Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: U-zpz-230/2025-3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u upravnom sporu 1. tužiteljice UFĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice UF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] koje zastupa punomoćnica Ilana Grčić odvjetnica u Splitu, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 49, OIB 72910430276, radi naknade za oduzetu imovinu, odlučujući o zahtjevu 1. i 2. tužiteljice za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-1353/2024-2 od 29. svibnja 2025. kojom su potvrđeni presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu broj Us I- 585/2023-2 od 26. siječnja 2024., na sjednici održanoj 5. studenoga 2025.,

r i j e š i o j e:

Odbacuje se zahtjev 1. i 2. tužiteljice za izvanredno preispitivanje zakonitosti presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-1353/2024-2 od 29. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Djelomičnim rješenjem Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Odsjeka za imovinsko-pravne poslove, klasa: UP-I-942-04/97-01/3308, urbroj: 2181-05-01/018-19-234 od 3. prosinca 2019. godine, točkom 1. izreke IF za 1/6 dijela, ČF za 1/6 dijela, EF za 1/6 dijela, UF za 1/4 dijela, IFĆ za 1/4 dijela, daje se u vlasništvo neizgrađeno građevinsko zemljište nastalo od nekadašnje čest. zem. [katastarska čestica] površine 1735 m2 k. o. [katastarska općina], uknjižene korisnosti SF, BF, DF i VF za po 1/4 dijela, oduzete rješenjem Odsjeka za imovinsko- pravne poslove Općine Split, broj: 473/Up-1-671/71 od 9. lipnja 1972., radi izgradnje zgrada za kolektivno stanovanje i baš: čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1.165 m2, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 300 m2, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 67 m2 i 37/1537 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1537 m2, točkom 2. izreke kao obveznik povrata nekretnine iz točke 1. određen je Grad Split, točkom 3. izreke određeno je da će nakon pravomoćnosti ovog rješenja Odjel za zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu izvršiti uknjižbu prava vlasništva zemljišta opisanog u točki 1. na ovlaštenike naknade u odgovarajućim suvlasničkim dijelovima, točkom 4. izreke utvrđuje se naknada u obveznicama Republike Hrvatske za preostali dio oduzetog zemljišta iz točke 1. u ukupnom iznosu od 2.456,00 kn od čega: AF pripada iznos od 409,33 kn, ČF iznos od 409,33 kn, EF iznos od 409,33 kn, UF iznos od 614,00 kn i IFĆ iznos od 614,00 kn, točkom 5. kao obveznik naknade iz točke 4. određeno je Ministarstvo financija Republike Hrvatske, točkom 6. izreke je određeno da je Ministarstvo financija RH dužno naknadu iz točke 4. izreke ovlaštenicima naknade iz točke 4. isplatiti odjednom u roku od 30 dana od dana zaprimanja cjelovite dokumentacije potrebne za isplatu naknade i pravomoćnog rješenja o naknadi, točkom 7. izreke ovim rješenjem zamjenjuje se rješenje prvostupanjskog tijela, KLASA: UP/I-944-07/97- 01/30, URBROJ: 2181-05- 01-12-4 od 4. srpnja 2012., donesenom po zahtjevu UFĆ, točkom 8. izreke je određeno da će se o preostalom dijelu zahtjeva odlučiti naknadno, a točkom 9. izreke je određeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

2. Rješenjem Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II942-01/20-01/50, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-23-03 od 18. siječnja 2023., poništeno je prvostupanjsko djelomično rješenje opisano pod točkom 1. obrazloženja ove odluke te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

3. Presudom i rješenjem Upravnog suda u Splitu broj Us I-585/2023-2 od 26. siječnja 2024. odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjevi 1. -5. tužitelja IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], RF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], UFĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i UF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojim traže poništenje rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-942-01/20-01/50, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-23-03 od 18. siječnja 2023. i da potvrdi prvostupanjsko djelomično rješenje Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Odsjeka za imovinsko-pravne poslove KLASA: UP-I-942-04/97-01/3308 URBROJ: 2181-05-01/018-19-234 od 3. prosinca 2019., podredno da poništi citirano rješenje tuženika i meritorno odluči ili predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak s tim da se tužiteljima daje (vraća) u vlasništvo neizgrađeno građevinsko zemljište nastalo od nekadašnje čest. zem. [katastarska čestica], pov. 1735 m2 k. o. [katastarska općina], i to:

