REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4139/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s prijavljenom adresom prebivališta u [adresa], zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Borisu Guljašu i Ranku Lamzi, odvjetnicima u Osijeku, protiv tužene GV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Borisu Marohniću, odvjetniku u Rijeci, radi utvrđenja, poništena sporazuma o diobi bračne stečevine, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4819/2024-3 od 18. ožujka 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo poslovni broj P-389/2024-106 od 30. kolovoza 2024., na sjednici održanoj 5. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
Tužitelju i tuženici se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4819/2024-3 od 18. ožujka 2025. u odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP i povredu temeljnih prava na pošteno suđenje i u njemu sadržanog prava na obrazloženu sudsku odluku i djelotvoran pravni lijek.
Obrazloženje
1. Tužitelj je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4819/2024-3 od 18. ožujka 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo poslovni broj P-389/2024-106 od 30. kolovoza 2024. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1) Je li zahtjev za uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja dopušten i osnovan kada je uknjižba izvršena na temelju nepostojećeg pravnog posla, neovisno o tome što tužitelj u tužbi nije precizirao sve tehničke elemente zemljišnoknjižnog upisa?
2) Je li u pripremnoj fazi ponovljenog prvostupanjskog postupka dopuštena preinaka tužbe koja se temelji na istovjetnoj činjeničnoj osnovi, ali s izmijenjenim pravnim zahtjevom, u koliko je do potrebe za izmijenjenim pravnim zahtjevom došlo uslijed značajne i općeprihvaćene promjene sudske prakse nastale nakon podnošenja tužbe a koja pravnu kvalifikaciju ugovora (iz ništetnog u nepostojeći) čini pravno relevantnom za uspjeh tužbenog zahtjeva? Može li se takvoj preinaci protiviti tuženik ako preinaka ne zadire u njegovu procesnu ravnotežu i pravo na obranu? 3) Može li nepostojeći pravni posao proizvoditi pravne učinke kako ih proizvodi pravomoćna presuda u ovom predmetu“ sadržajno se pozivajući na razloge iz čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP),
navodeći da pobijana odluka odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP navodi da je pobijanom odlukom zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava došlo do povrede temeljnih prava zaštićenih Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, i 13/17.; dalje: Konvencija) pozivajući se na pravo na pošteno suđenje.
2. Tuženica podnosi prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude u dijelu kojim je potvrđena odluka o parničnim troškovima suda prvog stupnja pozivom na čl. 385.a ZPP postavljajući slijedeće pravno pitanje:
„Gdje je u ovoj pravnoj stvari ravnopravnost stranaka. Tuženica je u cijelosti uspjela u sporu i osporila navode tužitelja. Prema stavu suda tužitelja ne treba obvezati platiti tuženici troškove postupka jer da se sudska praksa u tijelu postupka promijenila. Što je sa tuženicom koja se 8 godina grčevito borila i na kraju uspjela u sporu. Je li konvencionalno, ustavno, zakonito, pravedno, pravično, moralo, da ona sada mora podmiriti prouzročene joj troškove postupka. Je li ovo neko kompromisno rješenje? Što je s odredbom čl. 154 st 1. ZPP koja propisuje da stranka koja izgubi parnicu dužna je protivnoj strani naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Kako se ova odredba ZPP jednostrano može drogirati odlukom drugostupanjskog suda?“, sadržano se pozivajući na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP.
2. Na prijedloge nije odgovoreno.
3. Postupajući u skladu sa čl. 385.a st. 2. ZPP ovaj sud je ocijenio da su parnične stranke učinile vjerojatnim da im je postupanjem suda povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
3.1. Sud drugog stupnja prilikom donošenja pobijane odluke nije odgovorio na žalbene navode tužitelja koji se odnose na pobijanje prvostupanjske odluke u dijelu kojim je odbijena preinaka tužbe u odnosu na zahtjev za utvrđenjem da pobijani pravni posao temeljem kojeg je izvršena promjena prava vlasništva (sporazum o diobi bračne stečevine) nije niti nastao, odnosno da ne stvara pravne učinke, već je odgovoreno samo u odnosu na dio zahtjeva koji su bili postavljeni uz ovaj zahtjev (da je u pogledu zahtjeva za utvrđenje ništetnosti ugovora već pravomoćno odlučeno). Stoga pobijanom presudom nije odgovoreno na sve žalbene navode od odlučnog značaja (čl. 375. st. 1. ZPP.).
3.2. Nadalje, pobijanom odlukom je potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu odluke o troškovima koja je donijeta u bitno drugačijim okolnostima.
3.3. Naime, sud prvog stupnja je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja za uspostavom ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, dok je zahtjev za utvrđenjem ništetnosti Sporazuma o diobi bračne stečevine temeljem kojeg je tuženica upisana kao vlasnica u zemljišnim knjigama prethodno pravomoćno odbijen.
3.4. Stoga se odluka o parničnim troškovima suda prvog stupnja odnosi na procesnu situaciju u kojoj je svaka parnična stranka uspjela u odnosu na jedan od postavljenih zahtjeva.
3.5. Sud drugog stupnja je prihvaćanjem žalbe tuženice preinačio odluku suda prvog stupnja tako da je u konačnici tuženica u cijelosti uspjela u sporu, dok je tužitelj u cijelosti izgubio spor.
3.6. U opisanim okolnostima izostali su dostatni razlozi u obrazloženju pobijane odluke u pogledu odluke da svaka stranka snosi svoje troškove.
4. Slijedom navedenog, ocjenjeno je da su parnične stranke učinile vjerojatnom postojanje povrede prava na pravično suđenje sadržanog u čl. 29. st. 1. Ustava i čl. 6. Konvencije i u njemu sadržanog prava na obrazloženu sudsku odluku zbog nedostatnog obrazloženja pobijane drugostupanjske presude u odnosu na razloge na kojima na kojima temelji svoju odluku (čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP).
5. Stoga je temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP je odlučeno kao u izreci, dok se temeljem iste odredbe smatra da je prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja u preostalom dijelu (u odnosu na postavljena pravna pitanja i povrede temeljnih prava) povučen.
Zagreb, 5. studenoga 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
