Poslovni broj: Usž-3860/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja MU iz [adresa], zastupan po opunomoćenicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o. iz Pule, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-937/24 od 17. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 30. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-937/24 od 17. lipnja 2025.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/406, URBROJ: 443-02-01-17-24-6 od 8. svibnja 2024. kao i zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.
2. Navedenim rješenjem tuženika u točki 1. izreke naređeno je tužitelju, kao vlasniku, u roku od 15 dana od zaprimanja tog rješenja, ukloniti bespravno izgrađenu građevinu povremenog boravka, visine prizemlja (hmax-3,12 m), tlocrtnih dimenzija 7,80 m x 2,90 m, s terasom uz stambenu građevinu, dimenzija 4 m x 2,80 m, pomoćnu građevinu visine prizemlja (hmax-2,23 m), dimenzija 2 m x 1,5 m, pomoćnu građevinu visine prizemlja (hmax-2,00 m), dimenzija 1,6 m x 1,1 m, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] i dijelu k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], naselje Seget, na zemljištu izvan građevinskog područja, na području označenom prema Prostornom planu grada Umaga kao „ostalo poljoprivredno tlo – šume i šumsko zemljište“. Točkom 2. izreke utvrđeno je da je postavljanjem službenog znaka, dana 10. travnja 2024., obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na lokaciji iz točke 1. izreke te da je obustava građenja, osim radova koji se izvode radi izvršenja tog rješenja, na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi postupka izvršenja rješenja, uz daljnja prateća upozorenja (točka 3. do 7. izreke).
3. U pravodobno podnesenoj žalbi, tužitelj pobija presudu upravnog suda iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnome ističe kako prvostupanjski upravni sud nije proveo dokaze koje je predložio u tužbi niti je obrazložio zašto ih nije prihvatio, kao da ni sud ni tuženik nisu utvrdili koja je to relevantna dokumentacija temeljem koje je doneseno rješenje tuženika, odnosno pobijana presuda. Predlaže ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovni postupak uz naknadu svih troškova bez specificiranja iznosa troška.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je pobijana prvostupanjska presuda pravilna i zakonita kako u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja tako i u pogledu primjene materijalnog prava, te ne nalazi povredu pravila sudskog postupka.
7. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda potvrđena je pravilnost u inspekcijskom postupku utvrđenih relevantnih činjenica zbog kojih je tužitelju, kao vlasniku, u pravilno provedenom postupku, naloženo uklanjanje bespravne gradnje detaljno opisane osporenim rješenjem tuženika, a izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] i dijelu k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], naselje Seget, na zemljištu izvan građevinskog područja, na području označenom prema Prostornom planu grada Umaga kao „ostalo poljoprivredno tlo – šume i šumsko zemljište“. Rješenje tuženika doneseno je pozivom na odredbu članka 113. stavak 1. točka 1. i stavak 2., a u vezi s odredbom članka 115. stavak 1. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“, br.: 115/18., 117/21. i 67/23., dalje: ZDI).
8. Odredbom članka 113. stavak 1. točka 1. ZDI-a propisano je da građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, dok je stavkom 2. iste odredbe propisano da građevinski inspektor prije donošenja rješenja naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem.
9. Odredbom članka 115. stavak 1. ZDI-a propisano je kako u rješenju kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju ne može biti duži od 15 dana.
10. Prema podacima iz predmetnog spisa proizlazi da je nadležni građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdio da je tužitelj na k. č. br. [katastarska čestica] i dijelu k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], naselje Seget, izgradio naprijed opisanu građevinu, bez izvršne građevinske dozvole, a o čemu je sastavljen zapisnik od 10. travnja 2024. uz koji su priložene fotografije. Tužitelj se dana 24. lipnja 2024. očitovao na dostavljeni zapisnik o provedenom inspekcijskom pregledu tvrdnjom da mu za predmetnu gradnju nije potrebna dozvola za gradnju jer se radi o jednostavnoj građevini koja nije čvrstom vezom povezana s tlom.
11. S obzirom da tužitelj ne osporava da je građevinu podrobno opisanu rješenjem tuženika, izgradio bez važeće građevinske dozvole, to prigovori koje iznosi u žalbi nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari. To stoga, jer se i po ocjeni ovog Suda, u konkretnom slučaju radi o sklopu nastalom građenjem i povezanim s tlom u smislu odredbe članka 3. stavak 1. točka 11. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) za koji je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, a čemu u konkretnom slučaju nesporno nije udovoljeno.
12. Odredbom članka 49. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br.: 36/24, dalje: ZUS) propisano je kako stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, međutim sud nije vezan tim prijedlozima. Kako su u konkretnom slučaju i po ocjeni ovog Suda, odlučne činjenice nesporne, to je prvostupanjski sud pravilno postupio kad je predložene dokaze odbio kao suvišne.
13. Kako se osporavana presuda temelji na dokumentaciji koja prileži spisu, prvenstveno zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 10. travnja 2024. te priležećim fotografijama uz isti, to prigovor tužitelja da nije razvidno temeljem koje dokumentacije je odluka donesena nije osnovan.
14. S obzirom na sve navedeno nema osnove za usvajanje predmetne žalbe. 15. Budući da tužitelj nije uspio u upravnom sporu, to je temeljem odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a pravilno odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova upravnog spora.
16. Imajući u vidu sve navedeno, trebalo je temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 30. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović
