REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4304/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Vis projektiranje d.o.o. Zagreb, Banjavčićeva 11, OIB: 62515460662, zastupanog po punomoćniku Vinku Knezoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Mirjam d.o.o. Omiš, Put Borka 113, OIB: 39159128846, zastupanog po punomoćniku Damiru Đapiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Santica & Đapić d.o.o. Split, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž- 5064/2021-3 od 18. svibnja 2023., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Splitu broj Povrv-1193/2018-42 od 2. rujna 2021., u sjednici održanoj 9. siječnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-5064/2021-3 od 18. svibnja 2023. u odnosu na:
„povredu prava na pravično suđenje iz odredbe čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske“.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-5064/2021-3 od 18. svibnja 2023., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Splitu broj Povrv-1193/2018-42 od 2. rujna 2021.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je predlagatelj u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP određeno naveo temeljno ljudsko pravo za koje smatra da mu je u postupku povrijeđeno i da je u vezi s tim iscrpio dopušteni pravni put obzirom da je do povrede došlo u žalbenom stadiju postupka, kao i jasno naznačene razloge zbog kojih smatra da mu Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, te se pozvao na relevantne propise.
3. Predlagatelj u bitnom smatra da mu je povrijeđeno pravo na obrazloženu sudsku odluku jer da drugostupanjski sud nije u svojoj odluci naveo sve, osobito ključne, dokaze niti ih je obrazloženo ocijenio, stoga da je počinio osobito tešku povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. u vezi s čl. 373. i čl. 373.a ZPP jer je odluka nejasna i nerazumljiva te proturječna.
4. Iz drugostupanjske odluke proizlazi da je, nakon što je prezentirao određene dokaze uvidom u priloženu dokumentaciju, drugostupanjski sud konstatirao da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP te da je prvostupanjska odluka proturječna ispravama u spisu, pa je presudu preinačio pozivom na odredbu čl. 373.a st. 3. ZPP. Proizlazi da je predlagatelj, ukazujući na postupanje suda u vezi s insuficijentnošću obrazloženja drugostupanjske presude, učinio vjerojatnim povredu prava na pravično suđenje.
5. Odredba čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine", MU broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10 - dalje: Konvencija) određuje da radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega, svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj. I odredba čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) određuje da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. Pravo na obrazloženu sudsku odluku u funkciji je ostvarenja prava na pravično suđenje.
6. Prema odredbi čl. 373.a st. 1. ZPP drugostupanjski sud će presudom odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno presudom će preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe: 1) da bitne činjenice među strankama nisu sporne ili 2) da ih je moguće utvrditi na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno izvedene dokaze, a st. 3. da, u slučaju u kojem su ispunjeni uvjeti za donošenje presude iz st. 1., drugostupanjski sud može je donijeti i ako nađe da postoji bitna povreda odredaba parničnoga postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.
7. Proizlazi da sud drugog stupnja, u primjeni odredbe čl. 373.a ZPP, odluku donosi nakon što je na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu uzeo u obzir činjenice i dokaze koje prvostupanjski sud nije uzeo u obzir odnosno koje je drukčije vrednovao ili o njihovom postojanju formirao drukčiji zaključak. Pritom, zaključak drugostupanjskog suda mora biti uvjerljiv da bi sasvim isključivao činjenično utvrđenje i zaključak prvostupanjskog suda, u protivnom njegov zaključak o relevantnim činjenicama, budući da u konkretnom slučaju nije provedena (drugostupanjska) rasprava, ne bi mogao biti siguran u mjeri koja opravdava preinačenje presude.
8. Iako odredba čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP ovlašćuje drugostupanjski sud da u žalbenom postupku preocjenjuje u prvostupanjskom postupku izvedene dokaze, ista ne oslobađa drugostupanjski sud da u obrazloženju presude izloži razloge kako je i zašto je ocijenio dokaze kojima je utvrdio odlučne činjenice za ovaj spor.
9. U konkretnom slučaju, od strane drugostupanjskog suda, u obrazloženju pobijane odluke, izostali su uvjerljivi razlozi o njegovom uvjerenju o činjenicama koje je na naprijed navedeni način utvrdio te naročito, izostali su razlozi zbog kojih mu nije prihvatljiva ocjena prvostupanjskog suda, na što osnovano u reviziji upozorava tužitelj kada tvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.
10. U situaciji kada je predlagatelj ukazao na propust suda da sudsku odluku obrazloži na naprijed navedeni način, isti je učinio vjerojatnim da je time onemogućen u ostvarenju prava na pravično suđenje. Sud mora imati aktivnu ulogu u ostvarenju procesnih jamstava strankama koja jamstva u konačnici dovode do zaštite njihovih subjektivnih prava a time i onih koja štite Konvencija i Ustav.
11. Slijedom iznesenog u ovoj pravnoj stvari ispunjene su pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije, te je na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 9. siječnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković
