REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 9/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Đ. P., iz T., …, Bosna i Hercegovina, OIB…, kojeg zastupa punomoćnica J. G., odvjetnica u Z., protiv tuženog D. J., iz V. M., …, OIB…, kojeg zastupa punomoćnik R. B., odvjetnik u Z., zbog smetanja posjeda, odlučujući o reviziji tužitelja protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž- 943/2022-2 od 19. rujna 2022. kojim je preinačeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-147/2019-35 od 12. siječnja 2022., u sjednici održanoj 10. siječnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

Ukida se rješenje Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-943/2022-2 od 19. rujna 2022. i predmet vraća tom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja utvrđeno je da je tuženik smetao tužitelja u posjedu stana i poštanskog sandučića na način da je promijenio brave te se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja kakvo je bilo prije čina smetanja na način da tuženik postavi staru bravu na ulazna vrata i poštanski sandučić, te mu se ubuduće zabranjuje takvo i slično smetanje.

2. Rješenjem suda drugog stupnja preinačeno je prvostupanjsko rješenje te je tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom.

3. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd 600/2023-2 od 13. lipnja 2023. dopušteno je tužitelju podnošenje revizije protiv rješenja suda drugog stupnja u odnosu na pravno pitanje:

„Trebaju li sva tri elementa posjedovne zaštite (utvrđivanje čina smetanja, uspostavljanje ranijeg posjedovnog stanja i zabrana takvog smetanja ubuduće) biti kumulativno ispunjena da bi posjednik imao pravo na posjedovnu zaštitu odnosno ima li mjesta odlukom suda pružiti posjedovnu zaštitu koja se sastoji samo u utvrđenju čina smetanja i zabrani svakog takvog ili budućeg smetanja?“.

4. Po navedenom dopuštenju protiv rješenja suda drugog stupnja reviziju je podnio tužitelj s prijedlogom ovom sudu preinačiti drugostupanjsko rješenje, odbiti žalbu tuženika i potvrditi prvostupanjsko rješenje, podredno, ukinuti drugostupanjsko rješenje i vratiti drugostupanjskom sudu predmet na ponovno odlučivanje.

5. U svom odgovoru na reviziju tužitelja tuženik predlaže odbiti reviziju tužitelja, potvrditi drugostupanjsko rješenje u cijelosti te traži trošak odgovora na reviziju.

6. Revizija je osnovana.

7. Predmet spora u revizijskom stadiju postupka je sudska zaštita posjeda nekretnine i pokretnine, stana i poštanskog sandučića.

8. Sud drugog stupnja preinačio je prvostupanjsko rješenje i odbio tužbeni zahtjev. Naime, ovaj sud prihvatio je utvrđenje prvostupanjskog suda o postojanju čina smetanja, međutim, obzirom na činjenicu da je tužitelj tražio uspostavu ranijeg posjedovnog stanja postavljanjem starih brava kako na poštanskom sandučiću tako i na vratima stana, te obzirom na činjenicu da je sud utvrdio da su brave uništene, što proizlazi iz stanja spisa, zaključak je tog suda da zbog toga nije moguće dobiti posjedovnu zaštitu, jer se uništene brave više ne mogu vratiti. Zbog toga, prema stavu suda drugog stupnja, kako nije udovoljeno zahtjevu za uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, nije moguće niti zabraniti takvo smetanje ubuduće.

9. U svojoj odluci poslovni broj Rev 672/2009-2 od 1. lipnja 2021. Vrhovni sud Republike Hrvatske je zauzeo pravno shvaćanje da pored elementa koji u svakom slučaju moraju biti ispunjeni da bi se pružila posjedovna zaštita, a to je tražiti utvrđenje čina smetanja, preostala dva elementa ne moraju biti kumulativno ispunjeni da bi posjednik imao pravo na posjedovnu zaštitu, već je i dovoljno, za postojanje osnovanog prava na posjedovnu zaštitu, pod uvjetom da su ispunjeni i opći uvjeti za pružanje posjedovne zaštite iz čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) (posljednji miran posjed i nastalo smetanje), da je ostvaren i uvjet zabrane tuženiku svakog daljnjeg istog ili sličnog postupanja koje predstavlja zadiranje u posljednji mirni posjed tužitelja jer se i samo takvom zabranom štiti posjed u smislu ZV-a.

10. Dakle, odluka o smetanju posjeda pored utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda i čina smetanja, mora sadržavati i zahtjev za uspostavu ranijeg posjedovnog stanja ili zabranu budućeg smetanja.

10. Ovaj sud ostaje kod navedenog pravnog shvaćanja.

11. Kada je u pitanju pobijana odluka suda drugog stupnja, ona je previše formalistička, kruta i zaobilazi cilj posjedovne zaštite. Naime, ako tužitelj traži uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, postavljanje stare brave na ulazna vrata stana, koja je uništena, u svojoj biti, tužitelj zahtjeva predaju u posjed stana odnosno, stana i poštanskog sandučića. Dakle, radi se o zaštiti posjeda stana a ne brave, kako to pogrešno tumači sud drugog stupnja. Time, što je tužitelj naveo da zahtjeva vraćanje stare brave ne može se tumačiti da nije zahtijevao predaju u posjed stana čiji se posjed štiti. Slijedom navedenog, tužitelj osnovano zahtjeva i zabranu budućeg takvog ili sličnog smetanja.

12. Dakle, sud drugog stupnja pogrešno je primijenio odredbu čl. 22. st. 1. ZV-a koja propisuje da posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bila u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanja ubuduće.

13. Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu iz čl. 391. st. 7. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22

- dalje: ZPP) u svezi s odredbom čl. 400. st. 2. ZPP riješiti kao u izreci.

14. Pozivom na odredbu čl. 166. st. 3. ZPP-a sud drugog stupnja odlučit će i o troškovima postupka nastalim u povodu revizije.

Zagreb, 10. siječnja 2024.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek, v.r.