11/1165 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pov. 1165 m2 (dio prizemnice označen sivom bojom u Skici stanja čestice i promjenama za čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) u k. o. [katastarska općina] od dana oduzimanja do danas broj PR 45/19 od 29. svibnja 2019. izrađenoj od Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Ivana Dunkića, dipl. ing. geod., a koja Skica je sastavni dio vještva sudske vještakinje Jagode Mihovilović od 12. prosinca 2018. s dopunama od 6. ožujka 2019. i od 28. lipnja 2019., 30/300 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pov. 300 m2 (dio prizemnice označen sivom bojom u Skici stanja čestice i promjenama za čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) u k. o. [katastarska općina] od dana oduzimanja do danas broj PR 45/19 od 29. svibnja 2019. izrađenoj od Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Ivana Dunkića, dipl. ing. geod., a koja Skica je sastavni dio vještva sudske vještakinje Jagode Mihovilović od 12. prosinca 2018. s dopunama od 6. ožujka 2019. i od 28. lipnja 2019., čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pov. 67 m2, 37/1537 dijela čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pov. 1537 m2 (dio okućnice, dvor iscrtan zelenom bojom u Skici stanja čestice i promjenama za čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) u k. o. [katastarska općina] od dana oduzimanja do danas broj PR 45/19 od 29. svibnja 2019. izrađenoj od Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Ivana Dunkića, dipl. ing. geod., a koja Skica je sastavni dio vještva sudske vještakinje Jagode Mihovilović od 12. prosinca 2018. s dopunama od 6. ožujka 2019. i od 28. lipnja 2019., a podredno da sud poništi osporeno rješenje tuženika i meritorno odluči ili predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak s tim da se tužiteljima daje (vraća) u vlasništvo neizgrađeno građevinsko zemljište nastalo od nekadašnje čest. zem. [katastarska čestica], pov. 1735 m2 k. o. [katastarska općina], i to:37/1537 dijela čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pov. 1537 m2 (dio okućnice, dvor iscrtan zelenom bojom u Skici stanja čestice i promjenama za čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) u k. o. [katastarska općina] od dana oduzimanja do danas broj PR 45/19 od 29. svibnja 2019. izrađenoj od Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Ivana Dunkića, dipl. ing. geod., a koja Skica je sastavni dio vještva sudske vještakinje Jagode Mihovilović od 12. prosinca 2018. s dopunama od 6. ožujka 2019. i od 28. lipnja 2019. te je odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

4.1. Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 1353/2024-2 od 29. svibnja 2025. suđeno je:

„Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-585/2023-2 od 26. siječnja 2024.“.

4.2. U postupku pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske kao tužitelju su sudjelovali: IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], RF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ČFĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i UF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

5. Protiv drugostupanjske presude tužiteljice ČFĆ i UF podnijele su putem punomoćnika - odvjetnika zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti navedene pravomoćne presude.

6. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude je nedopušten.

7. Prema odredbi čl. 169. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24 - dalje: ZUS/24), a koji je stupio na snagu 1. srpnja 2024., propisano je:

1. Upravni sporovi pokrenuti do dana stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se prema odredbama ovog Zakona.

2. Iznimno od stavka 1. ovog članka, upravni sporovi u kojima je zaključena rasprava do dana stupanja na snagu Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS/10).

8. Mjerodavne odredbe za tumačenje smisla i dosega odredbe čl. 169. st. 2. ZUS o tome što podrazumijeva pojam „zaključena rasprava do dana stupanja na snagu Zakona“, i o tome koji se zakon u ovom slučaju primjenjuje glase:

„Članak 7.

