REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4647/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ATT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj],koju zastupa punomoćnik Tihomir Kovačić, odvjetnik u Slavonskom Brodu, Petra Krešimira IV. br. 9, protiv tuženika AT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Damir Hećimović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Hećimović i partneri d.o.o., Slavonski Brod, Ante Starčevića 40, radi utvrđenja bračne stečevine - poslovnog udjela u trgovačkom društvu, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-405/2024-3 od 21. svibnja 2025. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Osijeku broj P-70/2023-34 od 12. prosinca 2023., u sjednici vijeća održanoj 5. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice se odbija.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-405/24-3 od 21. svibnja 2025. te postavila sljedeća pravna pitanja:
„1. Može li poslovni udjel u trgovačkom društvu, koje je osnovano prije sklapanja braka, ali koji je tijekom braka višestruko povećao vrijednost zbog zajedničkog ulaganja, rada i dobiti, postati dijelom bračne stečevine u obujmu te povećane vrijednosti?
2. Može li povećana vrijednost poslovnog udjela u trgovačkom društvu (koje je osnovano prije sklapanja braka ili izvanbračne zajednice), nastala tijekom trajanja zajednice kao rezultat reinvestirane dobiti i zajedničkog rada, predstavljati bračnu ili izvanbračnu stečevinu u tom povećanom dijelu?“.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi predstavlja li poslovni udjel u trgovačkom društvu Auto-Bullesbach d.o.o. bračnu stečevinu stranaka, odnosno da li poslovni udjel tuženika kao jedinog člana društva čini bračnu stečevinu i je li stoga tužiteljica ovlaštenik na poslovnom udjelu tuženika kao i ovlaštenik na dijelu dobiti društva od 2015. do 2021.godine.
4.1. Tužbeni zahtjev je odbijen sa pravilnim pozivanjem na odredbu čl. 409. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23 i 130/23; - dalje: ZTD) koja propisuje da su članovi društva s ograničenom odgovornošću imatelji poslovnih udjela, a poslovni udjeli u određenom trgovačkom društvu podrazumijevaju skup svih prava i obveza članova društva u tim društvima temeljem preuzetog poslovnog udjela. U slučaju kada je jedan bračni drug nositelj poslovnog udjela u određenom društvu, a društvo je osnovano za vrijeme trajanja braka, drugi bračni drug je ovlaštenik na tom poslovnom udjelu u smislu odredbe čl. 417. ZTD-a, pa, dakle, i član društva. Za utvrđenje tog statusa, nužno je, dakle, da taj bračni drug dokaže da je društvo osnovano za vrijeme trajanja braka.
4.2. U konkretnom slučaju nije sporna činjenica osnivanja društva prije sklapanja braka između parničnih stranaka, te je stoga pravilno utvrđeno da je tuženikov poslovni udjel u društvu njegova posebna imovina.
4.3. Odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-3022/2024-2 od 29. siječnja 2025., a koju tužiteljica navodi kao razlog važnosti postavljenih pitanja, upravo suprotno navodima tužiteljice, potvrđuje naprijed navedeno shvaćanje ovog suda kao i nižestupanjskih sudova.
4.4. U odnosu na drugo pitanje pravilno sudovi navode da je dobit nastala poslovanjem društva kao zasebne pravne osobe, u kojoj je tuženik imatelj poslovnog udjela koji je njegova vlastita imovina. Tužiteljica bi bila ovlaštenik na poslovnom udjelu, a time i na dobiti društva, tek ukoliko bi temeljni kapital bio povećan ulaganjem u stvarima ili pravima ili uplatom novca iz zajedničke imovine (izvan)bračnih drugova, a ne pretvaranjem rezervi iz dobiti društva.
5. Revizijski sud je obzirom na navedeno ocijenio da pitanja kako ih je postavila tužiteljica u svom prijedlogu ne predstavljaju pitanja u smislu odredbe čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 – dalje: ZPP) jer nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a niti za odluku u konkretnom sporu.
5.1. Upravo iz tog razloga niti razlozi važnosti na koje se tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva u odnosu na navedeno pitanje nisu u dovoljnoj mjeri uspoređujući s konkretnom činjeničnom i pravnom situacijom.
6. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 5. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
