi čl. 145. st. 2. t. 1. i 6. ZKP/08 optuženik je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka, paušalnu svotu u iznosu od 66,36 eura[1] / 500,00 kuna, troškove prometnog vještačenja u iznosu od 468,98 eura[1] / 3.533,52 kune, materijalne troškove u iznosu od 99,54 eura[1] / 750,00 kuna, sudsko medicinsko vještačenje u iznosu od 194,04 eura[1] / 1.462,00 kuna, roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.

2. Protiv te presude žali se opt. OŠ po branitelju Ranku Janjiću, odvjetniku iz Vinkovaca, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni i troškovima kaznenog postupka, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku ili da se prvostupanjska presuda preinači.

3. Odgovor na žalbu optuženika podnio je državni odvjetnik, s prijedlogom da se žalba optuženika odbije i potvrdi prvostupanjsku presudu.

4. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je dostavljen na dužno razgledanje Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku.

5. Žalba nije osnovana.

6. Opt. OŠ žalbom po branitelju se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08 navodeći u žalbi da postoji proturječje o odlučnim činjenicama između razloga prvostupanjske presude i sadržaja isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku. S tim u vezi u žalbi navodi da prvostupanjski sud nije prihvatio kao vjerodostojan iskaz svjedoka ĐŠ koji je u iskazu naveo da je "motor išao tako brzo da se nisam snašao, nisam odmah vidio (motor), nego sam samo čuo udarac motora u automobil... motor se nakon udarca zaustavio na udaljenosti oko 300 metara od mjesta kontakta". Pored toga u žalbi se ističe i da iskaz prometnog vještaka "prelazi ovlasti sudskog vještaka... i upušta se u tumačenje zakona". To zbog toga što je vještak naveo "mišljenja sam da se u konkretnom slučaju brzina motocikla ne dovodi u uzročno posljedičnu vezu s nastankom prometne nesreće. Opasna situacija u prometu je nastala u trenutku kada je optuženik započinjao radnju skretanja ulijevo, jer se motocikl već nalazio na lijevoj kolničkoj traci". Takvi žalbeni navodi opt. OŠ ne predstavljaju naprijed navedenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka već prigovor pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja o čemu će i nastavno biti riječi. Ispitujući prvostupanjsku presudu u tome dijelu shodno čl. 476. st. 1. ZKP/08 ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio neku od bitnih povreda odredaba kaznenog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, niti da bi na štetu optuženika bio povrijeđen kazneni zakon.

7. Opt. OŠ u uvodu žalbe navodi da se žali iz svih žalbenih razloga iz čl. 467. ZKP/08. Međutim, pored naprijed navedene bitne povrede odredaba kaznenog postupka, prema sadržaju žalbe proizlazi da se opt. OŠ žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Naime, opt. OŠ žalbom osporava pravilnost utvrđenja prvostupanjskog suda o nevjerodostojnosti iskaza svjedoka ĐŠ koji je u iskazu naveo da je kritične zgode na mjestu događaja vidio "kako automobil stoji na lijevoj strani kolnika..., dok motor koji je išao tako brzo da se nije snašao, nije ga odmah vidio, nego je samo čuo udarac motora u automobil... kretanje automobila nije vidio". Prvostupanjski sud prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka prometne struke, sadržaj zapisnika o očevidu, situacijskog plana i fotoelaborata prometne nesreće, je utvrdio da je opt. OŠ kritične zgode upravljao osobnim automobilom, da se kretao ulicom Ante Starčevića u mjestu Gunja, da je dolaskom do mjesta događaja započeo radnju skretanja osobnim automobilom ulijevo, u trenutku kada je motocikl kojim je upravljao ošt. HŠ već poduzeo radnju pretjecanja osobnog automobila optuženika, tako da je osobni automobil kojim je upravljao optuženik prednjim lijevim kutnim i bočnim dijelom automobila udario u desni bočni dio motocikla, a da su oba sudionika, dakle, i optuženik kao vozač osobnog automobila i oštećenik kao vozač motocikla, naprijed navedene radnje poduzeli na dijelu kolnika na kojem je bila iscrtana puna uzdužna razdjelna crta, zbog čega pravilno prvostupanjski sud zaključuje da iskaz svjedoka ĐŠ nije vjerodostojan. Prvostupanjski sud je pozorno ocijenio obranu opt. OŠ koji poriče počinjenje kaznenog djela za koje se tereti pri čemu ne osporava da je došlo do prometne nesreće u vrijeme i na mjestu kako je to pobliže opisano u opisu djela iz izreke prvostupanjske presude, pri čemu je on (opt. OŠ) upravljao osobnim automobilom, a ošt. HŠ motociklom. Opt. OŠ ne osporava da je osobnim automobilom započeo radnju skretanja u lijevo, niti da je na tom mjestu na kolniku u ulici Ante Starčevića bila ucrtana puna uzdužna razdjelna crta, pa je unatoč tome započeo radnju skretanja u lijevo, ali ističe da iako se kretao "sporo", te da je 15 do 20 metara prije mjesta sudara osobnog automobila i motocikla uključio lijevi pokazivač smjera, da se kretao osobnim automobilom sporo, da je imao otvoren prozor, ali da motocikl nije "niti čuo, niti vidio", tako da nije niti "znao što je udarilo u njegov automobil". Takvu obranu opt. OŠ prvostupanjski sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem optuženik navodi da prije započinjanja skretanja osobnim automobilom ulijevo nije vidio nailazak motocikla kojim je upravljao ošt. HŠ. Naime, prvostupanjski sud je prihvatio kao vjerodostojan iskaz ošt. BŠ u dijelu u kojem navodi da je upravljajući kritične zgode motociklom započeo radnju pretjecanja osobnog automobila kojim je upravljao opt. OŠ, te da je optuženik bez da je uključio lijevi pokazivač smjera osobnim automobilom započeo radnju skretanja ulijevo, tako da je osobnim automobilom udario u desnu stranu motocikla. Prvostupanjski sud je na temelju medicinske dokumentacije na ime ošt. HŠ te nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke utvrdio da je oštećenik kritične zgode zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu parcijalne amputacije regije donožnih kostiju desnog stopala. Uvidom i čitanjem zapisnika o očevidu, situacijskog plana i fotoelaborata mjesta prometne nesreće, te prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka prometne struke prvostupanjski sud je utvrdio da je ošt. HŠ upravljajući motociklom započeo radnju pretjecanja osobnog automobila kojim je upravljao opt. OŠ, prije nego što je optuženik započeo radnju skretanja osobnim automobilom ulijevo, da je optuženik prije poduzimanja radnje skretanja osobnim automobilom ulijevo mogao pravovremeno uočiti da je oštećenik započeo radnju pretjecanja. Prometna nesreća da se dogodila na način da je opt. OŠ prednjim lijevim kutnim i bočnim dijelom osobnog automobila udario u desni bočni dio motocikla kojim je upravljao ošt. HŠ. Na mjestu gdje je ošt. HŠ motociklom započeo radnju pretjecanja osobnog automobila kojim je upravljao opt. OŠ, a gdje potom optuženik dok ga je pretjecao motocikl započeo osobnim automobilom radnju skretanja ulijevo, da na kolniku postoji ucrtana puna uzdužna razdjelna crta. Takva utvrđenja prvostupanjskog suda kao potpuna i pravilna prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

