REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4513/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆZRP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Saši Omeragić, odvjetnici u Puli protiv tužene Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Građansko-upravnom odjelu Općinskog državnog odvjetništva u Puli-Pola, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž- 712/2024-4 od 12. veljače 2025. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj P-231/2020-74 od 27. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 5. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice se odbija.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-712/2024-4 od 12. veljače 2025. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj P- 231/2020-74 od 27. listopada 2023. te postavila sljedeća pravna pitanja:
„1. Da li okolnost što su posjednici izgradnjom ogradnog zida posjedovali površinu koja je različita, odnosno veća, od površine zemljišta koje je posjednicima dodijeljeno na korištenje u vrijeme društvenog vlasništva, isključuje uvijek sama po sebi savjesnost posjeda, posebice kad ostale okolnosti konkretnog slučaja ukazuju da je posjed bio savjestan, odnosno kraj utvrđene činjenice da su posjednici svoja vlasničkopravna ovlaštenja manifestirali naočigled ponašajući se kao vlasnici ograđenog dijela zemljišta, te da im upisani vlasnik ni ikoja treća osoba nikada nisu osporili pravo vlasništva?
2. Da li se uslijed utvrđene okolnost da su posjednici izgradnjom ogradnog zida posjedovali površinu koja je različita, odnosno veća, od površine zemljišta koje je posjednicima dodijeljeno na korištenje u vrijeme društvenog vlasništva, pretpostavlja da su takvi posjednici uz pažnju prosječnog građanina mogli i trebali znati da posjeduju veću površinu od one koja im je dodijeljena na korištenje, odnosno je li u tom slučaju potrebno u svakom konkretnom slučaju uzeti u obzir stvarnu psihološku komponentu posjednika (svijest posjednika o posjedovanju tuđe stvari), posebice ako u postupku nije utvrđeno jesu li posjednici prije izgradnje ogradnog zida izvršili premjeru zemljišta?“.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
4. Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva dosjelošću na dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 113.097 m[2] , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to u približnoj površini od 90 m[2] , kako je to označeno na skici lica mjesta slovima A- B-C-D-E-F-A i markirano oker bojom u nalazu vještaka dipl.ing.geod. Tina Verbanca od 29. ožujka 2021.g.
4.1. Drugostupanjski sud je tužbeni zahtjev odbio sa obrazloženjem da su tužiteljica i njezina pravna prednica ŠZ kvalificirane posjednice prijepora čiji je posjed zakonit, istiniti i pošten jer nisu mogle znati da prijepor nije sastavni dio kupljene čkbr. [katastarska čestica] obzirom da su uvedene i u posjed prijepora te isti faktički izvršavale. Međutim, posjed Ć, od kojih je pravna prednica tužiteljice kupila predmetnu nekretninu 1995. ne može se smatrati poštenim, a na što upućuje činjenica da im je Ugovorom o međusobnim pravima i obvezama u vezi dodjele zemljišta na korištenje od 2. studenoga 1981. na korištenje dana isključivo čkbr. [katastarska čestica] u površini od 731 m[2] koliko ista prema stanju zemljišne knjige ima i danas. Stoga su izgradnjom ogradnog zida na susjednoj čkbr. [katastarska čestica] znali odnosno morali znati da zadiru u površinu koju nisu dobili na korištenje pa niti njihov posjed prijepora ne uživa kvalitetu poštenja.
5. Revizijski sud je ocijenio da pitanja kako ih je postavila tužiteljica u svom prijedlogu ne predstavljaju pitanja u smislu odredbe čl. 385.a („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 – dalje: ZPP) jer nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
6. Upravo iz tog razloga niti razlozi važnosti na koje se tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva u odnosu na navedeno pitanje nisu u dovoljnoj mjeri uspoređujući s konkretnom činjeničnom i pravnom situacijom.
7. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 5. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
