REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: 4 Gž -847/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Irene Dikanović-Terzić predsjednice vijeća, Lidije Klašnja-Petrović, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Draženke Ilak, članice vijeća, u predmetu jednostavnog postupka stečaja potrošača E. H., OIB: …, O., odlučujući o žalbi vjerovnika P.B.Z. C. d.o.o. Z., OIB: …, zastupanog po Odvjetničkom društvu L. i P., Z., izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj: 34 Sp-189/2023 od 23. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 8. siječnja 2024.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalbe vjerovnika P.B.Z. C. d.o.o. Z., ukida se rješenje Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj: 34 Sp-189/2023 od 23. studenog 2023. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja u točki I izreke otvoren je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača E. H. (dalje: potrošač), točkom II izreke zaključen je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača te je u točki III izreke odlučeno da se potrošač oslobađa od preostalih obveza u odnosu na vjerovnike E. M. d.o.o. Z. i P.B.Z. C. d.o.o. Z., kako je to pobliže navedeno u toj točki izreke rješenja.

2. Protiv rješenja pravodobnu žalbu podnio je vjerovnik P.B.Z. C. d.o.o. Z..

2.1. Žalbu podnosi iz svih zakonom dopuštenih razloga i navodi da je nejasno kako je prvostupanjski sud došao do zaključka da je unovčiva imovina potrošača 665,76 eura te da je u obrazloženju probijanog rješenja propušteno naznačiti na koji je način izvršena vanjska provjera radi utvrđenja potrošačeve imovine pa da je na takav način potrošač neosnovano i nezakonito stavljen u povoljniji položaj od drugih potrošača, koji su zaposleni i primaju plaću, a svoje obveze redovito podmiruju. Ističe da stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu potrošača koju je potrošač stekao do zaključenja stečajnog postupka i imovinu koju će steći od isteka provjere ponašajna, osim imovine na kojoj se ne može provesti ovrha u skladu sa zakonom kojim se uređuje ovršni postupak.

2.2. Nadalje vjerovnik navodi da iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje Financijske agencije nesporno proizlazi kako nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje jednostavnog postupka stečaja potrošača jer je predmetna osnova za plaćanje zavedena u redoslijedu naplate manje od tri godine (osnova je zavedena 24. ožujka 2023., a druga osnova je zavedena 16. studenog 2023.) pa smatra da nema mjesta primjeni odredaba Zakona o stečaju potrošača, odnosno članka 79.a stavka 2. istog zakona te da je prvostupanjski sud neosnovano oslobodio potrošača obveza prema vjerovniku PBZ Card d.o.o.

2.3. Zaključno žalitelj navodi da je provstupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo i počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka, odnosno da pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer da je izreka rješenja nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima rješenja, da prvostupanjsko rješenje uopće nema razloga i da nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno da ti su razlozi nejasni ili proturječni pa predlaže da drugostupanjski sud ukine prvostupanjsko rješenje i odbije prijedlog Financijske agencije za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača, uz naknadu troškova žalbenog psotupka.

3. Žalba je osnovana.

4. Prvostupanjski sud pobijanim rješenjem utvrđuje da je Financijska agencija 27. lipnja 2023. podnijela sudu prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača, kao i da se potrošač, u zakonskom roku, nije očitovao je li suglasan s provedbom jednostavnog postupka stečaja, zbog čega se smatra da je s prijedlogom suglasan. Također zaključuje da je potrošač u razdoblju duljem od tri godine imao više evidentiranih osnova za plaćanje.

4.1. Nadalje, prvostupanjski sud utvrđuje da potrošač ostvaruje plaću, a ostale unovčive imovine nema i da prema podacima koje je pribavio od poslodavca potrošača P. E. otok K. d.o.o., plaća potrošača iznosi 923,23 eura te da se potrošaču mjesečno usteže po ovrsi iznos od 252,27 eura, a da mu se iznos od 670,96 eura isplaćuje na zaštićeni račun, slijedom čega provstupanjski sud zaključuje da je prema odredbi članka 173. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17) od ovrhe izuzet iznos od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a kako potrošač prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj od ovrhe je izuzet iznos od 2/3 plaće potrošača što znači da je u konkretnom slučaju od ovrhe izuzet iznos od 615,48 eura pa kako potrošač prima plaću u iznosu od 670,96 eura proizlazi da je razlika između neto plaće potrošača i 2/3 plaće potrošača 55,48 eura, što promatrano u vremenskom razdoblju od jedne godine iznosi 665,76 eura/5.016,17 kn.

