REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4270/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, OIB ..., Z., Regionalni ured O., Područna služba V., protiv tuženika N. d.o.o. V., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik T. P., odvjetnik u V., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-485/2023-2 od 12. srpnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj P-1369/2019-23 od 18. travnja 2023., na sjednici 9. siječnja 2024.,
r i j e š i o j e
Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja u prijedlogu se odbija, a u odnosu na naznačene povrede ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude citirane u uvodu ove odluke.
2. Tužitelj se u odgovoru na prijedlog protivi istom i predlaže ga odbaciti.
3. Prijedlog nije osnovan.
4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19. i 80/22.- dalje: ZPP) ovaj sud je utvrdio da je predlagatelj u prijedlogu za dopuštenje revizije postavio pravna pitanja za koje smatra da su važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, te da se pozvao na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP.
5. Pobijana presuda temelji se na zaključku da je tuženik kao poslodavac isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja u kojem je osiguranik tužitelja povrijeđen.
6. Prijedlogom za dopuštenje revizije tuženik, u bitnome, prigovara arbitrarnosti odluke i ističe pitanja vezana uz potrebu obrazloženja odluke vezano za prigovor doprinosa radnika nastanku štete.
7. Prema odredbi čl. 385.a ZPP st. 1. ovaj sud će dopustiti reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koji su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali i koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
8. U ovom slučaju pitanja koje je postavio tuženik nisu važna za odluku u sporu jer nižestupanjske odluke ne polaze od shvaćanja od kojih predlagatelj polazi u svom prijedlogu, a o svome pravnom pristupu vezano za prigovore tuženika sudovi su dali potrebne razloga (prvo i peto pitanje). Isto tako predlagatelj kada pita vezano za primjenu materijalnog prava (drugo i treće pitanje) on na taj način ne udovoljava pretpostavkama iz odredbe čl. 385.a st.1. ZPP jer je odgovor sadržan u odredbi materijalnog prava na koju se i sam poziva u drugom pitanju, a treće pitanje je isključivo vezano za okolnosti pojedinog slučaja, tako da odgovor na isti ne bi bio generalno primjenjiv. Konačno vezano za 4. pitanje predlagatelj nije postupio u smislu 387. st. 3. ZPP i nije priložio dijelove spisa s naznakama spornih dijelova na koje se poziva.
9. Stoga razmatrajući prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP i 389. st. 1. ZPP ovaj sud je zaključio da postavljena pitanja nisu važna u smislu kako to zahtjeva odredba čl. 385.a st. 1. ZPP. Stoga je u tom dijelu, sukladno odredbi čl. 389.b st. 1. ZPP prijedlog odbijen, a kako nisu ispunjene niti pretpostavke predviđene u odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP za dopuštenost revizije, jer vjerojatnost teških postupovnih ili materijlnopravnih povreda u postupku nije učinjena vjerojatnima, na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP, revizija je u tom dijelu odbačena te riješeno kao u izreci ove odluke.
Zagreb, 9. siječnja 2024.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug, v.r.
