Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 17 Gž Ovr-2132/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja VA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Dunatovu, odvjetniku u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 24, protiv protivnika osiguranja Arla Dubrovnik d.o.o., Zagreb, Trg Petra Preradovića 5, OIB: 89591403455, radi određivanja privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-307/2023 od 5. lipnja 2023., dana 2. siječnja 2024.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-307/2023 od 5. lipnja 2023.
II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadom troškova žalbenog postupka u iznosu od 767,71 eura / 5.784,31 kuna[1] .
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine ... suvlasnički dio: ... etažno vlasništvo (E-478) neodvojivo povezan sa stanom 50 (A 404) na četvrtom katu neto korisne površine 136,66 m[2] kojem pripada spremište S18 u podrumu neto korisne površine 1,17 m[2] kao pripadak, u kčbr. [katastarska čestica] zgrada mješovite uporabe, trafostanica, dvorište, ukupne površine 8472 m[2] (od čega trafostanica površine 24 m[2] , dvorište površine 1031 m i zgrada mješovite uporabe površine 7417 m[2] ) upisane kod Općinskog suda u Dubrovniku u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška].
2. Protiv rješenja žalbu je podnio predlagatelj osiguranja iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 - dalje: OZ), te predlaže pobijano rješenje preinačiti i prijedlog za određivanje privremene mjere prihvatiti.
3. Žalba nije osnovana.
4. Sud prvog stupnja utvrdio je u prvostupanjskom postupku da predlagatelj osiguranja, iako je učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, nije učinio vjerojatnom opasnost da će bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu, otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.
5. Na temelju takvog utvrđenja da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim jednu od pretpostavki za određivanje privremene mjere iz čl. 344. st. 1. OZ, sud prvog stupnja je prijedlog predlagatelja osiguranja odbio.
6. Predlagatelj osiguranja žalbenim navodima osporava ocjenu suda prvog stupnja da nije učinio vjerojatnom opasnost da će bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagatelja osiguranja, te u žalbi iznosi ocjenu dokaza koja se suprotstavlja ocjeni suda prvog stupnja. Međutim, u konkretnom slučaju, sud prvog stupnja je pravilno ocijenio izvedene dokaze te pravilno utvrdio činjenično stanje koje predlagatelj osiguranja svojim žalbenim navodima nije uspio dovesti u sumnju.
7. Naime, u odnosu na postojanje opasnosti kao pretpostavke za određivanje privremene mjere prijedlog za osiguranje sadrži samo jedan činjenični navod i jedan dokaz (oglas) sadržan u točki 4. prijedloga za osiguranje. Navedene činjenične navode i oglas sud prvog stupnja je ocijenio, te je izveo pravilan zaključak koji i ovaj sud prihvaća da predlagatelj nije učinio s dovoljnim stupnjem vjerojatnosti da protivnik osiguranja poduzima radnje kojima će naplata tražbine biti spriječena ili znatno otežana. Pritom je potrebno i navesti da opasnost koju predlagatelj osiguranja treba učiniti vjerojatnim treba proizlaziti iz određenog ponašanja protivnika osiguranja (tzv. subjektivna opasnost) tj. predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja čini određene radnje ili propuštanja koja mogu u budućnosti imati za posljedicu da će njegovo ostvarenje tražbine biti ili znatno otežano ili u potpunosti onemogućeno.
8. Predlagatelj u žalbi iznosi i više činjeničnih tvrdnji pobliže navedenih u točkama 1. – 4. žalbe iz kojih, prema ocjeni predlagatelja osiguranja, s dovoljnim stupnjem vjerojatnosti proizlazi opasnost potrebna za određivanje privremene mjere, Međutim, navedene činjenične tvrdnje i ocjene predlagatelj osiguranja nije navodio u prijedlogu za osiguranje. Odredbom čl. 352. st. 1. ZPP propisno je da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi tako da predmete činjenične tvrdnje nisu mogle predmetom razmatranja u žalbenom postupku. U konkretnom slučaju, a kako je ranije navedeno, predlagatelj je u odnosu na postojanje opasnosti istaknuo samo jednu činjeničnu tvrdnju i predložio jedan dokaz (oglas o prodaji nekretnine) koji je sud prvog stupnja ocijenio, te pravilno zaključio da nisu ispunjene pretpostavke za odrađivanje privremene mjere. Navedeno utvrđenje i ocjenu predlagatelj osiguranja ne može s uspjehom osporiti činjenicama koje prvi puta ističe u žalbi kao i dokaznim prijedlozima (saslušanje predlagatelja osiguranja) koja također prvi puta ističe u žalbi i koje nije isticao u prijedlogu za osiguranje i prvostupanjskom postupku povodom odlučivanja o prijedlogu za određivanje privremene mjere.
9. Sud prvog stupnja je dakle, u prvostupanjskom postupku pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, te je pravilno ocijenio izvedene dokaze tako da nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP, a niti je počinjena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. ZPP koju sadržajno ističe predlagatelj osiguranja. Na takvo, pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja je pravilno primijenio odredbu čl. 344. st. 1. OZ kada je prijedlog za osiguranje odbio, pa stoga nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP kojeg u žalbi također ističe predlagatelj osiguranja.
10. Predlagatelj u žalbi ističe i da je pobijano rješenje proturječno čime sadržajno ističe da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Međutim, suprotno žalbenim navodima predlagatelja, pobijano rješenje o odlučnim činjenicama sadrži jasne i neproturječne razloge, te nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati. Stoga nije ostvaren niti žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koji u žalbi ističe predlagatelj osiguranja, a niti su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
11. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ žalbu predlagatelja osiguranja odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.
12. Predlagatelju osiguranja nisu dosuđeni troškovi nastali izjavljivanjem pravnog lijeka jer žalba nije bila osnovana (čl. 154. st. 1. ZPP u svezi s čl. 166. st. 1. ZPP i čl. 21. st. 1. OZ).
13. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 2. siječnja 2024.
Sudac:
Robert Jambor