Poslovni broj: Usž-3993/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić , predsjednice vijeća , Marine Kosović Marković , i mr. sc. Inge Vezmar Barlek , članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog , zapisničara , u upravnom sporu tužitelja OZiz [adresa], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Slaven Karaban , odvjetnik u Vinkovcima , V. Nazora 3 , protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske , Područnog ureda Osijek , Ispostave u Vukovaru , OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja , protiv presude Upravnog suda u Osijeku , poslovni broj: Us I-1298/2024-9 od 21. srpnja 2025. , na sjednici vijeća održanoj 30. listopada 2025.

pretpostavljam da je

Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku , poslovni broj: Us I-1298/2024-9 od 21. srpnja 2025.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika , KLASA: UP/I-362-02/24-02/955 , URBROJ: 443-02-01-21-24-2 od 15. listopada 2024. te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora (točke I. i II.)

1.1. Navedenim rješenjem tuženika naređeno je tužitelju , kao investitoru, u roku od 90 dana uklanjanje bazena, ukopanog, dimenzija cca 9,0 x 4,50 m, dubine 1,50 m, ozidanog betonskog bloka, obloženog folijom, izgrađenog na kč. br. [katastarska čestica]k. o. [katastarska općina], bez glavnog projekta, uz ostala utvrđenja preciziranih točaka 2. -5. izreke.

2. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu pobijajući je iz svih zakonom propisanih razloga. Tvrdi da je u međuvremenu sporni bazen u cijelosti legaliziran te da je izvršen upis istog kod Geodetske uprave - Područnog ureda za katastar Vinkovci, kao i u zemljišnoj knjizi Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Vinkovcima, a sve nakon što je sačinjen i dovršen glavni projekt, koji je izrađen u skladu s propisima. Navodi da je prvostupanjskom sudu, kao dokaz naprijed navedenog, priložio i vjerodostojne pisane isprave te predložio daljnje izvođenje dokaza (saslušanje tužitelja i službene osobe Grada Vinkovci, Upravnog odjela za graditeljstvo), a koje je prvostupanjski sud neosnovano odbio provesti, čime je počinio bitnu povredu jer je tužitelja onemogućio u raspravljanju pred sudom. Slijedom svega navedenog predlaže usvojiti žalbu, ukinuti presudu te predmet vratiti na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima - "Narodne novine", broj: 36/24. – dalje: ZUS) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.

6. Naime, tijekom postupka je utvrđeno da je na k. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužitelj, kao investitor, bez odobrenja za građenje, izgradio, između ostalih građevina, i bazen opisan u izreci rješenja tuženika, a što je razvidno iz zapisnika o inspekcijskom pregledu od 3. rujna 2024. Navedeni nadzor, u nazočnosti tužitelja provela je viša građevinska inspektorica, kao stručna i kvalificirana za provođenje istog i kojom prilikom je tužitelju pružena mogućnost izjasniti se o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja. Tom prilikom je tužitelj izjavio da je izgradnju izveo tijekom svibnja 2020. godine, a nakon čega je konstatirano da će se donijeti rješenje o uklanjanju. Predmetni zapisnik je tužitelj, bez primjedbi, u svojstvu investitora potpisao. Zapisnik je sastavljen sukladno odredbi članka 76. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21., dalje: ZUP) te je isti javna isprava i predstavlja dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka i danih izjava (članak 76. stavak 5. ZUP-a).

7. Kraj ovako utvrđenog činjeničnog stanja i po ocjeni ovog Suda, ostvareni su uvjeti za primjenu odredbe članka 113. stavka 1. točka 2. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18. , 117/21., 67/23., 155/23.). Tom odredbom je propisano da će u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku, uklanjanje građevine, odnosno njezinog dijela u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu o čemu potvrdu izdaje tijelo graditeljstva na zahtjev građevinskog inspektora.

8. Sud nalazi neosnovanim prigovore postupovne naravi usmjerene na neprovođenje predloženih dokaza, jer prvostupanjski sud, sukladno odredbi članka 49. stavka 3. ZUS-a nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi. Međutim sud je dužan u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju i učinio, osnovano ocijenivši da se odluka može donijeti i bez provođenja predloženih dokaza (saslušanje svjedoka i saslušanje tužitelja), jer navedene dokazne radnje nisu pravno relevantne za rješavanje predmetne upravne stvari kraj činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka.

9. Nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari niti prigovori tužitelja usmjereni na ozakonjenje predmetnog objekta, jer ako bi ta tvrdnja i bila točna odnosno da je tužitelj nakon donošenja osporenog rješenja, ozakonio predmetnu građevinu, nema utjecaja na zakonitost rješenja tuženika . Naime, predmet upravnog spora sukladno je odredbi članka 3. stavka 1. točke 1. ZUS-a ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučivalo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnim stvarima (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek. Stoga je osnovano prvostupanjski sud rješenja tuženika ocijeniti zakonitim na temelju činjeničnog stanja i dokaza koji su postojali u vrijeme njegovog donošenja pa naknadno ozakonjenje (koje tužitelj dostavljenim ispravama ne dokazuje), sve i ako je od njega došlo, nije odlučno za ocjenu zakonitosti istog rješenja. Naime, ako tužitelj ishodi glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom to može biti razlogom obustave izvršenja rješenja.

10. Kako se navodi koje tužitelj iznosi u žalbi istovjetnim navodima koje je iznosio u tužbi, a osporenom presudom ovi navodi su s valjanim obrazloženjem pravilno odbijeni kao neosnovani, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

11. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu , 30. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić