Poslovni broj: Usž-897/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, dr. sc. Sanje Otočan, predsjednice vijeća, Mire Kovačić i Radmile Bolanča Vuković, članica vijeća te višeg sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja ZK, [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Josip Poparić odvjetnik u Odvjetničkom društvu Križanec, Car-Pavlic & Poparić j.t.d. , Zagreb, Gajeva 19, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi invalidske mirovine, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-1272/2022-13 od 19. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj 29. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-1272/2022-13 od 19. prosinca 2023.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška za sastav žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda, točkom I. izreke, odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA:UP/ 141-02/21-02/03477441047, URBROJ:341-99-05/3-21-9315 od 19. rujna 2022. Točkom II. izreke presude odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Virovitici, KLASA:UP/I -141-02/21-01/03477441047, URBROJ:341-21-05/3-21-6807 od 17. studenoga 2021. kojim je tužitelju, hrvatskom branitelju-dragovoljcu kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti dijelom uzrokovan 20% bolešću zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom kao posljedica 80% bolesti izvan tih okolnosti , priznato pravo na invalidsku mirovinu od 22. ožujka 2021. u svoti od 2.529, 41 kn mjesečno. Umjesto ove mirovine određuje se najniža mirovina u svoti od 3.152,34 kn mjesečno, od 1. srpnja 2021. mirovina iznosi 3.230,01 kn mjesečno. Isplata mirovine pripada od 28. srpnja 2021. od prvog idućeg dana od dana prestanka radnog odnosa i isplaćivat će je Zavod iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske mjesečno unatrag. Kontrolni pregled obavit će se najkasnije do ožujka 2023.
3. Tužitelj žalbu podnosi protiv prvostupanjske presude radi bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi u bitnome da je sud na raspravi 12. prosinca 2023. odbio dokazni prijedlog za saslušanje tužitelja i svjedoka PK na okolnosti stradanja tužitelja dana 7. travnja 1992. i zadobivanja ozljeda desne šake i desnog ramena pri eksploziji puščane cijevi te da je odbijen i dokazni prijedlog provođenja medicinskog vještačenja na okolnost postojanja uzročno-posljedične veze između bolesti desne šake i desnog ramena i ozljede desnog koljena sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te na okolnost utvrđivanja omjera postotka uzroka trajnog gubitka radne sposobnosti. Ističe da mu je priznata ozljedom na radu ozljeda desnog koljena, a da ozljeda desne šake, desnog ramena i desnog koljena nisu priznate kao ozljede vezane uz sudjelovanje u Domovinskom ratu. Nadalje navodi da je, suprotno navodu prvostupanjskog suda, osporavao i iznos mirovine jer je nezadovoljan utvrđenjima upravnih tijela u vezi s omjerom invalidnosti u vezi s Domovinskim ratom i izvan tih okolnosti jer je visina mirovine posljedica omjera utvrđene invalidnosti. Smatra da bi visina mirovine bila veća da je u sporu proveden dokaz medicinskim vještačenjem kojim bi bio utvrđen veći postotak invalidnosti u vezi sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Upire na pretjerani formalizam upravnih tijela s obzirom na to da bolest desne šake i desnog ramena nisu priznate bolesti u vezi s obranom suvereniteta RH jer nije priložena potvrda o stradavanju MORH-a. Nadalje navodi odluku Ustavnog suda RH, broj:U-II-1660/2022 od 19. prosinca 2023. kojom je utvrđeno da Pravilnik o odnosu policijskih zvanja prema činovima pripadnika Oružanih snaga RH radi utvrđivanja vrijednosnog boda od 6. srpnja 2015. i Pravilnik o izmjeni Pravilnika o odnosu policijskih zvanja prema činovima pripadnika Oružanih snaga RH radi utvrđivanja vrijednosnog boda od 17. srpnja 2015. moraju biti objavljeni u „Narodnim novinama“, službenom listu Republike Hrvatske te ističe da mu je rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova od 15. listopada 2021. utvrđeno policijsko zvanje- viši policijski narednik, što je nezakonito imajući na umu navedenu ustavnosudsku odluku. Upire na članak 7. stavak 2. Pravilnika /15 prema kojem će HRVI-u sa zvanjem viši policijski narednik za potrebe utvrđivanja vrijednosnog boda ministar utvrditi zvanje samostalni policijski inspektor, pa je uzeta pogrešna osnovica za izračun mirovine. Predlaže poništiti presudu te potražuje trošak za sastav žalbe.
4. Tuženik u odgovoru na žalbu navodi da je žalba neosnovana iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja i pobijane presude. U vezi s navodom tužitelja kojim u žalbi osporava osnovicu za izračun invalidske mirovine po osnovi zvanja pozivajući se na odluku Ustavnog suda RH, broj:U-II-1660/2022 od 19. prosinca 2023. ističe da je člankom 69. stavkom 3. ZUS-a propisano da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice, pa tako ni podnositi eventualno nove dokaze. Osim toga ističe da nije ovlašten neposredno primijeniti Pravilnik o odnosu policijskih zvanja prema činovima Oružanih snaga RH radi utvrđivanja vrijednosnog boda jer bi prekoračio svoju nadležnost te je vezan potvrdom o policijskom zvanju koju izda za to nadležno tijelo što je u konkretnom slučaju rješenje Ministarstva unutarnjih poslova od 15. listopada 2021. kojim je tužitelju utvrđeno policijsko zvanje viši policijski narednik što je uzeto prilikom određivanja svote mirovine. Predlaže žalbu odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporavanu presudu u granicama žalbenih razloga sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - ZUS), Sud žalbene razloge smatra neosnovanim.
7. U obrazloženju presude prvostupanjski je sud izložio sve bitne činjenice koje proizlaze iz provedenih dokaza te, imajući na umu relevantne propise u konkretnom slučaju, naveo valjane razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev. Presuda je obrazložena u skladu sa člankom 60. stavkom 4. ZUS-a.
8. Rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela od 17. svibnja 2021. tužitelju, kod kojeg je zbog bolesti 20% zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 80% bolesti nastaloj izvan tih okolnosti, nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, priznaje se, počevši od 22. ožujka 2023., pravo na invalidsku mirovinu, a nakon pravomoćnosti ovog rješenja posebnim rješenjem će se odlučiti o iznosu mirovine i početku isplate mirovine. Kontrolni pregled obavit će se najkasnije do ožujka 2023.
9. Nakon pravomoćnosti navedenog prvostupanjskog rješenja doneseno je rješenje Područnog ureda u Virovitici od 17. studenoga 2021. kojim je određena svota invalidske mirovine odnosno najniža mirovina prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21. -ZOMO). U postupku izračuna dijela invalidske mirovine koja se priznaje na temelju uzroka zadobivenog u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđen je prosječni vrijednosni bod prema članku 31. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ 121/17.-ZOHBDR) za čin i ustrojbeno mjesto viši policijski narednik (sve detaljno obrazloženo u navedenom rješenju.). Rješenju prileži tabela o osnovnom stažu i beneficiranom stažu te pregled usklađivanja mirovine.
10. Tužitelj je u upravnom postupku i u upravnom sporu prigovarao omjeru uzroka invalidnosti od 20% u vezi s Domovinskim ratom (bolest psorijaza) i 80% u vezi s bolesti izvan okolnosti iz Domovinskog rata (stradavanje-bolesti desne šake, desnog ramena i desnog koljena) što u bitnome iznosi i u žalbi podnesenoj protiv prvostupanjske presude.
11. Prvostupanjski je sud obrazložio da je o medicinskim činjenicama odlučeno ranijim pravomoćnim rješenjem , da tuženik pravilno navodi da se bolesti/ozljede na koje se poziva (desna šaka, desno rame i desno koljeno) ne mogu smatrati uzročno- posljedično povezanim sa sudjelovanjem tužitelja u obrani suvereniteta RH i utjecati na postotak invalidnosti u vezi sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, već samo na dio postotka izvan tih okolnosti. Ovo stoga jer se radi o pitanju koje se rješava u postupcima utvrđivanja statusa HRVI-a a za čije rješavanje je nadležno drugo javnopravno tijelo u posebnom upravnom postupku sukladno odredbama ZOHBDR- a. Naime tužitelj ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu na temelju utvrđenog statusa HRVI-a, a taj mu je status utvrđen na osnovi bolesti psorijaze, pa se samo ta bolest uzima u obzir pri određivanju dijela uzroka invalidnosti u vezi sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, a sve druge bolesti uzimaju se u obzir kod utvrđivanja onog dijela uzroka invalidnosti koji nije vezan uz sudjelovanje u Domovinskom ratu.
12. S obzirom na navedeno, pravilno je prvostupanjski sud u ovom upravnom sporu odbio prijedloge tužitelja da ga sud sasluša te da sasluša svjedoka i to na okolnost stradanja 7. travnja 1992 uslijed eksplozije puščane cijevi te provođenje sudsko- medicinskog vještačenja na okolnost zadobivanja ozljeda desne šake, desnog ramena i desnog koljena odnosno na okolnost postojanja uzročno-posljedične veze između navedenih bolesti i sudjelovanja u obrani suvereniteta RH i utvrđivanja omjera postotka trajnog gubika radne sposobnosti zbog tih ozljeda u vezi obrane suvereniteta.
13. Tužitelj nije doveo u sumnju odlučne činjenice kako su utvrđene u upravnom postupku. Uz tako utvrđeno činjenično stanje te pravilnu primjenu mjerodavnih zakonskih odredbi nije bilo osnove da se tužbenom zahtjevu udovolji.
14. U vezi sa žalbenim navodima kojima tužitelj osporava osnovicu za izračun invalidske mirovine po osnovi zvanja pozivajući se na odluku Ustavnog suda broj:U-II- 1660/2022 od 19. prosinca 2023. pravilno navodi tuženik da se radi o novim okolnostima koje do sada tužitelj nije iznosio, pa ovaj Sud sukladno članku 69. stavku 3. ZUS-a iste nije razmatrao.
15. Tužitelj razlozima navedenima u žalbi nije doveo u sumnju zakonitost osporavane presude koja je donesena na temelju pravilno utvrđenih činjenica te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, dok povrede pravila postupka ovaj Sud nije našao.
16. Kako je žalba odbijena, to tužitelj nema pravo na trošak za sastav žalbe (članak 79. stavak 4. ZUS-a).
17. Slijedom navedenog, na temelju članka 74. stavka 1. i članka 79. stavaka 4. i 6. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu 29. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
dr. sc. Sanja Otočan
