REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

ex. Vojarna Sveti Križ

Dračevac, Split

Psp 126/21-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Sandi Petričić, u pravnoj stvari tužiteljice A. K., OIB: … . , iz zastupane po pun. S. G., odvj. u S. protiv tuženika A.

V., OIB: … . ., iz, zastupanog po

pun. H. T., odvj. u D., radi smetanja posjeda, nakon održane

glavne i javne rasprave zaključene dana 16. studenog 2023. g. u prisutnosti pun. tužiteljice i zamjenice pun. tuženika, dana 2. siječnja 2024. g.,

r i j e š i o  j e

I.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

''1.Utvrđuje se da je tuženik A. V., OIB: … . . zasmetao

tužiteljicu A. K., OIB: … . . u posljednjem mirnom

suposjedu dijela kuće anagrafske oznake ., koja je sagrađena na

čest. zem. 1188/2 z.u. 532 k.o. S., kat. čest. zem. 3956 k.o. S., u naravi stan u prizemlju, koji se sastoji od dvije sobe, dva hodnika, kupaonice i kuhinje s blagovaonicom, na način da je dana 9. kolovoza 2021. g. onemogućio tužiteljicu ući u stan tako što je ili u bravi ulaznih vrata s unutarnje strane ostavio ključ ili na neki drugi način onemogućio da se brava otključa s vanjske strane.

2.Nalaže se tuženiku u roku od 48 sati vratiti tužiteljici suposjed dijela kuće anagrafske oznake ., koja je sagrađena na čest. zem. 1188/2 z.u.

532 k.o. S. kat. čest. zem. 3956 k.o. S., u naravi stan u prizemlju, koji se sastoji od dvije sobe, dva hodnika, kupaonice i kuhinje s blagovaonicom, tako što će poduzeti radnje da oslobodi bravu ulaznih vrata da tužiteljica može bravu otključati i ući u stan te joj predati ključ od sporednih ulaznih vrata koja se nalaze na zapadnom dijelu stana, te mu se zabranjuje buduće takvo ili slično smetanje suposjeda.''.

II.Dužna je tužiteljica u roku od 8 dana isplatiti tuženiku na ime troškova postupka iznos od 500,00 EUR.

Obrazloženje

Tužiteljica je ustala tužbom dana 7. rujna 2021. g. u kojoj je navela da je presudom ovog suda broj P 1016/12 od 3. siječnja 2019. g., koja je potvrđena presudom drugostupanjskog suda broj Gž-930/2019 od 28. studenog 2019. g., tuženiku naloženo predati tužiteljici u suposjed dio kuće u .

koja je sagrađena na čest. zem. 1188/2 z.u. 532 k.o. Solin (kat. čest. zem. 3956 k.o. Solin), u naravi stan u prizemlju kuće, odnosno samostalno korištenje jedne sobe i zajedničko korištenje dva hodnika, kupaonice i kuhinje s blagovaonicom u tom stanu. Dana 21. siječnja 2021. g. tuženik je predao tužiteljici u posjed opisani stan na način da je ključ ulaznih vrata deponirao kod javnog bilježnika i o tome obavijestio tužiteljicu, a tužiteljica je putem svog punomoćnika preuzela ključ. Tužiteljica da živi u SAD, pa je 1. kolovoza 2021. g. došla u Hrvatsku nadajući se da će s tuženikom na miran način riješiti diobu predmetnog stana i obvezu iz točke I. presude ovog suda. Dana 2. kolovoza 2021. g. tužiteljica je s punomoćnikom ušla u stan te je tom prigodom punomoćnik sačinio zapisnik o utvrđenom stanju, a tužiteljica je sačinila foto snimke prostorija stana koji je bio prepun kesa i kutija s raznom robom. Nadalje, da se dana 4. kolovoza 2021. g. tužiteljica u stanu sastala s tuženikom ali da nije došlo do nikakvog dogovora. Nakon toga tužiteljica da je sa svojom kćerkom nekoliko puta dolazila u stan te je dana 9. kolovoza 2021. g. tužiteljica iznova željela ući u stan posljednji put prije povratka tog dana u SAD. Međutim, tog puta da nije mogla otključati vrata budući da ključ nije mogao potpuno ući u bravu, pa je zaključila da je tuženik prethodne večeri, znajući da se tužiteljica slijedeći dan vraća u SAD, u bravi s unutrašnje strane vjerojatno ostavio ključ ili je nešto drugo učinio da se ulazna vrata ne mogu otključati s vanjske strane. O tome je tužiteljica obavijestila radnike PP Solin koji su došli na lice mjesta i sačinili zapisnik. Tuženik da je mogao ostaviti ključ s unutarnje strane vrata budući da se u stan može ući i izaći sporednim ulazom otvorenim za ulaz u jednu manju sobu stana sa zapadne strane kuće, pa je tužiteljica shvatila zašto joj je tuženik odbio dati ključ i tog ulaza i zašto se u stanu nalaze brojne kese i kutije s robom. Tuženik da očigledno daje stan u najam u svrhu skladišta pa najmoprimac ima ključ od ulaznih vrata sobe, a ostavljanjem ključa u bravi glavnog ulaza tužiteljici da je onemogućen pristup u stan čime je isključena iz suposjeda stana. Tužiteljica je navela da ne može dozvoliti da samo tuženik, a pogotovo netko treći, ima ključ od drugog ulaza sa zapadne strane stana radi čega da želi da joj tuženik preda i taj ključ. Kako je tužiteljica do trenutka kada je bila onemogućena ući u stan bila u mirnom suposjedu stana zajedno s tuženikom, a tuženik ju je svojim postupanjem u potpunosti isključio iz posjeda, da proizlazi da je tuženik počinio smetanje suposjeda, radi čega je predloženo donošenje rješenje kojim će se utvrditi da je tuženik zasmetao tužiteljicu u posljednjem mirnom suposjedu dijela kuće u . koja je sagrađena na čest. zem. 1188/2 z.u.

532 k.o. S. (kat. čest. zem. 3956 k.o. S.) u naravi stan u prizemlju, koji se sastoji od dvije sobe, dva hodnika, kupatila i kuhinje s blagovaonicom na način da je dana 9. kolovoza 2021. g. onemogućio tužiteljicu ući u stan tako što je ili u bravi ulaznih vrata s unutarnje strane ostavio ključ ili na neki drugi način onemogućio da se brava otključa s vanjske strane te tuženiku naložiti u roku od 48 sati vratiti tužiteljici suposjed dijela opisane kuće tako što će: poduzeti radnje da oslobodi bravu ulaznih vrata da tužiteljica može bravu otključati i ući u stan te tužiteljici predati ključ od sporednih ulaznih vrata koja se nalaze na zapadnom dijelu stana te tuženiku zabraniti buduće takvo ili slično smetanje suposjeda tužiteljice.

U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da nije smetao posjed tužiteljice na način opisan u tužbi, da je točno da se susreo s tužiteljicom 4. kolovoza 2021. g. u nekretnini u suvlasništvu i suposjedu parničnih stranka nakon čega da idućih 15.-tak dana nije dolazio u spornu nekretninu, nije promijenio ključ ili na bilo koji drugi način onemogućio tužiteljicu u korištenju sporne prostorije. Niti jedna druga prostorija u predmetnom stanu da se ne zaključava. Zbog konfiguracije stana te vrste prozora i vrata da je nemoguće onemogućiti pristup tužiteljici u njezinu prostoriju. Što se tiče predaje ključa od drugih vrata naveo je da mu je prostorija u koju se ulazi kroz ta vrata po diobi između parničnih stranaka pripala u isključivi posjed.

U postupku su izvedeni dokazi pregledom zapisnika o deponiranju ključa od 21. siječnja 2021. g., zapisnika od 2. kolovoza 2021. g., fotografija predanih u spis uz tužbu, potvrde Policijske postaje S. od 25. kolovoza 2021. g., 7. travnja i 13.

listopada 2022. g. i fotografija, skica i video snimke koje je dostavila tužiteljica uz podnesak od 27. listopada 2022. g. Sud je izveo dokaz saslušanjem parničnih stranaka i svjedokinje L. V..

Stranke su popisale parnični trošak.

Tužbeni zahtjev nije osnovan.

Predmet ovog postupka predstavlja zahtjev tužiteljice za pružanje posjedovne zaštite radi čina smetanja njenog suposjeda dijela stana u prizemlju zgrade u, a nakon što je pravomoćnom presudom ovog suda tuženiku naloženo

predati tužiteljici u suposjed dio kuće u koja je sagrađena

na čest. zem. 1188/2 z.u. 532 k.o. S. (kat. čest. zem. 3956 k.o. S.), odnosno predati u suposjed stan u prizemlju kuće, odnosno samostalno korištenje jedne sobe i zajedničko korištenje dva hodnika, kupaonice i kuhinje s blagovaonicom u tom stanu. Tužiteljica je u tužbi navela da je tuženik počinio smetanje suposjeda stana na način da je dana 9. kolovoza 2021. g. s unutrašnje strane brave ulaznih vrata stana u prizemlju ostavio ključ ili na drugi način onemogućio da se brava otključa s vanjske strane.

Prema odredbi čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV) koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo,

ima pravo na zaštitu posjeda.

Nadalje, u skladu s odredbom čl. 24. st. 1. ZV-a, suposjednik je ovlašten štititi suposjed od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

Nije bilo sporno da je tuženik nakon pravomoćnosti presude ovog suda broj P 1016/12 od 3. siječnja 2019. g. kod javne bilježnice u dana

21. siječnja 2021. g. položio ključ ulaznih vrata stana, navodeći da tužiteljica nije bila zainteresirana za preuzimanje ključa i time stupanja u suposjed nekretnine, te da je tužiteljica tim ključem otključavala ulazna vrata stana u prizemlju zgrade u više navrata, a kako proizlazi i iz njenog iskaza.

Što se tiče nemogućnosti ulaska u stan odnosno otključavanja vrata stana tim ključem dana 9. kolovoza 2021. g. tužiteljica je navela da je tog dana došla s namjerom premjeriti prostor u stanu u pratnji kćeri koja je arhitektica te da s ključem koji je imala nije uspjela ući u stan jer taj ključ nije išao skroz do kraja u bravu. Stoga da je pretpostavila da je iznutra u bravi bio ključ ili neka druga prepreka radi čega nije uspjela otključati vrata. Nakon što je tog dana otputovala u SAD da je dogodine po povratku tim istim ključem normalno otključala stan. Tužiteljica je u sudnici i pokazala ključ koji da se vidi i na video snimci priloženoj u spis uz podnesak od 27. listopada 2022. g.

Na priloženoj video snimci sud nije vidio oznake ključa kojim je tužiteljica pokušala otključati vrata stana već samo da se radi o istom tipu, vrsti i obliku ključa koji je tužiteljica pokazala sudu, što je jedino nespornim učinio tuženik nakon pregleda ključa i video snimke.

Tuženik je u svom iskazu kazao da ne može protumačiti kao to tužiteljica 9. kolovoza 2021. g. nije mogla ući u stan te je naveo da mu je čudno da ga nije zvala nego je odmah zvala policiju, pa je pretpostavio da je sve to isplanirano jer da tužiteljica uvijek nešto napravi prije nego otputuje u SAD. Nije mogao objasniti što je to tužiteljici navodno zapelo s ključem jer nije bio tu i nije mogao provjeriti da li je i što zapelo prilikom otključavanja, a niti je mogao komentirati pretpostavku tužiteljice da se s unutarnje strane brave nalazio ključ.

Svjedokinja L. V., supruga tuženika, kazala je sudu da je to ljeto tužiteljica ulazila u stan i koristila ga, da je čula da tog dana koji se spominje u postupku tužiteljica navodno nije uspjela ući u kuću s glavnog ulaza, čemu nije bila prisutna, to nije vidjela pa nije mogla ni komentirati.

Sud je pregledao potvrdu radnika Policijske postaje S. sastavljene 25.

kolovoza 2021. g. iz koje proizlazi da je tog dana zaprimljena telefonska dojava tužiteljice da ne može ući u svoj stan te da sumnja da se u stanu netko nalazi, nakon čega su radnici policije izašli na adresu u te zatekli tužiteljicu i s njom obavili razgovor te saznali da nije mogla ključem otključati ulazna vrata te je stoga bila mišljenja da se u stanu netko nalazi. Radnici policije utvrdili su da se ne radi o nasilnom ulasku u objekt niti da se u objektu itko nalazi.

Prema ocjeni ovog suda tužiteljica nije uspjela uvjeriti sud da dana 9. kolovoza 2021. g. ključem koji je preuzela u uredu javne bilježnice u S., a koji je tu ostavio tuženik nakon pravomoćnosti presude ovog suda broj P 1016/12 od 3. siječnja 2019.

g. i predajom kojeg je ispunio svoju obvezu iz pravomoćne presude te tužiteljici omogućio suposjed stana, nije uspjela otključati ulazna vrata stana. Po mišljenju suda, da bi to učinila vjerojatnim i objektivnim, tužiteljica je nakon dolaska radnika policije trebala policajcima, kao nepristranim promatračima, predati ključ te je nepristrana osoba još jednom trebala pokušati otključati vrata stana, te o eventualnoj nemogućnosti otključavanja vrata sastaviti službenu bilješku te tako nemogućnost ulaska u stan objektivizirati i učiniti dokazanom. Tužiteljica je imala i drugu mogućnosti: pozvati tuženika, kojeg je, prema brojnim podnescima koje je osobno sastavljala i slala u spis, redovito kontaktirala i pozivala na dogovore i sastanke, te tako objektivizirati svoju nemogućnost ulaska u stan, ali ni to nije učinila.

Ovako, iako je tužiteljica bila u pratnji kćeri i iako je snimila i video sud nije mogao pokloniti vjeru tužiteljičinim tvrdnjama da ključem koji je inače uredno otključavao ulazna vrata stana nije mogla otključati bravu tih vrata.

Stoga sud nije prihvatio zahtjev tužiteljice kojim je zatražila utvrđenje čina smetanja suposjeda stana tako da je tuženikovom radnjom zasmetan suposjed stana radi čega je odbijen zahtjev tužiteljice za pružanje posjedovne zaštite u cijelosti.

Sve da je sud i prihvatio navod tužiteljice da ključem koji joj je predao tuženik tog dana nije mogla otključati južna ulazna vrata stana radi neke radnje tuženika, tuženiku sud zasigurno ne bi naložio predati tužiteljici i ključeve vrata druge prostorije u stanu koja, po navodima tuženika, do pred tri ili četiri godine nisu ni predstavljala ulaz u stan s vanjske strane već se radilo o balkonskim vratima kroz koja se iz krajnje sjeverne prostorije stana moglo samo izići vani, a ne i ući u tu prostoriju. Tuženik je u svom iskazu naveo da je na mjesto tih balkonskih vrata prije tri ili četiri godine postavio grilje kroz koje se može ući i izvana i to za svoje potrebe tako da ima drugi ulaz u stan i da ne smeta tužiteljici kad je ona u stanu tako da svatko koristi svoj ulaz.

Kad bi tužiteljica dobila ključeve tih vrata, dobila bi mogućnost direktnog ulaska (bez prolaska predulazom ili hodnikom) u prostoriju koja je u naravi soba koju koristi tuženik, a prema crtežima i skicama koje je u spis dostavila sama tužiteljica (list 56 spisa). Pri tome objašnjenja tužiteljice da je tuženik sam, bez njene suglasnosti u kolovozu 2021. g. prenamijenio tu prostoriju iz kuhinje u sobu nisu od važnosti jer je trenutačno stanje posjedovanja prostorija u stanu takvo da je tuženik u isključivom posjedu sjeverne sobe s balkonskim vratima.

Osim toga, sve da je sud i utvrdio da je tuženik počinio čin smetanja suposjeda tužiteljice, po riječima same tužiteljice slijedeće godine nakon dolaska u RH iz SAD istim je ključem bez poteškoća otključala istu bravu, tako da je zatražena uspostava u prijašnje stanje omogućavanjem tužiteljici otvoriti bravu vrata s južne strane stana suvišna, bespredmetna i neosnovana.

Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje ZPP) jer je tužiteljica u cijelosti izgubila spor pa je trebalo obvezati na isplatu parničnog troška koji je imao tuženik sudjelujući u parnici.

Tuženiku je, tako, trebalo priznati trošak od zatraženih 200 bodova iako se radi o primjeni Tbr. 7. st. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje Tarifa) prema kojoj odvjetniku pripada jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak u parnici radi smetanja posjeda u visini od 250 bodova. Ukupan broj bodova valjalo je pomnožiti s vrijednošću boda iz Tbr. 54. Tarife. Iznos koji se dobije na opisan način (400,00 EUR) trebalo je uvećati za zatraženi PDV i tako dobiti iznos od 500,00 EUR koji predstavlja trošak kojem je bio izložen tuženik i kako je trebala glasiti odluka o troškovima postupka iz točke II. izreke ovog rješenja.

Iznos iz izreke rješenja izražen je isključivo u valuti EUR s fiksnim tečajem konverzije 7,53450, a u skladu s odredbom čl. 43. st. 1. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22 i 88/22) i Odluke Vlade RH o objavi uvođenja eura kao službene valute u RH iz Narodnih novina broj 85/22, prema kojima razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja traje do 31. prosinca 2023. g.

U Splitu, 2. siječnja 2024. g.

S U D A C :

SANDI PETRIČIĆ, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje o smetanju posjeda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu na koje nije pristupila, smatra se da je dostava rješenja o smetanju posjeda obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje smatra se da je dostava rješenja o smetanju posjeda obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka (čl. 335. st. 7., 8., 9. i 11. ZPP-a).