21 Gž-361/2023-2

 

 

               

        Republika Hrvatska

     Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9                                                         

                                                                                  Poslovni broj: 21 Gž-361/2023-2 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Zadru, po sutkinji Marini Tanti, u izvanparničnom predmetu predlagateljice L. K. iz K., …, OIB: …, koju zastupa punomoćnica S. D. P., odvjetnica u K., …, protiv protustranke B. P. iz K., …, OIB: …, koga zastupaju punomoćnici-odvjetnici u O. društvu M. & L. d.o.o., Z., P. K., M. P. …, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj 2 R1-53/2021-33 od 12. listopada 2022., 4. prosinca 2023.,

 

r i j e š i o  j e

 

Odbija se žalba protustranke B. P. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj 2 R1-53/2021-33 od 12. listopada 2022.  

 

    Obrazloženje

 

1. Uvodno citiranim rješenjem suda prvog stupnja je odlučeno:

 

"1.Uređuje se međa između nekretnina u vlasništvu predlagateljice L. K. iz K., …, upisanih u zk.ul.br. …k.o. K. i to čkbr. 281/1 kuća u D. B. sa 119 m2, gospodarske zgrade u D. B. sa 73 m2 i dvor u D. B. sa 470 m2, ukupno 662 m2 i

 

nekretnina u vlasništvu protustranke B. P. iz K., …, upisanih u zk.ul.br. … k.o. K. i to čkbr. 303 kuća u D. B. sa 215 m2, dvor u D. B. sa 368 m2 ukupno 583 m2 i čkbr. 304 voćnjak u D. B. sa 984 m2, odnosno ukupno 1567 m2

 

po posljednjem mirnom posjedu pravcem između točaka A-B-C-D-E-F, na način da

točka A je rub betonskog stupa od strane protustranke na regulacionoj liniji.

točka B je željezna šipka kod čoška kuće protustranke

točka C je betonski temelj bivše ograde.

točka D je drveni kolac.

točka E je željezni stup od strane protustranke i

točka F je zadnja točka željezni stup od strane protustranke, a što je sve prikazano u skici uredovanja.

 

2.Sve točke označene su bojom bordo (trula višnja) kao međašnom oznakom.

 

3.Stranke su upozorene da pokazane točke uređene međe A-B-C-D-E-F predstavljaju međašne oznake, te da svoje nekretnine posjeduju do ovako uređene međe, te su upozorene da međašne oznake ne smiju micati niti uništavati, jer u protivnom čine kazneno djelo.

 

4.Nalaže se protustranki B. P. iz K., …, OIB:…, da naknadi predlagateljici L. K. iz K., …, OIB:…, troškove postupka u iznosu od 3.087,49 kuna (tritisućuosamdesetsedam kuna i četrdesetdevet lipa) / 419,81 euro (četristodevetnaest eura i osamdesetjedan cent).".

 

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila protustranka zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da se pobijano rješenje preinači na način da se međa odredi prema posljednjem mirnom posjedu, odnosno ogradi postavljenoj od strane predlagateljice, podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje uz dosudu troška za sastav žalbe te sudske pristojbe na žalbu.

 

3. U odgovoru na žalbu predlagateljica je osporila žalbene navode protustranke s prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana i potvrdi pobijano rješenje o uređenju međe prema posljednjem mirnom posjedu u toč. A-B-C-D-E-F.  

 

4. Žalba nije osnovana.   

 

5. Ispitujući pobijano rješenje temeljem odredbe čl. 365. st. 1. i 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19.; dalje ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći na bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da sud prvog stupnja nije počinio nijednu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8. i 9. ZPP i da je pravilno primijenio materijalno pravo.

 

6. Predmet raspravljanja je prijedlog radi uređenja međe.

 

7. Odredbom čl. 103. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09.,  90/10., 143/12., 152/14., 81/15.- pročišćeni tekst i 94/17.-ispravak; dalje ZVDSP) je propisano ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakovih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međa neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međe) obnovi ili ispravi među, dok je stavkom 3. citiranog članka propisano ako ne bi bio u stanju postupiti po odredbi stavka 2. toga članka da će sud među urediti, odnosno ispraviti prema sporazumu susjeda čija međa je u pitanju, a ne bude li postignut sporazum prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni suda.

 

8. Iz stanja spisa predmeta proizlazi:

 

- da je očevidom na licu mjesta od 29. ožujka 2022., uz sudjelovanje vještaka geodetske struke T. H., utvrđeno da se nekretnine stranaka nalaze u K., u … te se protežu od sjeverne prema južnoj strani gledajući od pravca …, da se između nekretnina predlagateljice i protustranke nalazi betonski parapet, a u međuvremenu je postavljena ograda koja se sastoji od betonskih stupova i žice te je uvučena na nekretninu predlagateljice u odnosu na postojeći djelomično zarastao betonski parapet,

 

- da je očevidom na licu mjesta od 12. listopada 2022. utvrđeno da se posjed nije mijenjao od očevida 29. ožujka 2022.,

 

- da je predlagateljica L. K. u svom iskazu navela kako je nekretninu naslijedila od pokojne majke 2009. u ½ dijela, a 2014. ¾ od pokojne bake, koja je u posjedu bila od 1950., da je predala sudu fotodokumentaciju prije nego što je do strane protustranke srušena ograda, za koju nije znala tko je napravio istu te je pokazala pravac međe između svojih nekretnina, koje su u naravi kuća sa okućnicom, i nekretnina protustranke B. P., koje su također u naravi kuća s okućnicom tvrdeći da je upravo na betonskom parapetu bila betonska ograda, koja je dijelila posjed njenih nekretnina i protustranke, a u pokazanim točkama postavljeni su drveni šiljci obojeni crvenom bojom,

 

- da protustranka B. P. nije osporavao da je postojala betonska ograda, kako je to pokazala predlagateljica, ali je i dalje inzistirao da se međa uredi po katastru, jer njemu nedostaje površine,

 

- da je geodetski vještak prilikom očevida identificirao predmetne nekretnine stranaka i pokazao među prema podacima katastarskog plana,

 

- da je predlagateljica predložila da se međa uredi po posljednjem posjedu, a protustranaka po katastarskom stanju, odnosno katastarskim mapama,

 

- da je svjedokinja M. L. u svom iskazu navela da je dolazila u kuću prednice predlagateljice i bila u prijateljskim odnosima kako sa bakom i djedom, tako i sa majkom predlagateljice, da je ulična ograda bila identična uvijek kao što je i sada, a između nekretnina predlagateljice i protustranke je postojala betonska ograda koja se naslanjala na kuću protustranke upravo u dijelu gdje se vide oštećenja na fasadi kuće protustranke, a kako je sada postavljena ograda, odnosno betonski stupovi sa žicom tako ograda nije bila, da su predlagatelji posjedovali svoju nekretninu do kuće protustranke u produžetku kuće protustranke, par metara prema vrtu je bila drvena šupa koja je srušena, kako je protustranka došao u posjed i nakon toga par metara dalje je bila betonska ograda koja nije bila ovako postavljena kako je sada žičana, nego se nastavljala pravocrtno po cijeloj dužni nekretnine predlagateljice, a predlagateljica i njeni prednici nikada nisu posjedovali nekretninu drugačije od betonske ograde,

 

- da je svjedokinja K. B. u svom iskazu navela da živi u blizini predmetne nekretnine od 1963., da je dolazila u kuću bake predlagateljice i njene mame i da je betonska ograda bila ovako kako je to iskazala svjedokinja M. L.,

 

- da je svjedok B. M. u svom iskazu naveo da živi preko puta predlagateljice od 1955., da je dakle ulična ograda bila identična kao što je i sada, a ograda koja je dijelila posjed predlagateljice i prednika protustranke naslanjala se na kuću protustranke te je vidljivo i oštećenje na kući, nakon toga je bila kuća protustranke i jedna drvena šupa par metara dalje od kuće protustranke, a nakon toga je ponovno betonska ograda išla iza šupe protustranke pravocrtno prema vrtnom dijelu nekretnine i

 

- da je svjedok Z. P. identično iskazivao kao naprijed navedeni svjedoci te je naveo da je ogradu srušio protustranka, a da je ograda s ulične strane bila tavka cijelo vrijeme kako je i sada.

 

9. Slijedom navedenog, a kako je očevidom na licu mjesta utvrđeno da je na predmetnim nekretninama vidljiv posljednji mirni posjed cijelom dužinom od sjeverne prema južnoj strani gledajući od pravca ulice …, tako što postoji betonski parapet od ranije ograde, koji predstavlja posljednji mirni posjed u dvorištu predlagateljice do zida objekta protustranke, dok je dalje bio zid kuće protustranke prema južnoj strani te nakon toga ponovno betonski parapet od ranije ograde koju je protustranka srušio, a što proizlazi i iz suglasnih iskaza svih saslušanih svjedoka, inače susjeda to je sud, i po stavu ovog suda, pravilnom primjenom odredbe čl. 103. st. 2. ZVDSP uredio među po posljednjem mirnom posjedu između predmetnih nekretnina stranaka pravcem između točaka A-B-C-D-E-F i to na način da je točka A rub betonskog stupa, točka B željezna šipka kod ćoška kuće protustranke, točka C betonski temelj bivše ograde, točka D drveni kolac, točka E željezni stup, točka F zadnja točka željezni stup od strane protustranke, a sve točke označene su bordo bojom, kako je to prikazano u priloženoj skici uređene međe koju je sačinio geodetski vještak, tim više što protustranka svojim žalbenim navodima nije dovela u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane odluke, uz napomenu da je sud utvrdio prilikom očevida, ukoliko bi se međa eventualno uređivala po prijedlogu protustranke, odnosno katastarskoj evidenciji, utoliko bi međa s ulične strane nekretnina bila na pješačkoj i biciklističkoj stazi oko 30 cm iz čega također proizlazi da je teza protustranke neosnovana.

 

10. Stoga je valjalo odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP.

 

11. Odluka o troškovima postupka pravilno se temelji na odredbi paragrafa 283. Zakona o vanparničnom postupku (Službene novine, broj 45/1934., Narodne novine broj 73/1991.) te je sud ispravno priznao predlagateljici trošak u iznosu od 419,81 eura (3.087,49 kn).

 

U Zadru 4. prosinca 2023.

 

                                                                                                              Sutkinja

 

                                                                                                                           Marina Tanta, v.r.