7.1. Pravilno je prvostupanjski sud djelo za koje je opt. OŠ proglasio krivim kvalificirao kao kazneno djelo izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1., 2. i 5. KZ/11. To zbog toga što je opt. OŠ, u vrijeme i na mjestu pobliže opisanom u opisu djela iz izreke prvostupanjske presude, upravljajući osobnim automobilom na mjestu gdje je na kolniku ucrtana uzdužna puna linija, započeo radnju skretanja ulijevo, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može poduzeti bez opasnosti po druge sudionike u prometu, u trenutku kada je ošt. HŠ upravljajući motociklom već bio poduzeo radnju pretjecanja osobnog automobila kojim je upravljao optuženik. Time je opt. OŠ postupio protivno čl. 12. st. 4. i čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08 i dr.), očito olako držeći da poduzimajući osobnim automobilom radnju skretanja ulijevo neće ugroziti druge sudionike u prometu, uslijed kojeg propusta je došlo do udara lijeve prednje i bočne strane osobnog automobila u desnu bočnu stranu motocikla uslijed čega je ošt. HŠ, kao vozač motocikla, zadobio tešku tjelesnu ozljedu.

8. Nije osnovana žalba opt. OŠ zbog odluke o uvjetnoj osudi. Naime, opt. OŠ u žalbi navodi da utvrđene okolnosti opravdavaju "sniženje roka kušnje". Suprotno žalbenom navodu opt. OŠ prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i pravilno vrednovao sve okolnosti o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne. Od olakotnog raniju neosuđivanost optuženika te doprinos ošt. HŠ nastanku prometne nesreće. Stoga kada se te okolnosti dovedu u vezu i sa imovinskim i obiteljskim prilikama opt. OŠ, navedene u osobnim podacima u izreci prvostupanjske presude, pravilnom ocjenom tih okolnosti prvostupanjski sud je za kazneno djelo iz čl. 227. st. 2. i 5. KZ/11, za koje je optuženik proglašen krivim, pravilno optuženika na temelju tog zakonskog propisa osudio na kaznu zatvora od jedne godine, a na temelju čl. 56. st. 2. i 3. KZ/11 optuženiku izrekao uvjetnu osudu s primjernim rokom provjeravanja od četiri godine, ocijenivši da optuženik i bez izvršenja kazne zatvora neće ubuduće činiti kaznena djela.

8.1. I prema nalaženju ovog drugostupanjskog suda izrečenom uvjetnom osudom u odnosu na konkretnog optuženika ostvarit će se svrha kažnjavanja izražavanjem društvene osude zbog počinjenog kaznenog djela, jačanjem povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecajem na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenog djela i o pravednosti kažnjavanja, uz omogućavanju optuženiku da se ponovno uključi u društvo (čl. 41. KZ/11).

9. Nije osnovana žalba opt. OŠ zbog odluke o troškovima kaznenog postupka. Naime, kada je prvostupanjski sud opt. OŠ proglasio krivim pravilno ga je na temelju čl. 148. st. 1. u vezi čl. 145. st. 2. t. 1. i 6. ZKP/08 obvezao da naknadi troškove kaznenog postupka, pobliže navedene u izreci prvostupanjske presude, o čemu su navedeni valjani razlozi (odlomak 29.) pri čemu takvu odluku ne čini nepravilnom i nezakonitom. Očita omaška u navođenju da se radi o plaćanju "troškova obdukcije" jer je u izreci prvostupanjske presude valjano navedeno da se radi o trošku sudskomedicinskog vještačenja, koje je provedeno tijekom postupka.

10. Slijedom navedenog, žalba optuženika nije osnovana, tako da je žalbu valjalo odbiti i na temelju čl. 482. ZKP/08 potvrditi prvostupanjsku presudu.

Osijek, 11. siječnja 2024.

Predsjednik vijeća

Damir Krahulec