4.2. U konačnici prvostupanjski sud, s obzirom da je utvrdio da je imovina potrošača manja od 10.000,00 kn, zaključuje da su ispunjeni uvjeti iz članka 79.g stavka 1. i 4. Zakona o stečaju potrošača („Narodne novine“ broj 100/15, 67/18, 36/22 dalje: ZSP), te potrošača oslobađa obveze u odnosu na osnovu Ovrv-2678/22 vjerovnika E. M. d.o.o. Z., kao i u odnosu na osnovu Ovrv-2924/22 vjerovnika P.B.Z. C. d.o.o. Zagreb, a kako je to navedeno u točki III izreke pobijanog rješenja.

5. U odnosu na žalbeni razlog da je osnova vjerovnika zavedena u redoslijedu naplate manje od tri godine, za reći je da je potrošač u neprekidnoj blokadi 1293 dana te da je dovoljno da je kroz neprekinuto razdoblje duže od tri godine postojala barem jedna evidentirana neizvršena osnova za plaćanje, pri čemu se trajanje tog razdoblja utvrđuje na temelju ukupne neprekidne blokade računa potoršača po svim osnovama koje su ikad bile upisane u Očevidnik, a ne samo s obzirom na trajanje blokade potrošača po osnovama za koje je pokrenut postupak jednostavnog stečaja potrošača (rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Rev 995/2021- 2 od 14. rujna 2021.).

6. Međutim, osnovano žalitelj ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08,96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje: ZPP) u vezi sa člankom 10. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22 dalje SZ), te člankom 23. i 79.o Zakona o stečaju potrošača ("Narodne novine" broj: 100/15, 67/18 i 36/22; dalje ZSP), na koju vjerovnik ukazuje u žalbi s obzirom da prvostupanjska odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava (podatak o visini neto plaće potrošača).

7. Prvenstveno prvostupanjski sud pogrešno primjenjue Ovršni zakon („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17) umjesto Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22; dalje OZ), koji je vrijedio u vrijeme pokretanja jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača i koji u članku 173. stavku 2. propisuje da ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini od tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više do dvije trećine prosječne neto plaće u Repulbici Hrvatskoj, a koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2023. iznosila 1.163,00 eura. Nadalje, pogrešno prvostupanjski sud od plaće ovršenika koja se isplaćuje na njegov zaštićeni račun u iznosu od 670,96 eura, oduzima 2/3 ukupne plaće ovršenika slijedom čega pogrešno utvrđuje da mjesečna plaća ovršenika koja može predstavljati stečajnu masu iznosi 55,68 eura, što godišnje iznos 665,76 eura. Prema pribavljenim podacima plaća ovršenika iznosi 923,23 eura neto i pri utvrđenju tri četvrtine plaće ovršenika na kojoj se ne može provesti ovrha u skladu s odredbama OZ-a, prvostupanjski sud je bio dužan uzeti u obzir cjelokupnu plaću potrošača, a ne iznos koji se isplaćuje na zaštićeni račun. Prema odredbama OZ-a ovršiti se ne može ukupno tri četvrtine plaće ovršenika pa stečajnu masu predstavlja jedna četvrtina ukupne plaće potrošača, a ujedno uvažavajući i odredbu članka 79.l stavak 2. ZSP-a prema kojoj se ovršni postupci radi naplate novčane tražbine na potrošačevoj novčanoj tražbini po računu prekidaju do okončanja jednostavnog postupka stečaja potrošača pa je u slučaju otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača, ovršni postupak koji se vodi na plaći ovršenika treba prekinuti do završetka stečajnog postupka.

8. Kako je prvostupanjski sud suprotno potvrdi o visini plaće potrošača kao plaću potrošača od koje treba oduzeti tri četvrtine plaće utvrdio iznos od 670,96 eura jer se taj iznos isplaćuje na zaštićeni račun, počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, u svezi s člankom 10. SZ-a i člankom 23. i 79.o ZSP-a.

9. Stoga će u ponovnom postupku prvostupanjski sud otkloniti uočenu bitnu povredu postupka te će u skladu s uputom ovog drugostupanjskog suda ponovno utvrditi koliko iznosi imovina potrošača, koja može predstavljati stečajnu masu te će u skladu s tim utvrđenjem donjeti novu na zakonu osnovanu odluku.

14. Slijedom navedenog, a temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a, u svezi sa člankom 10. SZ-a i člancima 23. i 79.o ZSP-a odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 8. siječnja 2024.

Predsjednica vijeća

Irena Dikanović Terzić