(1) U upravnom sporu sud odlučuje na temelju usmene, neposredne i javne rasprave.

(2) Sud može odlučiti u upravnom sporu bez održavanja rasprave samo u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

Članak 54.

(1) U sporovima koje rješava vijeće dokazi na raspravi izvode se pred vijećem, ali vijeće može zbog važnih razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda. U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na raspravi.

Članak 89.

(1) Ročište za raspravu zakazuje sudac pojedinac, a u sporovima u kojima sudi vijeće raspravu priprema i zakazuje sudac kojem je predmet dodijeljen u rad kao predsjednik vijeća, koji je ovlašten donositi sve odluke i poduzimati sve radnje koje je tijekom pripremanja rasprave ovlašten donositi odnosno poduzimati sudac pojedinac. (5) Sudac, u pravilu, zakazuje jedno ročište za raspravu radi izvođenja svih dokaza.

Članak 92.

(1) Ročište za raspravu počinje izlaganjem tužbe, a nakon toga ovlaštena osoba tuženika odgovara na navode tužbe.

(2) U daljnjem tijeku rasprave raspravlja se o prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge odnosno pobijaju prijedloge protivne stranke, kao i o dokazima ponuđenim s njihove strane, izvode se dokazi i raspravlja o rezultatima njihova izvođenja.

Članak 96.

(1) Kad sudac zaključi da je predmet raspravljen tako da se može donijeti odluka, sudac će priopćiti da je rasprava zaključena. U sporovima u kojima sudi, vijeće će se nakon toga povući na vijećanje i glasanje.

(2) Sudac odnosno vijeće tijekom vijećanja i glasanja može odlučiti da se rasprava ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih važnijih pitanja.

Članak 134.

(1) Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi. Na razloge ništavosti pojedinačne odluke i ništetnosti upravnog ugovora Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti.

(2) Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave.

(3) Visoki upravni sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. Na zakazivanje i tijek rasprave pred Visokim upravnim sudom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o raspravi pred upravnim sudom. Odluka u sporu može se donijeti i ako na raspravu bez opravdanog razloga nije došla jedna stranka ili nisu došle obje uredno pozvane stranke.“.

9. Iz sadržaja navedenih odredbi proizlazi da je održavanje rasprave pred upravnim sudovima pravilo, a u određenim predmetima upravni sudovi mogu odlučiti i bez održavanja rasprave, i to samo u slučajevima propisanim ZUS, dok Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave, ali i taj sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. U upravnim sporovima pred upravnim sudovima odlučuje sudac, ali da, kada to zahtijeva složenost slučaja, sudac kojem je predmet dodijeljen u rad može takav predmet rješavati u vijeću od tri suca, dok Visoki upravni sud odlučuje u vijeću od tri suca, osim o zakonitosti općih akata kada odlučuje u vijeću od pet sudaca. U sporovima koje rješava vijeće dokazi se na raspravi izvode se pred vijećem, ali vijeće može zbog važnih razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda. U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na raspravi.

10. Kako je navedeno, prema odredbi čl. 134. st. 1. ZUS/24, Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, s tim da razloge ništavosti pojedinačne odluke i ništetnosti upravnog ugovora Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti. Prema stavku drugom te odredbe Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave, s tim da taj sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. Na zakazivanje i tijek rasprave pred Visokim upravnim sudom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o raspravi pred upravnim sudom. Odluka u sporu može se donijeti i ako na raspravu bez opravdanog razloga nije došla jedna stranka ili nisu došle obje uredno pozvane stranke (st. 3.). Ročište za raspravu počinje izlaganjem tužbe, a nakon toga ovlaštena osoba tuženika odgovara na navode tužbe, a u daljnjem tijeku rasprave raspravlja se o prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge odnosno pobijaju prijedloge protivne stranke, kao i o dokazima ponuđenim s njihove strane, izvode se dokazi i raspravlja o rezultatima njihova izvođenja (čl. 92. ZUS/24).

