REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3166/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-1011/23-2 od 14. ožujka 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2036/16-76 od 15. veljače 2023., u sjednici održanoj 10. siječnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-1011/23-2 od 14. ožujka 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 2036/16-76 od 15. veljače 2023.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući sukladno odredbi 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je riječ o pitanju glede kojeg pobijana presuda ne odstupa od prakse revizijskog suda, a ne radi se o pravnom pitanju u pogledu kojeg bi trebalo preispitati sudsku praksu. Naime, tužbeni zahtjev za isplatu je odbijen primjenom čl. 27. st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) kojim je propisano da se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, a na temelju utvrđenja da je uzrok umirovljenja osiguranika tuženika ozljeda iz prometne nezgode koja je priznata kao ozljeda na radu (u omjeru od 80% - u kojem omjeru tužitelj potražuje prethodno isplaćenu mirovinu), iz čega proizlazi da ne postoji razlika mirovine koju bi tuženik bio naknaditi tužitelju. Pobijana drugostupanjska presuda ne odstupa od prakse ovog suda (primjerice odluka poslovni broj Rev-x 388/18 od 25. kolovoza 2020., Revd 3715/21 od 8. rujna 2021., Revd 987/21 od 15. lipnja 2022. i Revd 1407/21 od 15. lipnja 2022.). Zbog toga je uostalom i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske održanoj 9. lipnja 2022., izmijenio pravno shvaćanje prihvaćeno na 26. sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova od 5. prosinca 2016., te je u izvodu iz zapisnika sa sjednice održane 9. lipnja 2022. navedeno: ''Nakon pravnog shvaćanja izraženog u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske mijenja se dosadašnje pravno shvaćanje ovoga suda te promijenjeno shvaćanje glasi: U sporu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) protiv društva za osiguranje radi naknade štete nastale isplatom invalidske ili obiteljske mirovine koju je HZMO isplatio svom osiguraniku odnosno članovima osiguranikove obitelji primjenjuje se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u trenutku isplate mirovine.''
4. Kako, dakle, u odnosu na naznačeno pravno pitanje nije riječ o pravnom pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 10. siječnja 2024.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek
