1

Gž Ovr-270/2023-2

U  I M E R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Tatjani Radaković Bašić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja, E. d.o.o., J. ulica 23, Z., OIB:, zastupan po opunomoćeniku R. T., odvjetniku u Z., protiv ovršenika, R. H., OIB:, zastupana po O. građanskom državnom odvjetništvu u Z., odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ovr-1633/2023-3 od 6. srpnja 2023., 4. prosinca 2023. 

r i j e š i o    j e :

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana, potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ovr-1633/2023-3 od 6. srpnja 2023.

Obrazloženje

1.1 Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred F. agencijom temeljem ovršne isprave - Presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4758/2020. od 29. ožujka 2022., kao neosnovan.

1.2. Zaključkom sud prvog stupnja  upućen je ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim iz razloga propisanog odredbom članka 50. stavak 1. točka 9. i 11. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od 15 (petnaest) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.

              2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom roku žali se ovršenik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. točka 1 i 3. Zakona o parničnom postupku, u svezi sa člankom 21. stavak 1. Ovršnog zakona. Predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsko rješenje, te usvoji prijedlog ovršenika za odgodu kao osnovan time što će naložiti F. agenciji da odgodi izdavanje naloga za prijenos zaplijenjenih sredstava s računa ovršenika sve do donošenja odluke naslovljenog suda u parničnom postupku ili podredno da ukine pobijano rješenje suda od 6. srpnja 2023. i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba ovršenika nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje i postupak koji mu je prethodio ovaj sud utvrđuje da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14. 70/19. i 80/22., dalje: ZPP), u svezi članka 21. stavak 1. (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17. i 131/20, dalje: OZ-a) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. u svezi članka 381. ZPP-a.

6. Prema odredbi članka 65. stavak 1. OZ-a na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

"1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek,

2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti,

5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanje građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,

11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju od 30 dana.

(2) Odluku o prijedlogu za odgodu sud će donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.

(3) Sud može na zahtjev ovrhovoditelja odgodu ovrhe uvjetovati davanjem primjerene jamčevine. Takav prijedlog ovrhovoditelj može podnijeti i nakon što je rješenje o odgodi ovrhe doneseno.

(4) Ako ovršenik ne da jamčevinu u roku koji mu sud odredi, a koji ne može biti duži od petnaest dana, smatrat će se da je odustao od prijedloga za odgodu, sud će donijeti rješenje o nastavku ovrhe.

(5) Za vrijeme odgode ovrhe neće se poduzimati radnje kojima se ona provodi.

(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Na prijedlog ovrhovoditelja provest će se i procjena predmeta ovrhe.

(7) Ako odbije prijedlog za odgodu ovrhe, sud će nastaviti s ovrhom i prije pravomoćnosti rješenja kojim je prijedlog odbijen."

7. Dakle, navedenom odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, te ako postoji koji od taksativno određenih okolnosti kojima zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu ovrhe (predviđenih odredbom članak 65. stavak 1. točka 1. - 11. OZ-a). Prema tome, obje navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.

8. U konkretnom slučaju ovršenik u prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije naveo činjenice iz kojih bi se moglo zaključiti da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

9. Ovršenik navodi da je predmetna novčana tražbina zbog koje je ovdje ovrhovoditelj pokrenuo ovrhu zahtjevom za izravnu naplatu 6. lipnja 2023. kod Financijske agencije – već ranije podmirena ovrhovoditelju, odnosno ista je već preplaćena.

10. Dalje navodi da je R. H. (ranije ovršenica) u cijelosti podmirila ovdje ovrhovoditelju novčanu tražbinu na ime troškova parničnog postupka kao i zatezne kamate na iste – u ovršnom postupku koji je bio pokrenut od strane ovdje ovrhovoditelja zahtjevom za izravnu naplatu podnesenog kod F. agencije 12. rujna 2016., te je po istome novčana tražbina u cijelosti podmirena tada ovrhovoditelju E. d.o.o. 18. travnja 2017. i to u ukupnom iznosu od 33.581,011, 49 kuna, sve na temelju tada pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod brojem P-1206/10 od 22. siječnja 2013., ispravljene rješenjem istog suda pod brojem P-1206/10 od 29. srpnja 2016.

