Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj : IR-141/2023
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv B. B., u povodu prijedloga Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Varaždin, za izricanje zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima na temelju čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj: 117/03., 71/06., 43/09. i 34/11.), odlučujući o žalbi B. B. podnesenoj putem branitelja D. D., odvjetnika u Z., protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu, broj: 32. Pp Prz-100/2023-3 od 13. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj 3. siječnja 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba B. B. i potvrđuje pobijano rješenje.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem je prihvaćen prijedlog Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Varaždin broj NK-210-01/23-01/16082 od 12. prosinca 2023. te je B. B., na temelju odredbe čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, izrečena zabrana prisustvovanja svim športskim natjecanjima, nogometnim utakmicama u kojima sudjeluje GNK „Dinamo” iz Zagreba i Hrvatska nogometna reprezentacija na području Republike Hrvatske i u inozemstvu, s obvezom javljanja u policijsku postaju u trajanju od jedne godine.
2. Protiv tog rješenja B. B. je pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, predlažući usvojiti žalbu, preinačiti rješenje i odbiti prijedlog policijske postaje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Razmotrivši predmet, uz ocjenu navoda žalbe, odlučujući sukladno odredbi čl. 211. st. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje: PZ), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je pravilna i zakonita pobijana odluka prvostupanjskog suda, budući da je na temelju odredbe članka 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, osnovano izrečena predmetna zabrana prisustvovanja športskim natjecanjima, pobliže opisana u izreci prvostupanjskog rješenja.
5. Žalbenim navodima se u bitnome ističe da je pobijano rješenje doneseno bez ijednog dovoljno jakog dokaza o tome da za žalitelja postoje saznanja da se već ranije protupravno ponašao te da je rješenje protivno načelu razmjernosti i protuustavno jer su jedini, nedovoljni razlozi na kojima se temelji: žaliteljeva prisutnosti neredima na utakmici u Ateni između navijača nogometnih klubova AEK- Dinamo, evidentirana pripadnost žalitelja navijačkoj skupini Bad Blue Boys i operativna evidencija policije.
5.1. Međutim, nije osnovan žalbeni navod da se zbog činjenice što niti jednom hrvatskom navijaču (pa tako i B. B.), nije pravomoćno dokazan prekršaj ili kazneno djelo u Helenskoj Republici, kao niti da postoji dokaz o ranijoj prekršajnoj kažnjavanosti B. B., pobijanim rješenjem krši temeljno ljudsko pravo slobode kretanja u vezi s načelom presumpcije nevinosti. Prije svega, pravilno je prvostupanjski sud u konkretnom predmetu cijenio činjenicu, koju je utvrdio na temelju vjerodostojnih podataka iz prijedloga Policijske uprave varaždinske, PP Varaždin, a u koje nema razloga posumnjati niti ovaj sud, da je B. B., kao navijač navijačke skupine Bad Blue Boys, u Zbirci podataka o osobama i događajima vezano uz športska natjecanja, svrstan u kategoriju nasilništva „rizičan“, sklon fizičkom nasilju (str. 2. prijedloga), u kojem prijedlogu se nadalje obrazlaže da je B. B. prethodno osuđivan temeljem Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (pri čemu nije od značaja nastup rehabilitacije, već je bitno saznanje da se B. B. već ranije protupravno ponašao za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja), kao i da je B. B., kao pripadnik navijačke skupine Bad Blue Boys, u organiziranoj skupini s još 100-tinjak pripadnika iste navijačke skupine, sudjelovao u tučnjavi s navijačima AEK FC u Ateni u Grčkoj, kojom prilikom je smrtno stradao jedan grčki državljanin, te je priložen Europski istražni nalog.
