REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 94 Pž-4206/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Tatjana Kujundžić Novak, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja NATAŠE BEGIĆ POSAVEC, OIB 02954901177, iz Zagreba, Miroslava Milića 2, koju zastupa punomoćnica Valentina Perić, odvjetnica iz Zagreba, protiv protivnika osiguranja DARKA POSAVCA, OIB 42802108725, iz Zagreba, Miroslava Milića 2, kojeg zastupa punomoćnica Nataša Vučinić, odvjetnica iz Zagreba, radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-183/2023 od 16. studenog 2023., 2. siječnja 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnika osiguranja i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-183/2023 od 16. studenog 2023.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prihvaćen je prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja prema protivniku osiguranja, a koja tražbina se sastoji od utvrđenja da je tužiteljica suovlaštenik u jednakim dijelovima na poslovnom udjelu protivnika osiguranja u trgovačkom društvu GESIG HRVATSKA d.o.o., te u nalogu protivniku osiguranja da u Knjizi poslovnih udjela i u sudskom registru, na temelju odluke suda izvrši upis predlagateljice na ½ poslovnog udjela protivnika osiguranja, koji predstavlja iznos od 610,52 EUR / 4.600,00 kn što čini 23% ukupnog temeljnog kapitala u društvu, a predlagateljica je time suovlaštenik na 11,5% poslovnog udjela protivnika osiguranja, te je određena privremena mjera zabranom protivniku osiguranja otuđenja i opterećenja poslovnog udjela u trgovačkom društvu GESIG HRVATSKA d.o.o. u nominalnom iznosu od 610,52 EUR / 4.600,00 kn što čini 23% ukupnog temeljnog kapitala u društvu, te je naloženo protivniku osiguranja naknaditi trošak ovog postupka predlagateljici osiguranja u iznosu od 225,55 EUR u roku od osam dana.
2. Tako je prvostupanjski sud odlučio na temelju odredaba čl. 346. st. 1. u vezi s čl. 344. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje: OZ) uz obrazloženje da je predlagateljica učinila vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, te da bi protivnik osiguranja određenom mjerom pretrpio samo neznatnu štetu. Odluku o trošku sud je donio na temelju odredbe čl. 14. st. 4. OZ-a.
3. Protiv tog rješenja žalbu je podnio protivnik osiguranja zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ovom sudu preinačiti pobijano rješenje, podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovan postupak. Traži trošak žalbenog postupka u iznosu od 312,50 EUR uvećano za sudsku pristojbu u neodređenom iznosu. U žalbi u bitnome navodi da je stav prvostupanjskog suda da protivnik osiguranja nije ograničen u raspolaganju svojim članskim pravima neživotan i nelogičan, te suprotan privremenoj mjeri. Upravo je njezinim određivanjem nastupilo potpuno ograničavanje i raspolaganje članskim pravima. Iz obrazloženja ne proizlazi na temelju čega je sud utvrdio da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da bi protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu niti je utvrđen koji bi to bio opseg neznatne štete, te koje bi posljedice nastupile za poslovanje predmetnog trgovačkog društva. Stoga smatra da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere, a niti je predlagateljica učinila vjerojatnim postojanje druge kumulativne pretpostavke-postojanje opasnosti da će protivnik osiguranja bez takve mjere spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine u vidu poduzimanja određenih konkretnih radnji koje se manifestiranju na način da protivnik prikriva, odnosi, prenosi, uništava svoju imovinu ili da tu imovinu otuđuje, opterećuje... Protivi se i dosuđenom parničnom trošku navodeći da je vps ovoga postupka suviše visoko označen (10.0000,00 kn) jer je u ovom postupku predmet postupka poslovni udio u nominalnom iznosu od 610,52 EUR / 4.600,00 kn.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba nije osnovana.
6. Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 , 80/22 i 114/22; dalje: ZPP) u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a).
7. Prema odredbi čl. 346. st. 1. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim, ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prema odredbi čl. 344. st. 2., koja se primjenjuje i na određivanje privremenih mjera radi osiguranja nenovčane tražbine (čl. 346. st. 3. OZ-a) predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
8. U skladu s navedenom odredbom, predlagateljica mora učiniti 1. vjerojatnim postojanje svoje tražbine i 2. jednu od alternativno postavljenih pretpostavki (opasnost da će tuženik spriječiti ili otežati ostvarenje tražbine ili da je mjera potrebna radi sprječavanja nasilja ili nenadoknadive štete ili vjerojatnost da bi predloženom mjerom tuženik pretrpio neznatnu štetu).
9. U ovoj pravnoj stvari predlagateljica je 8. studenog 2023. podnijela tužbu radi utvrđenja bračne stečevine protiv protivnika osiguranja kao tuženika, a koji predmet se vodi pod poslovnim brojem P-3108/2023. Tom tužbom predlagateljica kao tužiteljica traži utvrđenje da je ona ovlaštenik u ½ poslovnog udjela protivnika osiguranja kao tuženika u društvu GESIG HRVATSKA d.o.o, ujedno traži da se u knjizi poslovnih udjela i samom društvu kao i sudskom registru izvrši upis nje kao ovlaštenika u ½ poslovnog udjela. Iz stanja spisa prvostupanjski sud je utvrdio da su predlagateljica i protivnik osiguranja zaključili brak 17. travnja 1999. koji je razveden 16. svibnja 2023., da je društvo GESIG HRVATSKA d.o.o, osnovano 9. ožujka 2003., te da je poslovni udio u tom društvu protivnik osiguranja stekao za vrijeme trajanja braka stranaka. Prema navedenom poslovni udio protivnika osiguranja predstavlja bračnu stečevinu po osnovi odredaba čl. 253. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 162/98 i 116/03).
10. S obzirom na zakonsku presumpciju kako je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice i iz nje potječe, te da su bračni drugovi u bračnoj stečevini suvlasnici u jednakim dijelovima ako drugačije nisu ugovorili pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da je u ovoj fazi postupka predlagateljica učinila vjerojatnom svoju tražbinu.
11. Suprotno žalbenim navodima, predlagateljica je učinila vjerojatnim i da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Naime, određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja ili opterećenja poslovnih udjela ne dira se u vlasnička prava. Poslovni udjel sadržava skup prava člana koja proizlaze iz njegova članstva u društvu, koja se mogu podijeliti na upravljačka prava npr. pravo sudjelovanja u radu skupštine, pravo na obaviještenost, pravo glasa, pravo na podnošenje tužbi i imovinska prava koja se odnose na isplatu dobiti. Protivnik osiguranja određivanjem mjere osiguranja ne bi bio zapriječen u ostvarivanju ovih članskih prava.
12. Stoga razlozima svoje žalbe tuženik nije doveo u sumnju zakonitost i pravilnost prvostupanjskog rješenja.
13. Protivnik osiguranja osporava i odluku o troškovima postupka tvrdeći kako je predlagatelj osiguranja suviše visoko odredio vrijednost predmeta spora (10.000,00 kn) jer je to vrijednost predmeta spora koji se odnosi na parnični postupak, dok je u ovom postupku predmet postupka poslovni udio u nominalnom iznosu od 4.600,00 kn.
14. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da predlagatelj osiguranja nije suviše visoko odredio vrijednost predmeta spora kada je odredio da je vrijednost predmeta spora 10.000,00 kn. Naime, pri određivanju vrijednosti predmeta spora ne mora biti mjerodavna vrijednost nominalnog iznosa poslovnog udjela i iznosa za koji se on izdaje jer od njega valja razlikovati njegovu stvarnu i tržišnu vrijednost. Tržišna vrijednost je vrijednost u koju je osim stvarne vrijednosti uključena i mogućnost postizanja dobiti u budućnosti.
15. Valjalo je stoga na temelju čl. 380. t. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. OZ-a riješiti kao u izreci ovog rješenja
Zagreb, 2. siječnja 2024.
Sutkinja
Tatjana Kujundžić Novak
Broj zapisa: 9-30861-3cd0c
Kontrolni broj: 0cded-7f39f-88a90
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Tatjana Kujundžić Novak, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