11. Također ističe da je navedena osnova povodom revizije Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod brojem Rev x-883/2016 od 11. prosinca 2018. ukinuta, te je u ponovljenom postupku, Općinski građanski sud u Zagrebu pod brojem P-4758/2020-28 od 29. ožujka 2022. dosudio ovdje ovrhovoditelju E. d.o.o. parnični trošak u iznosu od 3.198.750,00 kn, a na koji teku zakonske zatezne kamate od 29. ožujka 2022. Citirana je presuda postala pravomoćna 24. siječnja 2023., danom donošenja drugostupanjske odluke suda. Ističe se da prilikom odlučivanja u ponovljenom postupku, sud donoseći presudu i rješenje P-4758/2020-28 od 29. ožujka 2022., kondemnatornim zahtjevom dosudio ovdje ovrhovoditelju glavnicu i troškove za sve parnične radnje i osnovnu tražbinu – ne uzimajući uopće u obzir da je ovdje ovršenik već sve isplatio ovrhovoditelju po osnovi, koja je otpala kasnije, donošenjem revizijske odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod brojem Rev x-883/2016 od 11. prosinca 2018.

12. Ovršenik je na sve ove činjenice ukazivao u svojem podnesku od 15. lipnja 2023. te je na okolnost svojih navoda predlagao da naslovljeni sud izvrši uvid u spis naslovljenog suda pod brojem P-4758/2020, no naslovljeni sud donoseći pobijano rješenje od 6. srpnja 2023. navedeni prijedlog nije usvojio.

13. U odnosu na ove žalbene navode ovršenika potrebno je odgovoriti da je prvostupanjski sud pravilno u odnosu na drugi uvjet za odgodu zaključio da ovršenik svojim navodima nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje.

14. Naime, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da se za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno da je odgoda potrebna da bi se priječilo nasilje. Kada se govori o šteti, pod time se podrazumijeva šteta koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao, ali uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Pri tome ovršenik nije dužan dokazati nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, ali je dužan dostaviti dokaze kojim bi učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za njega nastupila upravo takva, nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta odnosno da je odgoda potrebna da bi se priječilo nasilje. Vjerojatnost nastanaka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u tom smislu primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno da li je imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen i prenesen ovrhovoditelju. Stoga je ovršenik dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina ne bi bila dostatna za naknadno namirenje ovršenika.

15. Iz stanja spisa proizlazi da ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti nadoknaditi štetu kao npr. da ovrhovoditelj nema imovine, ne ostvaruje prihode, da su mu računi blokirani i sl., pa da bi iz toga proizlazila vjerojatnost nemogućnosti nadoknade štete. Čak štoviše, ovršenik ni na koji način ne obrazlaže nastanaka nenadoknadive / teško nadoknadive štete, u čemu bi se ona sastojala ili iz čega proizlazi vjerojatnost njenog nastanka, već samo paušalno predlaže odgodu.

16. Ovdje je također potrebno je navesti da čak i kada je ispunjena pretpostavka iz članka 65. stavak 1. OZ – a i jedna od pretpostavki iz članka 65. stavak 1. točka 1. -11. OZ-a, sud nije dužan prihvatiti prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe. Sud pri tome mora uzeti u obzir, između ostalog i to da se ovrha provodi na temelju valjane ovršne isprave kojom se prisilno ostvaruje tražbina ovrhovoditelja te da se ista treba provesti u razumnom roku.

17. Prema tome, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da ovršenik svojim navodima u prijedlogu nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu štetu u smislu odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, te je pravilno na temelju članka 65. stavak 1. OZ-a, u svezi članka 210. stavak 1. i 2. OZ-a primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenih sredstava kao neosnovan. 

18. Slijedom svega navedenog, a kako ovaj drugostupanjski sud nije uočio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, u vezi sa člankom 381. ZPP-a, to je u skladu sa odredbom članka 380. točka 2. ZPP-a u svezi sa člankom 21. stavak 1. OZ-a, valjalo odbiti žalbu ovršenika kao neosnovanu, a prvostupanjsko rješenje potvrditi.

U Gospiću, 4. prosinca 2023.

         Sutkinja:

        Tatjana Radaković Bašić, v.r.