Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 4 Gž-4606/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Željki Rožić Kaleb, u pravnoj stvari tužiteljice mlljt. I. M., iz O. K., OIB: …, koju zastupa otac B. M., zastupan po punomoćnici M. P. S., odvjetnici u K., protiv tuženika ureda, sa sjedištem u Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik H. L., odvjetnik u Odvjetničkom društvu M.&L. u Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, poslovni broj Pn- 73/2021-23 od 27. listopada 2023., 9. siječnja 2024.,

r i j e š i o  je

I Ukida se presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, poslovni broj Pn-73/2021-23 od 27. listopada 2023. u pobijanom dijelu pod točkom I izreke za svotu od 3.215,87 eura sa kamatama tekućim na svotu od 2.273,55 eura od 21. srpnja 2020. pa do isplate te na svotu od 942,32 eura tekućim od 27. listopada 2023. pa do isplate kao i u dijelu pod točkom III izreke i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.

II Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe tuženika ureda ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:

"I Tuženi ured, Z., OIB: … dužan je tužitelju M. mlljt.I., OIB: …, O. K., K. na ime naknade štete platiti novčani iznos od 5.003,65 € / 37.700,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom i to na iznos od 3.583,52 € / 27.000,03 kn koja počinje teći od dana 21.07.2020.g. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a na iznos od 1.420,13 € / 10.699,97 kn koja teče od dana presuđenja, tj. od 27. 10. 2023. pa do plaćanja po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, sve to u roku od 15 dana.

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja koji se odnosi na zahtjev zatezne kamate na dosuđeni iznos od 1.420,13 € i to od 21.7. 2020. pa do 26. 10. 2023. kao neosnovan.

III Tuženik je dužan tužitelju nadoknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.206,85 € / 16.627,51 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja, tj. od 27. 10. 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana.“

2. Protiv prvostupanjske presude u dijelu pod točkom I izreke preko nesporne svote od 1.787,78 eura te u dijelu pod točkom III izreke, žali se tuženik zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19. i 80/22. - dalje: ZPP) i pogrešne primjene materijalnog prava kao i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom, prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje odnosno, preinačiti ju uz naknadu troškova žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet prijepora je zahtjev mlljt. tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete pretrpljene u prometnoj nesreći koja se dogodila 24. kolovoza 2019. kada je zadobio prijelom desne palčane kosti s pomakom, prijelom desne lakatne kosti bez pomaka, presijecanje tetive dugog savijača lijevog palca, ranu razderotinu i nagnječinu lijevog palca, natučenje i oguljotinu lica te oguljotinu lijevog koljena i prijelom donje čeljusti a za koju prometnu nesreću je odgovoran tuženik u omjeru od 90%.

5. Prvostupanjski sud nakon nespornog utvrđenja štetnog događaja, legitimacije stranaka i omjera suodgovornosti, provedenim liječničkim vještačenjem utvrđuje ozljede koje je zadobio tužitelj kao i njihove posljedice te sudi za neimovinsku štetu novčanu naknadu u visini od 3.583,52 eura a za imovinsku "razliku" od 1.420,13 eura pri čemu glede imovinske štete primjenjuje odredbu čl. 223. ZPP te odlučuje prema slobodnoj ocjeni o novčanoj naknadi zbog potrebe za tuđom pomoći kod mlljt. tužitelja, naknadi za uništenu obuću i odjeću kao i troškove koje je imao odlazeći liječniku radi liječenja, kontrola i fizikalne terapije jer je „jasno da se radilo o velikom broju putovanja“ a dokazivanje svih ovih pojedinačnih vidova imovinske štete bi za prvostupanjski sud tražilo puno veće troškove kada bi se provelo vještačenje, nego što sami troškovi imovinske štete iznose.

6. Odlučujući o visini neimovinske štete potrebno je imati na umu da je, nakon što se utvrdi opseg posljedica ozljeđivanja oštećenika, neimovinsku štetu potrebno utvrditi sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, i 155/23 dalje: ZOO) prema kojoj će u slučaju povrede prava osobnosti (čl. 1046. ZOO u svezi s čl. 19. st. 2. ZOO) sud, ako nađe da to težina ozljede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, a prema odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO pri odlučivanju pravične novčane naknade će sud voditi računa o jačini i trajanju ozljedom izazvanih tjelesnih boli, duševnih boli i straha.

