REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4811/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić Matić članice vijeća, u pravnoj stvari I-tužiteljice JH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], II-tužiteljice CH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]-tužitelja mlt. UH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po majci i z.z. JH, a svi zastupani po punomoćniku Robertu Grgiću, odvjetniku u Kninu, protiv tuženika ŠH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Jakša Cvitković, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja i predaje u posjed, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2810/2020-2 od 7. srpnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu poslovni broj P-1280/2019-7 od 6. veljače 2020., na sjednici održanoj 5. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Dopušta se tuženiku revizija protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2810/2020-2 od 7. srpnja 2022. zbog pravnog pitanja koje glasi:

„Mogu li članovi obitelji obdarenika koji su u ugovoru o darovanju nekretnine poimenično navedeni kao korisnici stana (predmet darovanja) uz obdarenika, iako nisu potpisnici ugovora o darovanju nekretnine, steći pravo suvlasništva toga stana u jednakom suvlasničkom dijelu kao i daroprimatelj temeljem odredbi Zakona o područjima posebne državne skrbi koje su bile na snazi u vrijeme zaključenja ugovora?“

II. U odnosu na preostala pitanja i povredu ustavnih prava prijedlog se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tuženik je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2810/2020-2 od 7. srpnja 2022. zbog pitanja koja glase:

"1. Mogu li članovi obitelji obdarenika koji su u ugovoru o darovanju nekretnine poimenično navedeni kao korisnici stana (predmet darovanja) uz obdarenika, iako nisu potpisnici ugovora o darovanju nekretnine, steći pravo suvlasništva toga stana u jednakom suvlasničkom dijelu kao i daroprimatelj temeljem odredbi Zakona o područjima posebne državne skrbi koje su bile na snazi u vrijeme zaključenja ugovora?

2. Mogu li članovi domaćinstva obdarenika steći pravo su/vlasništva nekretnine temeljem činjenice da su kao članovi domaćinstva obdarenika navedeni uz obdarenika kao korisnici nekretnine u ugovoru o darovanju?

3. Je li pravo korištenja stana omogućava tim korisnicama stjecanje su/vlasništva na stanu?

4. Može li osoba steći su/vlasništvo nekretnine temeljem ugovora o darovanju ukoliko nije potpisnik toga ugovora o darovanju niti je na drugi način iskazala suglasnost za sklapanjem takvog ugovora i prihvaćanjem prava koja iz toga ugovora proizlaze?

5. Je li nekretnina stečena ugovorom o darovanju nekretnine, a koji ugovor je sklopljen temeljem Zakona o područjima posebne državne skrbi, vlastita imovina obdarenika ili suvlasništvo svih članova domaćinstva obdarenika koji su u ugovoru naznačeni kao korisnici nekretnine u vrijeme potpisivanja toga ugovora o darovanju?

6. Je li suglasnost za privremeno stambeno zbrinjavanja davanjem u najam stana na području posebne državne skrbi od strane Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka dostatna da bi članovi domaćinstva obdarenika stekli pravo suvlasništva nekretnine ukoliko nisu potpisnici ugovora o darovanju?

7. Je li se presudom u sudskom postupku može stječi suvlasništvo nekretnine u vrijeme kada je u zemljišnoj knjizi za tu nekretninu upisana zabrana otuđenja i raspolaganja?"

Kao razloge važnosti navodi da su pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi. Pored pitanja navodi i da mu je pobijanom presudom povrijeđeno Ustavom Republike Hrvatske zaštićeno pravo na vlasništvo te pravično suđenje.

2. U odgovoru na prijedlog tužiteljica se istom protivi i predlaže ga odbiti, odnosno odbaciti.

3. Postupajući po odredbi čl. 385.a u vezi s čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. al. 1. ZPP-a zbog pravnog pitanja navedenog u izreci ovog rješenja, jer je riječ o pravnom pitanju važnom za razvoj prava kroz sudsku praksu. Stoga je odlučeno na temelju čl. 387. st. 6. ZPP- a kao u točki I. izreke.

4. U odnosu na preostala pitanja prijedlog je valjalo odbaciti jer su ista zapravo sadržana u dopuštenom pitanju pa je odlučeno kao u točki II. izreke na temelju čl. 387. st. 7. ZPP-a. U odnosu na povredu ustavnih prava prijedlog je valjalo odbaciti zbog toga što isti ne predstavlja razlog za podnošenje prijedloga u ranijem sustavu uređenja prijedloga za dopuštenje revizije koji se u ovom postupku primjenjuje.

Zagreb, 5. studenoga 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek