Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 27 Gž-2613/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice, NŠL, izvjestiteljice, NŠ, članice, u pravnoj stvari prvotužitelja ĐŠ /OIB [osobni identifikacijski broj]/ i drugotužiteljice ĆŠ /OIB [osobni identifikacijski broj]/ oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Hrvoju Katušiću, odvjetniku u Dubrovniku, protiv prvotuženice ŽŠ /OIB [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], zastupane po punomoćniku Zvonku Kristoviću, odvjetniku u Dubrovniku i drugotuženice JŠ /OIB [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], zastupane po punomoćnici Viktoriji Knežević, odvjetnici u Dubrovniku, radi predaje u suposjed i činidbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-988/2016-29 od 17. ožujka 2023., u sjednici održanoj 9. siječnja 2024.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-988/2016-29 od 17. ožujka 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predati tužiteljima suposjed južnog dijela dvorišta čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da uklone željezna vrata s kliznim ležištem koja su postavili uz južni rub čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i javne prometnice [adresa] zemljišnoknjižne oznake 935/9 k. o. [katastarska općina] te da uklone zid i armaturnu žicu kojom su u smjeru sjever-jug tj. od južnog pročelja zgr. 1645 u smjeru [adresa] oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] podijelili dvorište čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dva dijela.“

II. Nalaže se tužiteljima po osnovi naknade troškova ovog parničnog postupka isplatiti tuženoj ad.1 iznos od 1.616,87 Eura u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužiteljima po osnovi naknade troškova ovog parničnog postupka isplatiti tuženoj ad.2 iznos od 1.368,12 Eura u roku od 15 dana.“

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnih troškova u iznosu od 1.504,94 Eura kao neosnovan.“

2. Protiv presude žale se tužitelji iz svih žalbenih razloga propisanih odredom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. u daljnjem tekstu: ZPP-a/), predlažući njezinu preinaku, sukladno navodima žalbe, podredno ukidanje i vraćanje sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora jest zahtjev tužitelja na predaju u suposjed južnog dijela dvorišta čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da uklone željezna vrata s kliznim ležištem koja su postavili uz južni rub čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i javne prometnice [adresa] zemljišnoknjižne oznake 935/9 k. o. [katastarska općina] te da uklone zid i armaturnu žicu kojom su u smjeru sjever-jug tj. od južnog pročelja zgr. 1645 u smjeru [adresa] oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] podijelili dvorište čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dva dijela (čl. 161. i čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /"Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 /pročišćeni tekst/, u daljem tekstu: ZV- a/).

6. Osnovano u žalbi upiru tužitelji da je donošenjem pobijane presude sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, to stoga što o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danima tijekom postupka i samih tih isprava i zapisnika, radi čega pravilnost i zakonitost iste nije moguće ispitati.

7. Naime, neovisno o prethodnom utvrđenju postojanja nespornih činjenica između parničnih stranaka i to:

-da su tužitelji i tuženice suvlasnici stambene zgrade čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk tijelo V.;

-da čest. zem. [katastarska čestica], gradilište površine 643 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk tijelo I u Društvenom vlasništvu s upisanim organom upravljanja Narodni odbor Općine Dubrovnik predstavlja zemljište nužno za redovnu uporabu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje je u naravi jasno omeđeno od susjednih nekretnina te predstavlja okućnicu i dvorište čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te na kojoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kako to proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 5- 7), još od 2004. godine postoji zabilježba prava korištenja nekretnine u korist vlasnika čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. ;

-da su pravni prednici stranaka (pa potom i stranke) kao suvlasnici čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i vlasnici posebnih dijelova u toj zgradi koja je izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stekli vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao zemljišta na kojem je čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena i kao zemljišta koje služi za redovnu uporabu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

-da su tuženici ogradili dvorište čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tako što su na krajnji rub čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz [adresa] stavili željezna vrata s kliznim ležištem te zidićem i armaturnom žicom podijelili dvorište na dva dijela u smjeru sjever-jug tako da zapadni dio dvorišta koristi tužena ad.1, a istočni dio dvorišta tužena ad.2 te članovi njezine obitelji, dok su iz korištenja istoga u potpunosti isključili tužitelje,

sud prvog stupnja odbija tužbeni zahtjev u bitnome uz obrazloženje:

-da iz iskaza stranaka i svjedoka, cijeneći stanje utvrđeno očevidom na licu mjesta, proizlazi da je obitelj ŽŠ, odnosno majka prvotužene te obitelj JŠ, odnosno drugotužena i njezin suprug te obitelj N (pravni prednici tužitelja) kao suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postigli usmeni sporazum o načinu korištenja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja dvorište čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u kojoj su stranke ranije njihovi pravni prednici vlasnici posebnih dijelova zgrade (stanova) i to na način da je obitelji ŽŠ pripala na korištenje lijeva strana dvorišta (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), obitelji JŠ desna strana dvorišta (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) dok obitelji N kao pravnim prednicima tužitelja nije pripao na korištenje niti jedan dio južnog dvorišta (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) jer isti nisu bili zainteresirani niti imali potrebu za korištenjem dvorišta;

-da je sporazum o načinu korištenja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] među suvlasnicima postignut prije 1980., odnosno da su obitelj ŽŠ, obitelj JŠ i obitelj N sporazum o načinu korištenja dvorišta postigli prije 60 godina, pozivajući se na odredbu paragrafa 361. Općeg građanskog zakonika, koji se primjenjuje kao pravno pravilo prema odredbi čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije („Narodne novine“, broj: 53/91, u daljnjem tekstu: OGZ-a), kao zakona važećeg u vrijeme kada je sklopljen sporazum o podjeli posjeda stvari, koja propisuje da se glede svekolike stvari suvlasnici smatraju kao jedna jedina osoba, ali ako su svakome od njih određeni nekoji stanoviti, premda nerazlučeni dijelovi, tad svaki suvlasnik ima potpunu vlasnost dijela svojeg, a koja odredba sadržajno odgovara odredbi čl. 42. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 /pročišćeni tekst/), koja propisuje da suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari u suvlasništvu, ali da oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje, pri čemu sud ističe da se sukladno paragrafu 833. OGZ-a odluka o podjeli posjeda stvari iz paragrafa 361. OGZ-a donosi većinom glasova koji se ne broje po osobama nego po razmjeni dijelova dionikovih.

8. S takvim zaključkom se, bar za sada, ne slaže ovaj viši sud.

9. Naime, utvrđenja na kojima sud temelji svoju odluku o odbijanju tužbenog zahtjeva, u suprotnosti su sa sadržajem iskaza stranaka i svjedoka i to:

-iskaza drugotuženice u dijelu u kojem navodi da, vezano uz dogovor o načinu korištenja zajedničkog dvorišta, kada govori „,mi“ smatra Đ i Ć, budući da pok. Ž (prednica tužitelja) nije sudjelovala u dogovoru, jer nije za to imala interes (nije posjedovala vozilo i bila je stara);

-iskaza prvotuženice kada navodi da je iza rata 1994. ili 1995. sin drugotuženice izgradio sporni betonski zidić i od desnog dijela dvorišta, koje je do tada bilo vrt, napravio parking, a 2014. je podigao žičanu ogradu na zidiću i betonirao lijevu stranu dvorišta iz čega proizlazi da nema mjesta zaključku da se vrt kao parking koristi 60 godina i da je još tada postignut sporazum o tome (u odnosu na podnošenje tužbe ne može se govoriti niti o 40 godina);

-da nitko od saslušanih svjedoka nema saznanja o postojanju sporazuma između stranaka vezano uz korištenje zajedničkog vrta, dok snaha prvotuženice, svjedokinja ĐŠL o načinu korištenja ima saznanja tek od 2013. nadalje (tužba je podnesena 2016.).

10. Također nejasno je temeljem kojih utvrđenja je sud došao do zaključka da je većina suvlasnika, uzimajući u obzir većinsko suvlasništvo dvorišta, postigla sporazum o načinu korištenja istoga, kada udjeli suvlasništva nisu utvrđeni, već je dvorište i nadalje upisano kao društveno vlasništvo, kao što je pogrešan i zaključak suda da bi se isključenje jednog od suvlasnika iz korištenja zajedničkih dijelova nekretnine moglo podvesti pod posao redovite uprave i da bi za isto bila dovoljna većina glasova.

11. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će, u smislu naprijed navedenoga, otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na način da će dati jasne i argumentirane razloge o svim odlučnim činjenicama za donošenje odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva, pri čemu valja imati u vidu i okolnost da su stranke vodile intenzivne pregovore vezano uz postizanje sporazuma o načinu korištenja zajedničkog vrta i to na način da bi i tužitelji, kao i tuženice, imali mogućnost parkiranja vozila, a tuženice su u odgovoru na tužbu navele da bi i dan danas voljele zaključiti sporazum s tužiteljima.

12. Radi neizvjesnog uspjeha stranaka u sporu valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku.

13. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci (čl. 369. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu 9. siječnja 2024.

Predsjednica vijeća:

Slavica Garac