11. U ovom je upravnom sporu drugostupanjska presuda donesena na sjednici vijeća održanoj 29. svibnja 2025., dakle, bez održavanja rasprave (čl. 134. st. 2. ZUS/24), dok je prvostupanjska presuda donesena 26. siječnja 2024., slijedom čega proizlazi da se predmetni spor ima dovršiti prema odredbama ranije važećeg Zakona o upravnim sporovima (prema odredbi čl. 71. ZUS/24 s danom stupanja na snagu tog Zakona prestaje važiti ZUS/10).

12. Mjerodavnom odredbom čl. 78. ZUS/10 propisano je:

„(1) Stranke u upravnom sporu mogu zbog povrede zakona predložiti Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude i rješenja upravnog suda ili Visokog upravnog suda.

(2) Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude može podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoćne sudske presude strankama. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovaj zahtjev može podnijeti i po službenoj dužnosti. (3) O zahtjevu odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću koje čini pet sudaca.

(4) Nepravodoban zahtjev ili zahtjev koji je podnijela neovlaštena osoba sud će odbaciti rješenjem.

(5) Ako nadležni sud ne odbaci zahtjev, dostavit će ga protivnoj stranci koja može u roku od 30 dana podnijeti odgovor na zahtjev.

(6) Vrhovni sud Republike Hrvatske rješava o zahtjevu na nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva.

(7) Sud protiv čije presude je podnesen zahtjev iz stavka 2. ovoga članka i javnopravno tijelo kao tuženik dužni su bez odlaganja dostaviti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, na njegov zahtjev, sve spise predmeta.

(8) Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske usvoji zahtjev, može ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovno rješavanje ili preinačiti presudu.“.

13. Iz naprijed navedene zakonske odredbe jasno proizlazi da zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude može ovom sudu podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, a ne i sama stranka.

14. Stoga je u konkretnom slučaju riječ o zahtjevu koji je podnijela neovlaštena osoba, pa je na temelju odredbe čl. 78. st. 4. ZUS/10 odlučeno kao u izreci.

Zagreb, 5. studenoga 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić

Dna:

1. 1. i 2. tužiteljicama po punomoćniku Ilani Grčić, odvjetnici u Splitu, Plinarska 2

2. Tuženiku Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 49 3. Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske na broj Usž-1353/2024

U-zpz-230/2025-3-1

IZDVOJENO MIŠLJENJE

Člana vijeća Đura Sesse u predmetu ovog suda U-zpz-230/2025

1. U gore označenom predmetu većina u vijeću donijelo je odluku da se:

„Odbacuje se zahtjev 1. i 2. tužiteljice za izvanredno preispitivanje zakonitosti presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-1353/2024-2 od 29. svibnja 2025.“.

2. Većina u vijeću smatra da je zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude nedopušten jer je prema odredbi čl. 169. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24 - dalje: ZUS/24), a koji je stupio na snagu 1. srpnja 2024., propisano da se upravni sporovi pokrenuti do dana stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se prema odredbama ovog („novog“) Zakona, a iznimno od stavka 1. ovog članka, upravni sporovi u kojima je zaključena rasprava do dana stupanja na snagu Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS/10).

3. Vijeće nadalje smatra da, kako je u ovom upravnom sporu drugostupanjska presuda donesena na sjednici vijeća održanoj 29. svibnja 2025., dakle, bez održavanja rasprave (čl. 134. st. 2. ZUS/24), dok je, nakon održane rasprave, prvostupanjska presuda donesena 26. siječnja 2024., slijedom čega proizlazi da se predmetni spor ima dovršiti prema odredbama ranije važećeg Zakona o upravnim sporovima (prema odredbi čl. 71. ZUS/24 s danom stupanja na snagu tog Zakona prestaje važiti ZUS/10).