7. S obzirom na ovu odredbu ZOO kriterij odnosno, kvalifikatorne okolnosti po kojima se utvrđuje pravo na isplatu pravične novčane naknade i njezina visina nisu, kao što je to bilo prema odredbi čl. 200. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01) samostalan, pojedinačno određen oblik nematerijalne štete već kvalifikatorne okolnosti koje prema odredbi čl. 1100. ZOO nisu ograničene kao niti sami oblici povreda prava osobnosti koje su navedene u čl. 19. st. 2. ZOO pa stoga duševne boli, kao kvalifikatorne okolnosti mogu predstavljati i duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, pretrpljenih tjelesnih bolova, straha i sve druge duševne boli koje sud prihvati kao pravno odlučne.

8. Zbog toga, se pri donošenju odluke ne utvrđuje naknada za svaki poseban vid štete jer svaki dio neimovinske štete predstavlja tek kvalifikatornu okolnost koju sud ima na umu prilikom odlučivanja o visini pravične novčane naknade cjelovite neimovinske štete pa nije osnovan žalbeni razlog tuženika o tome da je prvostupanjski sud bio dužan označiti razloge po kojim vidovima imovinske štete je sud „našao“ osnovanim pojedine zahtjeve tužitelja i zašto.

9. Međutim, odredbom čl. 338. st. 4. ZPP je propisano kako će se, između ostalog, u obrazloženju pismeno izrađene presude obrazložiti koje je od iznijetih činjenica prvostupanjski sud utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio te koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka a bitna povreda odredbi parničnog postupka uvijek postoji u smislu odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati osobito, ako nema razloga o odlučnim činjenicama.

10. Iz razloga prvostupanjske presude niti na koji način nije moguće utvrditi koju je ukupnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti (čl. 1046. ZOO u svezi s čl. 19. st. 2. ZOO) prvostupanjski sud utvrdio osnovanom i za koju svotu je uračunat doprinos tužitelja u nastupu štetnih posljedica od 10% odnosno, nije moguće utvrditi način na koji je prvostupanjski sud ocijenio osnovanim zahtjev tužitelja u svoti od 3.583,52 eura imajući na umu i nesporno isplaćenu neimovinsku štetu po tuženiku u svoti od 36.300,00 kn kako to navodi tuženik u žalbi a prvostupanjski sud je utvrdio da je nesporno isplaćeno po osnovi neimovinske štete 38.000,00 kn.

11. Nadalje, prvostupanjska presuda nema niti jednog razloga za koju imovinsku štetu je dosuđena svota od 1.420,13 eura i koji se dio ove štete odnosi na naknadu za plaćanje tuđe pomoći, koji dio za uništenu odjeću i obuću a koji za troškove odlazaka na liječenje.

12. Uz iznijeto, prema odredbi čl. 223. st. 1. ZPP će sud odlučiti prema slobodnoj ocjeni ako utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete na novčanu svotu čija visina se ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama.

13. Kako bi se ova šteta mogla utvrditi potrebno je navesti razloge za svaki pojedinačni dio imovinske štete u smislu odredbe čl. 1085. st. 3. ZOO i čl. 1090. ZOO pri čemu je potrebno označiti i uvažiti doprinos oštećenika vlastitoj šteti u smislu odredbe čl. 1092. st. 1. ZOO te pravilno ocijeniti i utvrditi visinu naknade za koju je moguće visinu odrediti i primjenom odredbe čl. 223. ZPP ali je potrebno označiti koji se dio štete odnosi na uništenu odjeću, troškove liječenja odnosno one u svezi s liječenjem (čl. 1093. st. 2. ZOO i 1095. st. 1. ZOO).

14. Budući da iz razloga prvostupanjske presude nije moguće utvrditi niti na koju se imovinsku štetu odnosi svota od 1.420,13 eura a niti je li uvažen doprinos oštećenika vlastitoj šteti, prvostupanjska presuda se ne može ispitati.

15. Slijedom iznijetog je, osporeni dio prvostupanjske presude valjalo na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP ukinuti u dijelu pod točkom I izreke za ukupnu svotu od 3.215,87 eura i u tom dijelu predmet vratiti na ponovno suđenje a što se odnosi i na troškove parničnog postupka.

16. U ponovnom postupku je tako potrebno jasno označiti visinu dosuđene pravične novčane naknade u smislu odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO, imajući na umu točnu svotu koju je tuženik isplatio tužitelju kao nesporni dio štete a što se odnosi i na naknadu imovinske štete, uvažiti doprinos oštećenika samoj šteti dok je u odnosu na troškove postupka koji su obređeni tužitelju potrebno navesti radnje za koje je priznata naknada te u kojoj visini sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 142/12, 107/15, 37/22 i 138/23).

17. Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe tuženika osniva se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 9. siječnja 2024.

Sudac:

Željka Rožić Kaleb, v.r.