REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 236/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. D. rođene M. iz K., OIB: ..., zastupane po punomoćniku Lj. V., odvjetniku u O., protiv tuženika M. K. sina I. iz O., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku V. D., odvjetniku u O., radi činidbe, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-546/2021-4 od 27. siječnja 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P-693/2015 od 26. listopada 2016., u sjednici održanoj 11. siječnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija i dopuna revizije tužiteljice, ukida se presuda Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-546/2021-4 od 27. siječnja 2022. i predmet vraća istom sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku M. K. sinu I., (OIB ...), da na nekretnini označenoj kao stan u dijelu kata – sjever i zapad i dijelu potkrovlja – zapad koji se sastoji od kuhinje i trpezarije, kupaonice, dvije sobe i terase na katu i kupaonice, sobe i balkona u potkrovlju ukupne korisne površine 74,00m2 te sporednog dijela – vrta, stvarne tlocrtne površine 176m2 koji je neodvojivo povezan za 399/1000 dijela čest. zgr. 469, zgrada, zk. ul. br. 984 k.o. O., 3. Etaža, poduložak 3, u cijelosti sruši bespravno nadograđeni dio, i to onaj dio koji je rekonstrukcijom i dogradnjom promijenio površinu stambenog prostora u potkrovlju te zgrade, od čega je neto korisna površina povećana za 16,22m2, uključujući tom rekonstrukcijom i nadogradnjom i svu povećanu bruto površinu, da materijal od porušenog građevinskog objekta u cijelosti ukloni sa navedene nekretnine, te da uspostavi prijašnje stanje na toj nekretnini i na svim zajedničkim dijelovima te zgrade, a kakvo je bilo prije te bespravne rekonstrukcije i dogradnje, sve to sukladno izvješću o građevinskom vještačenju, iz veljače 2015. g. kojeg je izradio stalni sudski vještak za graditeljstvo M. K. dipl. ing. građ., koje izviješće prileži ovom spisu (list 16-22 spisa) i koje je sastavni dio ove presude, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku M. K. sinu I., (OIB ...), da na nekretnini označenoj kao stan u dijelu kata – sjever i zapad i dijelu potkrovlja – zapad koji se sastoji od kuhinje i trpezarije, kupaonice, dvije sobe i terase na katu i kupaonice, sobe i balkona u potkrovlju ukupne korisne površine 74,00m2 te sporednog dijela – vrta, stvarne tlocrtne površine 176m2 koji je neodvojivo povezan za 399/1000 dijela čest. zgr. 469, zgrada, zk. ul. br. 984 k.o. O., 3. Etaža, poduložak 3, i to na krovu te zgrade, sa zapadnog dijela krova, u cijelosti sruši i ukloni izgrađeni belveder, da materijal od porušenog belvedera u cijelosti ukloni sa navedene nekretnine, da uspostavi prijašnje stanje na toj nekretnini na način da istočni dio krova promijeni u krov na tri vode, da smanji ukupnu površinu dobivenu na zajedničkom dijelu potkrovlja za 12,16m2, uključujući i svu bruto površinu, te da uspostavi prijašnje stanje na tom dijelu nekretnine i na svim zajedničkim dijelovima te zgrade, a kakvo je bilo prije izgradnje belvedera i izmijene krova, sve to sukladno izvješću o građevinskom vještačenju, iz veljače 2015. g. kojeg je izradio stalni sudski vještak za graditeljstvo M. K., dipl. ing. građ., koje izviješće prileži ovom spisu (list 16-22 spisa) i koje je sastavni dio ove presude, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženom da tužiteljici naknadi parnične troškove u iznosu od 10.969,00kn (deset tisuća devesto šezdeset devet kuna), sve u roku od 15 dana."

2. Presudom suda drugog stupnja suđeno je:

"I. Prihvaća se žalba tuženika osnovanom, te se prvostupanjska presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli broj: P-693/2015. od 26. listopada 2016. preinačuje tako da se tužbeni zahtjev u cijelosti odbija.

II. Nalaže se tužiteljici S. D. iz K. da tuženiku M. K. naknadi parnični trošak u iznosu od 1.937,50 kuna (tisuću devetsto trideset sedam kuna i pedeset lipa) u roku od 15 dana, dok se zahtjev tuženika za naknadom troška u preostalom dijelu odbija."

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd 3348/2022-2 od 6. rujna 2022. tužiteljici dopustio podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude u odnosu na pitanje:

"Je li prilikom određivanja nastupa okolnosti za primjenu odredbe čl. 78. st. 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/2005, 41/2008, 125/2011) – i donošenje odluke o nerušenju sagrađenog u smislu te zakonske odredbe – potrebno uzeti u obzir (i o svemu tome dati dostatne razloge) javni interes, kao i opravdani interes vjerovnika te utjecaj tih interesā na ocjenu je li očito korisnije sagrađeno ne rušiti i je li, pritom, od utjecaja na odluku (u toj zakonskoj odredbi izrijekom nenavedeni) interes dužnika?".

4. Protiv drugostupanjske presude reviziju i dopunu revizije je podnijela tužiteljica na temelju odredbe čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), s prijedlogom Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prihvatiti reviziju, preinačiti pobijanu drugostupanjsku presudu na način da se žalba tuženika odbije i potvrdi prvostupanjska presuda, podredno ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje. Tužiteljica je zatražila trošak revizije.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija je osnovana.

7. Pobijana je presuda, sukladno odredbi čl. 391. st. 1. ZPP, ispitana samo u dijelu u kojem je dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se naloži tuženiku na nekretnini pobliže opisanoj u toč. I. izreke prvostupanjske presude u cijelosti srušiti bespravno nadograđeni dio pobliže opisan u navedenoj toč. I. izreke, te da uspostavi prijašnje stanje na toj nekretnini i na svim zajedničkim dijelovima te zgrade, a kako je bilo prije te bespravne rekonstrukcije i dogradnje, sve to sukladno izvješću o građevinskom vještačenju, iz 2015. kojeg je izradio stalni sudski vještak za graditeljstvo M. K. dipl. ing. građ. koje izvješće prileži spisu (list 16-22) i koji je sastavni dio ove presude.

9. Polazeći od utvrđenja da su stranke suvlasnici predmetne nekretnine u O. koja u naravi predstavlja stambenu zgradu koja se sastoji od prizemlja, kata i visokog potkrovlja upisano u z.k.ul. 984 k.o. O. te da je na predmetnoj nekretnini uspostavljeno i u zemljišnoj knjizi upisano etažno vlasništvo s određenim omjerima na temelju Ugovora o razvrgnuću zajednice nekretnina od 11. srpnja 2011. između F. K. I. kao I. diobne grane, tužiteljice N. M. kao II. diobne grane i tuženika kao III. diobne grane, a posebni dijelovi k.č. 469 koji su bili predmetom ugovora o razvrgnuću da su određeni i opisani u elaboratu etažiranja iz prosinca 2010. time da su zajednički dijelovi zgrade opisani u čl. 3. Ugovora o razvrgnuću, da je tuženik nakon 2011. i to nakon uspostavljenog etažnog vlasništva u potkrovlju zgrade poduzeo odgovarajuće radove, da je prema nalazu i mišljenju vještaka rekonstrukcijom i dogradnjom došlo do promjene površine stambenog prostora u potkrovlju zgrade tako da je neto korisna površina povećana za 16,22 m[2] koje je povećanje dobiveno na zajedničkom dijelu potkrovlja na istočnoj strani zgrade od dvije sobe ukupno neto korisne površine 10,44 m[2] te na zajedničkom dijelu potkrovlja proširenjem i prenamjenom postojeće sobe dobilo se povećanje 1,45 m[2] , te 0,27 m balkona, a da je promijenjen i oblik krova time što je na zapadnom dijelu napravljen belvedere, a na istočnom dijelu izmjena tako da je krov na tri vode promijenjen u krov na dvije vode čime se dobila neto korisna površina ispod krova, a ukupna površina dobivena na zajedničkom dijelu potkrovlja iznosi 12,16 m[2] , prvostupanjski sud je zaključio da tuženik nije mogao bez suglasnosti tužiteljice kao suvlasnika poduzimati utvrđene radove rekonstrukcije i nadogradnje, pa je pozivom na odredbe čl. 67. st. 6. u vezi s čl. 86. st. 1. i čl. 88. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14), tužbeni zahtjev odbio.

10. Drugostupanjski sud je odlučujući o žalbi tuženika istu prihvatio te je preinačio prvostupanjsku presudu i tužbeni zahtjev odbio jer je ocijenio da u predmetnom slučaju treba primijeniti odredbu čl. 78. st. 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08 i 125/11 – dalje: ZOO) u bitnom uz obrazloženje "da je korisnije odlučiti da se ne ruši ono što je sagrađeno s obzirom na dobivenu neto korisnu površinu za koju je došlo do promjene u odnosu na troškove koji bi nastali rušenjem svega što je nastalo rekonstrukcijom i dogradnjom te odvoza tog materijala ...." "Dakle, ovaj sud smatra da je bilo korisnije odlučiti da se neporuši ono što je sagrađeno jer je i tuženik jedan od suvlasnika nekretnine, a posebno i stoga što pritom tužiteljici ostaje pravo da eventualno zahtijeva naknadu štete ukoliko je ista nastala."

11. Odredbom čl. 78. ZOO propisano je:

(1) Kad se činidba sastoji u propuštanju, vjerovnik ima pravo na naknadu štete samim tim što je dužnik postupio protivno svojoj obvezi.

(2) Ako je nešto sagrađeno protivno obvezi, vjerovnik može zahtijevati da se to ukloni o trošku dužnika i da mu dužnik naknadi štetu koju je pretrpio u vezi s građenjem i uklanjanjem.

(3) Sud može, kad misli da je to očito korisnije, uzimajući u obzir javni interes i opravdani interes vjerovnika, odlučiti da se ne ruši ono što je sagrađeno već da se vjerovniku naknadi šteta u novcu.

12. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi pravo vjerovnika, kada je dužnik bio u obvezi "nešto ne sagraditi", ali je tu obvezu povrijedio građenjem, vjerovnik ima pravo zahtijevati da se sagrađeno ukloni o trošku dužnika i da mu dužnik naknadi štetu koju je prouzročio građenjem i uklanjanjem sagrađenog (st. 2.), dok iz dikcije st. 3. te odredbe proizlazi da ako je "očito korisnije" sud može (ovlašten je) odlučiti da se ne ruši ono što je sagrađeno već da se vjerovniku naknadi šteta u novcu. Dakle, nužno je da iz okolnosti konkretnog slučaja proizlazi da nema dvojbe što je korisnije. Prigodom ocjene što je "očito korisnije" sud mora u skladu s odredbom st. 3. čl. 78. ZOO, uzeti u obzir javni interes i opravdani interes vjerovnika time da, prema shvaćanju ovoga suda, uzima se u obzir svaki opći (javni) interes, dok se interes vjerovnika uzima u obzir samo ako je opravdan. Pritom je za ukazati da je pitanje javnog interesa, kao i opravdanog interesa vjerovnika faktično pitanje vezano za okolnosti konkretnog slučaja prilikom određivanja nastupa okolnosti za primjenu odredbe čl. 78. st. 3. ZOO i donošenja odluke o nerušenju sagrađenog u smislu te zakonske odredbe. Stoga je u svakom slučaju, potrebno uzeti u obzir (i o svemu tome dati dostatne razloge) javni interes, kao i opravdan interes vjerovnika te utjecaj tih interesa na ocjenu je li očito korisnije sagrađeno nerušiti.

13. Prema tome, sud ne može odlučiti o nerušenju onog što je sagrađeno pozivom na odredbu čl. 78. st. 3. ZOO zanemarujući u potpunosti javni interes, kao i opravdani interes vjerovnika (ovdje tužiteljice), te utemeljiti svoju odluku na interesu u toj zakonskoj odredbi izrijekom nenavedenom interesu dužnika (ovdje tuženika), a kako je to u ovom predmetu odlučio drugostupanjski sud kada je preinačio prvostupanjsku presudu i tužbeni zahtjev odbio. Time je ujedno odgovoreno na pravno pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena.

14. Obzirom na izloženo, nema uvjeta za preinaku pobijane presude, pa je na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP, riješeno je kao u st. I. izreke.

15. O troškovima u povodu revizije odlučeno je na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP (st. II. izreke).

Zagreb, 11. siječnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa, v.r.