Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2623/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, člana vijeća i suca izvjestitelja i Vlatke Paškvalin Bošković, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BI iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Dijani Vulić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika GI iz [adresa]:OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Filipu Vojnoviću, odvjetniku u Omišu, zbog predaje u suposjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1682/2021-37 od 24. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 4. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1682/2021-37 od 24. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:

"Nalaže se tuženiku da preda tužitelju u suposjed nekretninu označenu u zemljišnim i to baš dio označen na skici lica mjesta od 21.11.2024. koja čini sastavni dio ove presude kao lik omeđen točkama A-O-N-M-A, u naravi betonski podest, označen u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, zk. odjel u [adresa], kao dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da prestane sa svim radovima koji se odnose na rušenje i rekonstrukciju starih zidova na ruševini ili na gradnju na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]."

2. Tuženik je podnio žalbu protiv presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba tuženika nije osnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP. Na navode žalitelja valja odgovoriti da presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama i nema proturječja između stanja spisa i danih razloga, te nije počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP.

5. Predmet spora je zahtjev za predajom u suposjed dijela nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označenog na skici lica mjesta od 21. studenoga 2024. točkama A-O-N-M-A koja čini sastavni dio ove presude, u naravi betonski podest, te nalaganje tuženiku da prestane sa svim radovima koji se odnose na rušenje i rekonstrukciju starih zidova na ruševini ili na gradnju na predmetnoj nekretnini.

6. Iz stanja spisa i rezultata dokaznog postupka proizlazi:

- da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu koje se vode za k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška] upisana nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica] kao stojna kuća, te da su suvlasnici te nekretnine, između ostalih, tužitelj za 19/384 dijela te tuženik za 1⁄2 dijela,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka geodeta JI od 21. studenoga 2024. proizlazi da je dio nekretnine na kojem je tuženik ograničio i onemogućio tužitelja u vršenju suposjedovnih i suvlasničkih prava na skici lica mjesta označen slovnim oznakama A-O-N-M-A,

- da je tuženik upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine na temelju kupoprodajnog ugovora sklopljenog **.**.2020. sa EI, a koji ugovor je proveden u zemljišno-knjižnom postupku Općinskog suda u Splitu pod bojem Z- 40556/2020,

- da je tuženik u posjedu predmetne nekretnine, te da nikada nije pokrenuo sudski postupak radi utvrđenja svog prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

7. Činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud, budući je sud prvog stupnja na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.

8. Tužitelj u žalbi prvenstveno preocjenjuje izvedene dokaze, te ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, pa se ne mogu prihvatiti žalbeni prigovori nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

9. Na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo u smislu odredaba čl. 42. st. 1. i čl. 46. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZVDSP) , kada je prihvatio tužbeni zahtjev za predaju predmetne nekretnine u suposjed, a kraj nesporne činjenice da je tužitelj suvlasnik u 22/108 dijela predmetne nekretnine, da nije u suposjedu predmetne nekretnine, te da je u posjedu cijele nekretnine tuženik.

10. Odredbom članka 42. st. 1. ZVDSP propisano je da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje. Odredbom članka 46. st. 1. ZVDSP propisano je da svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva.

11. Žalitelj u žalbi u bitnom osporava prvostupanjsku presudu navodeći da je u dugogodišnjem posjedu nekretnine, te da tužitelj nikada nije bio u posjedu nekretnine, čime sadržajno tvrdi da je pravo vlasništva prijeporne nekretnine stekao dosjelošću, iako se ne poziva na zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

12. Nije ostvaren žalbeni razlog koji tuženik veže uz shvaćanje da su ostvarene pretpostavke izvorno stečenog prava vlasništva, tvrdeći da tužitelj nije u posjedu nekretnine pa da zbog toga tuženik nije dužan predati tužitelju u suposjed prijeporni dio čest. zgr. [katastarska čestica]. ko.o. [adresa] označen u nalazu vještaka točkama A-O-N-M-A.

13. Vlasništvo je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakog drugog od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima (članak 30. ZVDSP), a suvlasništvo je vlasništvo više osoba na nekoj stvari tako da svakoj osobi pripada dio tog vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari (članak 36. stavak 1. ZVDSP).

14. Prema odredbi članka 159. u vezi s člankom 129. stavkom 1. ZVDSP (pravila o dosjelosti) do promjene vlasnika nekretnine može doći samo pod zakonom određenim pretpostavkama (za redovnu dosjelost - zakonit, istinit i pošten posjed kroz deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, za izvanrednu dosjelost - pošten posjed kroz dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja), a što znači da je za pitanje promjene vlasnika na temelju zakona (dosjelosti) odlučno imaju li oni koji se na dosjelost pozivaju kvalitetu posjeda kroz zakonom određeno vrijeme.

15. Nesporno je da je tuženik u posjedu prijeporne nekretnine, međutim iz iskaza samog tuženika proizlazi da je dio nekretnine kupio od EI, da ga je ona uvela u posjed, te da je u trenutku kupoprodaje znao da su u zemljišnim knjigama, osim stranaka, kao suvlasnici upisane i treće osobe, radi čega se tuženik ne može smatrati poštenim posjednikom. Stoga su neosnovani žalbeni prigovori da je tuženik isključivi vlasnik prijeporne nekretnine.

16. Iz navedenih razloga žalbu tuženika valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP.

U Zagrebu 4. studenoga 2025.

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić