1                41 Pp-10942/2022-4

 

Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

                                                                                                                                     41 Pp-10942/2022-4

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

                                                                                   

 

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Martine Lovrić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe T. d.o.o. i okrivljenog M. G., zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) i dr., u povodu optužnoga prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, klasa: UP/I-11602/22-01/309, ur. broj: 443-02-03-11/4-22-4 od 22. srpnja 2022., nakon javne glavne rasprave održane i zaključene 30. studenoga 2023. u prisutnosti predstavnika okrivljene pravne osobe i okrivljenika M. G., dana 4. prosinca 2023. javno je objavio i

 

p r e s u d i o    j e

 

              okrivljena pravna osoba T. d.o.o. za usluge, sa sjedištem u S., OIB: ..., trenutno bez zaposlenika, prekršajno kažnjavana,

 

              okrivljena odgovorna osoba M. G., rođen ... u S., OIB: ..., s prebivalištem u S., VSS, mag. kineziologije, zaposlen kao direktor u pravnoj osobi, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, prekršajno kažnjavan,

 

k r i v i    s u

 

              što je inspekcijskim nadzorom utvrđeno kako 8. srpnja 2022. na poslovima čišćenja caffe bara I. B. i pripadajućeg mu štekata na adresi u S., koji posluje u sastavu okrivljene pravne osobe, rade radnice K. B., OIB: ... i S. B., rođ. ..., broj OI: ..., a da prije početka rada s navedenim poslodavcem nisu sklopile ugovor o radu niti im je poslodavac prije početka rada izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu te navedene radnice okrivljenici nisu prije početka rada 8. srpnja 2022. prijavili tijelima obveznog osiguranja iako su to bili dužni učiniti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,

 

dakle, u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nisu izdali radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru te nisu prijavili osiguranje,

             

čime su u stjecaju počinili okrivljena pravna osoba prekršaj iz članka 229.

stavka 1. točke 3. Zakona o radu te prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), a okrivljena odgovorna osoba prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 3. u vezi sa stavkom 2. Zakona o radu te prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. u vezi sa stavkom 3. Zakona o mirovinskom osiguranju,

 

              pa im se na temelju navedenih propisa te u odnosu na prekršaj iz Zakona o radu uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) utvrđuju: za prekršaj iz Zakona o radu okrivljenoj pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura, a odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu od 269,00 eura; za prekršaj iz Zakona o mirovinskom osiguranju okrivljenoj pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 1.000,00 eura, a odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu od 190,00 eura, nakon čega se, na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnoga zakona, 

 

i z r i č u

 

okrivljenoj pravnoj osobi UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.040,00

EURA (dvije tisuće četrdeset eura) / 15.370,38 kuna (petnaest tisuća tristo sedamdeset kuna i trideset osam lipa), po fiksnom tečaju konverzije: 1 euro=7,5345 kuna,

 

okrivljenoj odgovornoj osobi UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 459,00

EURA (četiri stotine pedeset devet eura) / 3.458,34 kuna (tri tisuće četiri stotine pedeset osam kuna i trideset četiri lipe), po fiksnom tečaju konverzije: 1 euro=7,5345 kuna,

                           

     koje su dužni platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.

 

Ako okrivljenici plate dvije trećine (2/3) svaki od svoje novčane kazne u ostavljenom roku, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom.

 

Nalaže se okrivljenicima na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od po 45,00 (četrdeset pet) eura / 339,05 kuna (tristo trideset devet kuna i pet lipa) svaki, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno. 

 

Obrazloženje

             

1.                 Optužnim prijedlogom okrivljenicima su stavljeni na teret prekršaji činjenično opisani i pravno označeni kao u izreci ove presude. 

2.                 Na glavnoj raspravi održanoj 30. studenoga 2023. predstavnik okrivljene pravne osobe i okrivljenik M. G., izjašnjavajući se o optužnom prijedlogu i krivnji za prekršaje koji im se stavljaju na teret, naveo je kako se smatra krivim te je u svojoj obrani priznao kako su navedene radnice radile na poslovima čišćenja bez izdane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu i bez prijave na mirovinsko osiguranje, a da su po upozorenju inspektora angažirali firmu koja se bavi čišćenjem te im dolaze njihove zaposlenice čistiti objekt. Već su platili 40.000,00 kuna kako bi mogli nastaviti s radom jer im je usmenim rješenjem bila izrečena zabrana rada za navedeni caffe bar na rok od 15 dana. 

3.                 U dokaznom postupku pročitana je obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona te zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 8. srpnja 2022. (osim izdvojenog dijela), dok je izvršenom provjerom u prekršajnoj evidenciji utvrđeno kako su okrivljenici prekršajno kažnjavani zbog prekršaja iz Zakona o računovodstvu te Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

4.                 Na temelju ovako provedenog postupka u kojem je sud sve izvedene dokaze cijenio po svojem slobodnom uvjerenju, svakog posebno te u njihovim međusobnim odnosima, utvrđujući s podjednakom pozornošću činjenice koje terete okrivljenike i one koje im idu u korist, pri čemu nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, sve prema članku 88. Prekršajnoga zakona, utvrđeno je da su se u postupanju okrivljenikâ ostvarila obilježja prekršaja za koji su ovom presudom proglašeni krivima.

5.                  Naime, sud je priznanje okrivljenika cijenio sukladnim dokazima u spisu u smislu članka 171.a stavka 3. Prekršajnoga zakona, pa preostaje obrazložiti odluku o prekršajnopravnoj sankciji, u skladu s člankom 459. stavkom 7. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22), koji se primjenjuje na temelju članka 82. stavka 3. Prekršajnoga zakona.

6.                  Za prekršaj iz Zakona o radu u vrijeme njegova počinjenja bila je propisana novčana kazna u iznosu od 61.000,00 do 100.000,00 kuna za pravnu osobu odnosno od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, a za prekršaj iz Zakona o mirovinskom osiguranju novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna za pravnu osobu odnosno od 1.000,00 do 10.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Međutim, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine, br. 151/22) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 119/22) sada su za te prekršaje propisane za okrivljenike blaže kazne, i to za pravnu osobu za prekršaj iz Zakona o radu od 8.090,00 do 13.270,00 eura odnosno za odgovornu osobu od 920,00 do 1.320,00 eura, a za prekršaj iz Zakona o mirovinskom osiguranju od 660,00 do 6.630,00 eura za pravnu osobu odnosno za odgovornu osobu od 130,00 do 1.320,00 eura, što je razvidno usporedbom ovih kazni uz primjenu fiksnoga tečaja konverzije kune u euro: 1 euro=7,5345 kuna.

7.                 Odlučujući o prekršajnopravnoj sankciji sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu na to da ona po svojoj prirodi bude lakša ili teža za okrivljenike u smislu članaka 6. i 36. Prekršajnoga zakona, pa im je tako olakotnim cijenio to što su prekršaj pred sudom priznali te kratko vrijeme trajanja neprijavljenog rada od 1 dana, kako je naznačeno u optužnom prijedlogu, a otegotnim raniju prekršajnu osuđivanost te to što posljedice počinjenog prekršaja nisu sanirali, jer radnice nisu prijavili na mirovinsko osiguranje, čime su ih oštetili za dužan iznos doprinosa. Sud im je stoga izrekao ublaženu kaznu za prekršaj iz Zakona o radu, dok u odnosu na prekršaj iz Zakona o mirovinskom osiguranju nisu nađene okolnosti koje bi opravdale ublažavanje kazne, a niti njezino izricanje u posebnom minimumu za taj prekršaj, pa su im odmjerene kazne kao u izreci ove presude, procjenjujući da će se tako odmjerenim kaznama ostvariti propisane svrhe kažnjavanja te ukazati okrivljenicima na dužnost postupanja u skladu s radnopravnim i propisima socijalnog osiguranja. Okrivljenici su upozoreni da će se plaćanje dviju trećina izrečenih kazni u ostavljenom roku smatrati plaćanjem kazni u cijelosti (članak 183. stavak 2. Prekršajnoga zakona). 

8.                  Glede navoda okrivljenika kako su već platili po 20.000,00 kuna novčane kazne za svaku radnicu, treba navesti da se tu ne radi o novčanoj kazni. Naime, prema tada važećoj odredbi članka 171. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21), u provedbi inspekcijskog nadzora inspektor rada će usmenim rješenjem u zapisniku, na određeno vrijeme dok ne otkloni nedostatke u poslovanju, a najkraće u trajanju od petnaest dana, zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti u nadziranom poslovnom objektu, odnosno prostoru, ako utvrdi da je tijekom nadzora za poslodavca radio radnik, na obavljanju posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, kojeg poslodavac nije prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada (stavak 1.), a iznimno se ova mjera neće izvršiti ako poslodavac kome je mjera izrečena u roku od tri dana od dana izricanja mjere, nadležnom inspektoru rada dostavi dokaz da je otklonio nedostatke u poslovanju i izvršio uplatu iznosa od 20.000,00 kuna, za svakog radnika iz stavka 1. toga članka, u korist državnog proračuna (stavak 3.). Iz navedenoga proizlazi kako okrivljenicima nije naloženo plaćanje spomenutog iznosa, nego im je izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 15 dana te je protiv njih podnesen optužni prijedlog zbog počinjenoga prekršaja, pa se u konkretnom slučaju radi o međusobno komplementarnim mjerama, koje su za okrivljenike bile predvidljive i razmjerne, a do drugačijeg zaključka ne dovodi to što su oni iskoristili zakonom ponuđenu im mogućnost da otklone izvršenje izrečene mjere plaćanjem određenog iznosa, koji nisu bili obvezni platiti. Ovakvo je shvaćanje u skladu sa shvaćanjem izraženim u odluci Ustavnoga suda Republike Hrvatske, broj: U-III-880/2018 od 30. svibnja 2018. (toč. 12. i 13. obrazloženja). Stoga osudom i izricanjem kazne u ovom prekršajnom postupku ne dolazi do povrede prava da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen u istoj stvari, zajamčenog člankom 4. Protokola br. 7 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni dio, br. 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06, 13/17).

9.                 Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 1. i 2. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te materijalne prilike okrivljenika. Sud je pritom uzeo u obzir da su okrivljenici priznanjem olakšali vođenje ovoga postupka, u kojem su aktivno sudjelovali, kao i to da paušalni trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13).

 

 

 

U Splitu 4. prosinca 2023.

                        Zapisničarka                                                                                                                  Sutkinja

              Martina Lovrić, v. r.                                                                                      Ljiljana Vuko, v. r.

 

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

 

Dostaviti:

-          okrivljenicima

-          ovlaštenom tužitelju

-          u spis

Za točnost otpravka – ovlaštena službenica

Martina Lovrić