5.1.1. Naime, odredba čl. 39.b Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predstavlja osnovu za vođenje Zbirke podataka o osobama i događajima vezanim uz športska natjecanja, koja se vodi radi pripreme poduzimanja odgovarajućih mjera za održavanje javnog reda i sigurnosti za vrijeme nogometnih utakmica, a koje mogu biti ugrožene od strane pojedinaca koji svojim radnjama čine potencijalnu prijetnju zakonitosti, redu i sigurnosti. Dakle, pribavljeni podaci koje je prvostupanjskom sudu predočio predlagatelj mjere, ne predstavljaju podatke iz prekršajne ili kaznene evidencije, nego „saznanja da se osoba već ranije protupravno ponašala za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja“, kako to predviđa čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, a koja operativna saznanja predstavljaju bitnu okolnost za donošenje pobijanog rješenja. Stoga nije odlučna činjenica je li B. B. ranije pravomoćno osuđivan zbog nekog prekršaja ili nije (kao niti nastup rehabilitacije).
5.2. Nadalje, pogrešno žalitelj interpretira razloge donošenja pobijanog rješenja navodeći da mu je izrečena preventivna zabrana odlaska na utakmice zato što je član navijačke skupine Bad Blue Boys, čime mu se ograničava pravo na slobodno udruživanje. Naime, iz obrazloženja predmetnog rješenja jasno je vidljivo da je istome izrečena zabrana isključivo zbog saznanja o njegovom ranijem protupravnom ponašanju u svezi nekog športskog natjecanja, a ne zato što je B. B. eventualno pripadnik navedene navijačke skupine, što uopće nije odlučna činjenica.
6. Potrebno je naglasiti da je svako protupravno ponašanje ujedno upereno protiv nekog društvenog interesa ili društvenog dobra koje se pojavljuje kao objekt zaštite. Objekt zaštite u predmetnom slučaju je športsko natjecanje i drugi učesnici istog, a sve u svjetlu odredaba Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima i sprječavanju pojedinca da ugrožava sigurnost i sprječava druge gledatelje na mirno i neometano praćenje i navijanje na športskom natjecanju. Stoga su upravo operativna saznanja policije dovoljna osnova za izricanje ove mjere koja po svojoj prirodi nije sankcija, već posebna vrsta mjere – mjera prevencije čiji je cilj spriječiti moguće protupravno ponašanje osobe za koju postoje saznanja da se već ranije protupravno ponašala, budući da nad interesom pojedinca za navijanje i gledanje športskih natjecanja, pretežu javni interes i pravo drugih osoba da neometano i sigurno prisustvovanje i uživanje u športskom natjecanju. Takva je posebna mjera – mjera prevencije o čijoj primjeni i u europskom pravnom prostoru postoje jasna i detaljno utvrđena pravila, po ocjeni Ustavnog suda (broj odluke U-I- 2186/2008 od 29. svibnja 2012. g.), razmjerna spomenutom legitimnom cilju.
7. Nadalje, iako žalitelj uvodno ističe da mu je jasna legitimnost predmetne zabrane, iz daljnjeg sadržaja žalbe je vidljivo da tome nije tako. Stoga se ističe da je i odlukom Europskog suda za ljudska prava Seražin protiv Hrvatske od 8. studenog 2018. g., utvrđeno da je mjera zabrane posjećivanja utakmica određena člankom 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, preventivnog karaktera sui generis, da nije kaznenog karaktera jer ne djeluje represivno i s ciljem kažnjavanja počinitelja, već preventivno radi sprječavanja budućeg mogućeg nasilja prilikom posjećivanja športskih natjecanja te da se ista može primijeniti neovisno o prethodnom prekršajnom ili kaznenom progonu i osudi, zatim da se ne izriče kao dopunska sankcija radi počinjenja prekršaja te da nije potrebno zadovoljiti standard dokaza, kao i da se po svojoj prirodi razlikuje od zaštitne mjere po načinu primjene (ne postoji obveza predavanja putnih isprava i boravka u policijskoj stanici), vremenu trajanja (najduže razdoblje od godinu dana), a ne predviđa niti dodatno izricanje novčane kazne ili oduzimanje slobode.
8. Slijedom iznesenog, iz obrazloženja pobijanog rješenja jasno proizlaze zakoniti i valjani razlozi za predmetnu odluku, a koje prihvaća i ovaj sud.
9. Zbog navedenih razloga, u smislu čl. 211. st. 2. t. 2. PZ-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 3. siječnja 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Varaždinu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
