REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4441/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GRADA ZAGREBA, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, protiv tuženika ORBIS IMPRESSIO d.o.o., OIB: 52546576489, Zagreb, Sljezova 2, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3510/2022-3 od 27. srpnja 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-1755/2021 od 29. lipnja 2022., u sjednici održanoj 4. siječnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na drugo postavljeno pitanje.
II. Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na prvo postavljeno pitanje.
III. Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3510/2022-3 od 27. srpnja 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-1755/2021 od 29. lipnja 2022.
2. Tuženik je u prijedlogu za dopuštenje revizije postavio slijedeća pravna pitanja:
"1) Ako je pravna osnova tužbenog zahtjeva utemeljena na institutu stjecanja bez osnove članak 1111. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) da li usvajanje tužbenog zahtjeva na temelju članka 165. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12) predstavlja bitno različitu pravnu osnovu na kojoj sud ne može utemeljiti svoju odluku sukladno stavku 4. članka 5. Zakona o parničnom postupku?
2) da li odbijanje žalbenog navoda tuženika kao neosnovanog zbog pogrešne pravne kvalifikacije žalbenog navoda, te neočitovanje na neke od istaknutih žalbenih razloga tuženika, predstavlja nezakonito postupanje suda kojim tuženiku ne daje mogućnost da raspravlja pred sudom, čime je počinjena apsolutno bitna povreda iz članka 354. stavka točke 7. Zakona o parničnom postupku?"
3. Tuženik još u prijedlogu ističe da su mu pobijanom odlukom povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to:
- povreda prava na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. Prijedlog za dopuštenje revizije je neosnovan u odnosu na drugo postavljeno pitanje dok je u odnosu na prvo postavljeno pitanje nedopušten u odnosu na prvo postavljeno pitanje u prijedlogu te u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
6. Polazeći od odredbe čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da drugo pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, iz sadržaja tog pitanja jasno proizlazi da njime tuženik ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka koja da je počinjena u konkretnom slučaju, pa isto kao takovo nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U takvoj situaciji neodlučno je pozivanje predlagatelja na presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-4301/2019 od 17. lipnja 2020.
7. U odnosu na prvo pitanje postavljeno u prijedlogu izostali su razlozi važnosti u smislu odredbe čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP, pa se isto ne može smatrati pravnim pitanjem koje bi opravdalo intervenciju ovog suda u smislu odredbe čl. 385.a ZPP.
8. Prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala i u nižestupanjskom postupku.
9. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. ZPP, revizijski sud je ocijenio da tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
10. Slijedom navedenog kako je ovaj sud ocijenio da drugo postavljeno pitanje nije pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješeno kao u st. I. izreke.
11. U odnosu na drugo pravno pitanje, na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP riješeno je kao u st. II. izreke.
12. U odnosu na prijedlog za dopuštenje revizije utemeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, riješeno je kao u st. III. izreke.
Zagreb, 4. siječnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
