Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž R-871/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji Vlatki Fresl Tomašević, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarsvo financija, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Splitu, radi isplate, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr-216/2019-35 od 10. lipnja 2024. godine, dana 30. listopada 2025. godine,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužene i ukida presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr-216/2019-35 od 10. lipnja 2024. godine, te se predmet vraća istome prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da isplati tužitelju na ime razlike plaće ukupan iznos od 1.125,24 eura sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku na pojedine iznose glavnice kako je pobliže određeno izrekom, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, te da plati trošak parničnog postupka sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate (točka I izreke). Naloženo je tuženiku da isplati tužitelju parnični trošak u ukupnom iznosu od 2.641,73 eura sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate (točka II izreke).

2. Protiv navedene presude žali se tužena zbog žalbenih razloga koji su propisani odredbom članka 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14- Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, podredno da se pobijana presuda ukine u cijelosti i predmet vrati prvostupanjskome sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je osnovana.

4.1. Predmet spora je zahtjev tužitelja koji je zaposlen kao carinski službenik- carinik III vrste u Ministarstvu financija, Carinska uprava za isplatu iznosa od 1.125,24 eura/8.478,14 kuna bruto po osnovi razlike u plaćama za razdoblje od studenoga 2013. godine do travnja 2018. godine za prekovremene sate.

4.2. U ovome stadiju postupka sporan je način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati jer prema tvrdnji tužitelja u mjesečni fond radnih sati računaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tužene mjesečni fond sati računa na način da se od dana u tjednu odbija samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji eventualno pada u tjednu.

5. Sukladno odredbi čl. 458. st. 1. ZPP radi se o sporu male vrijednosti, a sudska odluka kojom se okončava spor male vrijednosti se sukladno odredbi čl. 467. st. 1. ZPP može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnoga prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnoga postupka iz članka 354. st. 2. ZPP, osim zbog povrede iz članka 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a.

6. Prvostupanjski sud je nakon provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja utvrdio da je tužbeni zahtjev postavljen u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka Zorana Maleša kojeg sud smatra jasnim, potpunim i u skladu s dokumentacijom u spisu i da je izrađeno u skladu s odredbama čl. 44. st. 10 i 12. KU te tumačenjima Zajedničke komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike koja se odnose na to što se smatra prekovremenim radom ukoliko je rad službenika i namješenika organiziran u smjeni i turnusu i da vještak nije mogao utvrditi slobodne dane koje je tužitelj koristio jer nije raspolagao rješenjima poslodavca u smislu odredbe članka 38. st. 14. KU, pa je prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti kao osnovan.

7.1. Takvo shvaćanje prvostupanjskoga suda ne može se prihvatiti jer je kontradiktorno samo sebi s obzirom da nalaz i mišljenje vještaka Zorana Maleša nije izrađen sukladno odredbama čl. st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17 kako ih tumači Zajednička komisija za tumačenje Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, te se na temelju dokumentacije u spisu može utvrditi broj slobodnih dana, pa su osnovani žalbeni navodi da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer odluka nije utemeljena na stanju spisa, te su kontradiktorni razlozi o odlučnim činjenicama.

7.2. Osnovani su navodi žaliteljice da je vještak pogrešno ocijenio dane blagdana i neradnih dana koji padaju od ponedjeljka do petka automatski kao prekovremeni rad. Nadalje, osnovani su navodi žaliteljice da se iz evidencije o radu može nesporno utvrditi korištenje slobodnih dana jer je na tužitelju teret dokaza da je ostvarene slobodne dane tužitelj koristio po nekoj drugoj osnovi a ne na ime ostvarenih prekovremenih sati.

8. Prema čl. 87. st. 2. Zakona o carinskoj službi ("Narodne novine", broj: 68/13, 30/14, 115/16, dalje u tekstu; ZCS) tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati. Prema čl. 89. st. 4. ZCS radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 89. st. 6. ZCS).

9. Odredbom čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 93/08, 89/12, 104/13- dalje: KU/08), odnosno čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 112/17, 12/18- dalje: KU/18), osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

10. Prema shvaćanju ovoga suda, obzirom na odredbu čl. 120. st. 1. KU/08, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17, prema kojoj tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: Komisije) imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, sud je, u primjeni st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, vezan tumačenjima Komisije.

11. Odredbu čl. st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, Komisija je nekoliko je puta tumačila.

12. Tako je na sjednici održanoj 11. siječnja 2013. Komisija donijela tumačenje broj 4/44 prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8, bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2-2-2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugi način, kao i tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013. u vezi rada u drugoj smjeni.

13. Prema Tumačenju br. 10/44 donesenom na sjednici 13. lipnja 2013. Komisije proizlazi da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca.

14. Prema Tumačenju br. 11/44 donesenom također 13. lipnja 2013. na sjednici Komisije, proizlazi da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz čl. 44. st. 11. KU.

15. Prema Tumačenju broj 8/44 donesenim na sjednici Komisije od 29. travnja 2013. službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak – petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

16. Prema Tumačenju Komisije broj 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam(8).

17. Prema Tumačenju Komisije broj 24/44 donesenim na sjednici od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. Kolektivnog ugovora i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario.

18. Također se navodi i tumačenje Zajedničke komisije vezano uz čl. 44. st. 10. i 12. KU/08 od 16. svibnja 2012. u kojem se navodi: „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“.

19. Tumačenja broj 8/44, 2/35, 24/44 i posljednje navedeno od 16. svibnja 2012. u bitnom se razlikuju od shvaćanja prvostupanjskoga suda (pozivom na Tumačenja broj 4/44, 10/44 i 11/44) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, dok je prema shvaćanju suda redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati.

20. Obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl. 120. st. 1. KU/08, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17), osnovana je tvrdnja tuženice da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da je tuženica u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računala mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

21. Prema odredbi st. 1. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11,), evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17 (tako odluka Vrhovnog suda poslovni broj Rev- 1140/2022 od 15. veljače 2023. godine).

22. Zaključno, tuženica kao poslodavac mora dokazati da su tužitelju odobreni slobodni dani, a to što ne postoje rješenja o preraspodjeli radnog vremena ne znači da se ostvareni slobodni dani koji su odobreni i iskorišteni za rad koji se smatra prekovremenim radom ne trebaju umanjiti za slobodne dane koji su po toj osnovi nesporno iskorišteni, jer i evidencijom o radnom vremenu tuženica može dokazati da su tužitelju za prekovremeni rad odobreni slobodni dani, a na tužitelju je teret dokaza da je slobodne dane koristio po drugoj osnovi od one koja je u evidencijama radnog vremena stoji da je korištena, odnosno da mu slobodni dani za prekovremeni rad nisu odobreni (tako odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev- 344/2025 od 30. travnja 2025. godine).

23. Slijedom svega navedenoga, temeljem odredbe članka 369. st. 1. ZPP trebalo je ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet istome sudu na ponovno suđenje.

24. Slijedom navedenog trebalo je ukinuti i odluku o parničnim troškovima jer se o zahtjevu za naknadu parničnih troškova odlučuje u odluci kojom se završava postupak pred tim sudom (čl. 166. ZPP u vezi s čl. 164. st. 4. ZPP, sve u vezi s čl. 154. ZPP).

25. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će otkloniti počinjene apsolutno bitne povrede odredaba parničnoga postupka na način da će, imajući u vidu prethodno navedeno, pozvati vještaka na očitovanje u svezi odlučnih činjenica na koje je ukazano u navedenim stajalištima Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Tek tada odluka suda će biti pravilna i zakonita.

U Zagrebu, 30. listopada 2025. godine

Sutkinja :

Vlatka Fresl Tomašević