Poslovni broj: Gž Ovr-531/2023-

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Tajani Polić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja K. d.o.o., B., OIB: ..., zastupano po punomoćniku P. K., odvjetniku u B., protiv protivnika osiguranja J. J., OIB: ..., radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja

, odlučujući o žalbama predlagatelja osiguranja izjavljenim protiv odluke o trošku sadržane u rješenju o osiguranju pod posl.br. Ovr-14/2022-2 od 18. siječnja 2022. i rješenja o sudskoj pristojbi pod posl.br. Ovr-14/2022-8 od 3. travnja 2023., obje odluke donesene od strane Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, 11. siječnja 2024.,

r i j e š i o  j e

1. Djelomičnim uvaženjem žalbe predlagatelja osiguranja preinačuje se rješenje o osiguranju pod posl.br. Ovr-14/2022-2 od 18. siječnja 2022. Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima u odbijajućem dijelu točke III. izreke i rješava:

"Nalaže se protivniku osiguranja da u roku od 8 dana naknadi predlagatelju osiguranja daljnji trošak od 13,27 eur[1] /100,00 kn."

2. Djelomično se odbija žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje o osiguranju pod posl.br. Ovr-14/2022-2 od 18. siječnja 2022. Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima u preostalom pobijanom odbijajućem dijelu točke III. izreke.

3. Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje pod posl.br. Ovr-14/2022-8 od 3. travnja 2023., Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima.

4. Predlagatelju osiguranja ne dosuđuju se troškovi žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem kojim je usvojen prijedlog radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava od 18. siječnja 2022. u točki III. njegove izreke odlučeno je o troškovima postupka na način da je protivnik osiguranja dužan podmiriti predlagatelju trošak od 625,00 kn dok je s preostalim zahtjevom za naknadu troška predlagatelj odbijen.

2. Rješenjem od 3. travnja 2023. odbijen je prigovor predlagatelja osiguranja izjavljen protiv rješenja o sudskoj pristojbi izdanoj na iznos od 100,00 kn.

3. Rješenje o osiguranju predlagatelj osiguranja pobija u odbijajućem dijelu odluke o trošku, dok rješenje prvostupanjskog suda kojim se odbija prigovor protiv rješenja o pristojbi pobija u cijelosti.

4. Žalba izjavljena protiv odbijajućeg dijela rješenja odluke o trošku sadržane u rješenju o osiguranju djelomično je osnovana, dok žalba protiv rješenja kojim se odbija prigovor protiv rješenja o sudskoj pristojbi nije osnovana.

5. U odnosu na odbijajući dio odluke o trošku sadržane u rješenju o osiguranju pod posl.br. Ovr-14/2022-2 od 18. siječnja 2022.:

6. U bitnome žalitelj pobija odbijajući dio jer smatra da mu je sud trebao priznati na ime sudske pristojbe na prijedlog i rješenje o osiguranju iznos od 100,00 kn sve to tim više jer ga je posebnim rješenjem pozvao na uplatu pristojbe. Jednako tako pobija pravilnost u primjeni odredbe Tbr. 32./3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 142/12,; dalje Tarifa) budući smatra kako mu je sud trebao priznati nagradu od 25 bodova za pribavu osam izvadaka iz zemljišnih knjiga i to za svaki izvadak, kako je zatražio troškovnikom, umjesto što mu je priznao nagradu samo za jedan izvadak kao za jednu radnju. Svoj stav argumentira tvrdnjom da bi za slučaj da je podnio osam zasebnih prijedloga za osiguranje imao pravo na osam zasebnih nagrada za pribavu svakog izvatka iz zemljišne knjige pa smatra da isti princip treba primijeniti i u ovom postupku.

7. S obzirom na činjenicu da je sud prvog stupnja posebnim rješenjem pozvao predlagatelja osiguranja na uplatu sudskih pristojbi od ukupno 100,00 kn te je rješenjem od 3. travnja 2023. odbio prigovor predlagatelja osiguranja protiv rješenja o pristojbi a koje je rješenje potvrđeno ovom odlukom onda je za zaključiti kako predlagatelju osiguranja bez daljnjeg pripada pravo na naknadu predmetnog troška. Stoga je u ovom dijelu trebalo žalbu predlagatelja osiguranja prihvatiti i pobijano rješenje preinačiti i dosuditi daljnji trošak od 100,00 kn.

8. U preostalom odbijajućem dijelu žalba je predlagatelja osiguranja odbijena kao neosnovana jer jednako kao i sud prvog stupnja i ovaj žalbeni sud smatra kako predlagatelju osiguranja po Tbr. 32./3. Odvjetničke tarife u skladu s odredbom čl. 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19; dalje ZPP) pripada pravo na jednu nagradu po osnovi pribave osam izvadaka iz zemljišnih knjiga s obzirom sve da i je odvjetnik predlagatelja osiguranja u osam navrata pribavljao izvatke iz zemljišnih knjiga isto se ne bi moglo smatrati nužnim troškom. Dakle, odredbu čl. 32./3. Odvjetničke tarife ne treba tumačiti samo gramatički već i prema sadržaju i nužnosti određene radnje odvjetnika. Istovremena pribava više zemljišnoknjižnih uložaka ne zahtjeva neki posebno veći angažman od onog koji je potreban za pribavu jednog zemljišnoknjižnog izvatka, dok predlagateljeva tvrdnja da bi mu u postupcima osiguranja da ih pokrenuo zasebno bile priznate sve te radnje nisu od utjecaja na ovaj predmet jer takva situacija ne egzistira.

9. Preinačavajuća i potvrđujuća odluka ovog suda u odnosu na citirano rješenje temelji se na odredbama čl. 380. st. 1. t. 2. i 3. ZPP-a.

10. U odnosu na rješenje pod posl.br. Ovr-14/2022-8 od 3. travnja 2023.:

11. Prijedlogom za osiguranje osigurava se dospjela tražbina s osnove grobne naknade.

12. U ovoj žalbenoj fazi postupka nije sporno a kako je to sud prvog stupnja i naveo u pobijanom rješenju da sudska pristojba za prijedlog za osiguranje i na rješenje o osiguranju iznosi sveukupno 100,00 kn, te da je osnovom odredbe čl. 2., 3. i 4. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" 118/18; dalje ZSP) pristojba dospjela u trenutku podnošenja prijedloga za osiguranje i da je sudsku pristojbu dužna platiti osoba koja podnosi prijedlog.

13. Sporna je primjena odredbe čl. 11. st. 1. t. 2. ZSP-a odnosno je li predlagatelj osiguranja temeljem zakona oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi u ovom postupku budući je citiranom odredbom propisano kako su od plaćanja pristojbi oslobođeni osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti.

14. Vodeći računa o citiranoj zakonskoj odredbi i sudskoj praksi niza sudova u Republici Hrvatskoj sud prvog stupnja zaključuje kako predlagatelj osiguranja u ovom postupku ne nastupa kao tijelo u obavljanju javnih ovlasti već kao subjekt privatnog prava jer grobna naknada predstavlja naplatu usluge za održavanje groblja. Iz tih razloga sud prvog stupnja pozivom na odredbu čl. 39.a. st. 2. ZSP-a odbija prigovor predlagatelja osiguranja kao neosnovan.

15. Protivno tome predlagatelj osiguranja u žalbi pozivajući se na Zakon o komunalnom gospodarstvu, Zakon o održivom gospodarenju otpadom i niz Odluka o komunalnom redu Grada B. tvrdi da se radi o komunalnoj usluzi propisanoj zakonom. U prilog tome da se radi o obavljanju javnih ovlasti ide i okolnost što jedinica lokalne samouprave donosi rješenje o dodijeli grobnog mjesta i visinu grobne naknade, a i sama sudska praksa koju citira u žalbi i koja je suprotna onoj na koju se poziva prvostupanjski sud. Pretpostavljajući (iako to sud ne navodi u obrazloženju pobijane odluke) da se sud prvog stupnja rukovodio zaključkom donesenim na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 11. studenog 2022., predlagatelj u žalbi navodi kako sud nije vezan takvim pravnim shvaćanjima a da se k tome citirani zaključak ni ne odnosi na grobne naknade.

16. U pravu je predlagatelj osiguranja kada tvrdi da nižestupanjski sudovi nisu vezani pravnim shvaćanjima viših sudova. Naime, nije propisana zakonska obveza sudova u tom pravcu, no nije isključeno da snagom pravne argumentacije zaključci sa sastanaka ove vrste mogu djelovati na pravna promišljanja nižih sudova iz kojih razloga ih i primjenjuju, kao što je prvostupanjski sud u ovom slučaju. No zaista nije primjenjiva pravna argumentacija iz zaključka od 11. studenog 2022. jer se isti ne odnosi na ovu problematiku već ona sa sastanka održanog 23. studenog 2023. između predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda RH.

17. Stoga je sud prvog stupnja pravilno primijenio citirane zakonske odredbe i pravilno odlučio da se radi o situaciji u kojoj predlagatelj ne nastupa kao tijelo u obavljanju javnih ovlasti već kao subjekt privatnog prava zbog čega nema pravo na oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

18. Pozivanje na odredbu čl. 29. st. 1. i 2. ZSP-a odnosno tvrdnju da sud prvog stupnja odluku o prigovoru nije otpremio na vrijeme nije bilo od utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja pa na taj način nije ostvarena relativno bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP-a na što se predlagatelj u žalbi poziva.

19. Slijedom svega narečenog valjalo je žalbu predlagatelja osiguranja odbiti i prvostupanjsko rješenje potvrditi sukladno odredbi čl. 380. st. 1. t. 2. ZPP-a.

20. Budući je predlagatelj u žalbenom postupku uspio tek s razmjerno neznatnim dijelom nije mu priznat žalbeni trošak, sve to uz primjenu odredbe čl. 154. st. 5. ZPP-a u svezi s odredbom čl. 166. ZPP-a.

U Rijeci 11. siječanj 2024.

Sutkinja

Tajana Polić, v.r.