4. U bitnom kako je o pravu stranke odlučeno bez rasprave pred Upravnim sudom Republike Hrvatske to se ima na predmetni spor primijeniti raniji Zakon o upravnim sporovima prema kojem je samo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktivno legitimirano podnijeti Zahtjev za izvanredno preispitivanja zakonitosti pravomoćne presude (čl. 78 ZUS/10), a to pravo ne pripada stranci jer se ne primjenjuju odredbe „novog“ Zakona o upravnim sporovima - ZUS/24.

5. Na žalost ne mogu se složiti sa pravnim shvaćanjem većine iz razloga kako slijedi:

6. Odredbom čl. 141. ZUS/24 propisano je kada zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude može podnijeti i sama stranka koja je samo supsidijarno aktivno legitimirana ako i kada se ostvare uvjeti iz citirane odredbe.

7. Prema ranije važećem ZUS propisano je postupanje Visokog upravnog suda Republike Hrvatske:

„Članak 134.

U-zpz-230/2025-3-1

(2) Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave.

8. Iz sadržaja navedenih odredbi proizlazi da je održavanje rasprave pred upravnim sudovima pravilo, a u određenim predmetima upravni sudovi mogu odlučiti i bez održavanja rasprave, i to samo u slučajevima propisanim ZUS, dok Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave, ali i taj sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. U upravnim sporovima pred upravnim sudovima odlučuje sudac, ali da, kada to zahtijeva složenost slučaja, sudac kojem je predmet dodijeljen u rad može takav predmet rješavati u vijeću od tri suca, dok Visoki upravni sud odlučuje u vijeću od tri suca, osim o zakonitosti općih akata kada odlučuje u vijeću od pet sudaca. U sporovima koje rješava vijeće dokazi se na raspravi izvode pred vijećem, ali vijeće može zbog važnih razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda. U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na raspravi.

9.1. Prema mom skromnom mišljenju ovakvo pravno shvaćanje prema kojem ostvarivanje prava stranaka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske ovisi o pukoj volji drugostupanjskog suda hoće li ili neće održati raspravu nakon stupanja na snagu ZUS/24 stranke u postupku dovedi u diskriminirajući položaj bez obzira o kojem pravu stranke se odlučuje u upravnom postupku.

9.2. Osim toga pravo na pristup sudu i u konačnici pravo na izvanredni pravni lijek ne može ovisiti o volji suda hoće li ili neće održati raspravu odlučujući o žalbi stranke. Pravo na pristup najvišem sudu u državi čija je ustavna uloga ujednačavati sudsku praksu mora biti ograničena jer u protivnom sud ne može ispuniti svoju ustavnu ulogu, ali odluke o tome hoće li VSRH prihvatiti odlučivati o nekom pravnom pitanju važnom za jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni VS donosi i obrazlaže sukladno odredbi čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) pa se takvo postupanje VS-a ne može izjednačiti s odlukom Visokog upravnog suda RH hoće li ili neće povodom žalbe održati raspravu koja se u pravilu ne održava, ali se može održati i to samo onda ako tako odluči sam sud drugog stupnja.

9.3. Sama bit odluke o tome hoće li sud drugog stupnja povodom žalbe održati raspravu ili ne, nije upitna sama po sebi, ali kada pravo stranke na pristup sudu ili pravo stranke biti zaštićeno od potencijalne diskriminacije ovisi o „miloj volji žalbenog suda“ u tom slučaju tumačenje odnosa citiranih odredbi ranijeg i novog Zakona o

U-zpz-230/2025-3-1

upravnim sporovima koje prihvaća većina u vijeću nije prihvatljivo sa pozicije ostvarivanja konvencijskog prava i to čl. 6. i s njim u svezi čl. 14. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

10. Iz tih razloga bez obzira na dikciju i konkretan sadržaj relevantnih odredbi ZUS-a smatram da bi u ovim pravnim stvarima trebalo odlučivati o meritumu stvari, a ne zadržati se na pitanju procesne dopuštenosti zahtjeva stranke.

11. Molim da se ovo izdvojeno mišljenje dostavi strankama uz našu odluku i objavi na mrežnim stranicama suda.

Zagreb, 5. studenog 2025.

Sudac:

Đuro Sessa

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte