REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5164/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnica Anita Sušac i drugi odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, protiv tuženika AĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Milenko Jakšić i Vanja Jakšić, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Milenko Jakšić i Vanja Jakšić u Sisku, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž- 4280/2023-2 od 23. travnja 2024., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Sisku broj P-280/2020-47 od 13. lipnja 2023., u sjednici održanoj 29. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4280/2023-2 od 23. travnja 2024., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Sisku broj P-280/2020-47 od 13. lipnja 2023.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije, tužitelj je naveo da ga podnosi zbog pravnih pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi (čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku), kao i zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava u postupku pred drugostupanjskim sudom zbog čega su mu povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku).
2.1. Tužitelj je u prijedlogu za dopuštenje revizije naznačio sljedeća pitanja:
"1. Da li je utvrđena uzročno posljedična veza između korištenja lijeka čiji djelatni sastojak je psihotropna tvar koja se smatra drogom sukladno Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga i nastale prometne nezgode ako iz medicinske dokumentacije vozača proizlazi da je imao nuspojave od korištenja lijeka, te ukoliko je miješao isti lijek s drugim lijekovima s kojima je zabranjeno korištenje lijeka sukladno uputi proizvođača o korištenju lijeka, te ukoliko isto proizlazi iz radnji i propusta vozača utvrđenih u nalazu i mišljenju prometnog vještaka, te je li takav vozač izgubio prava iz osiguranja sukladno članku 24. stavku 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14)?
2. Je li prilikom odlučivanja o žalbi tuženika drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 365. i čl. 375. sve u svezi članka 354. st. 2. toč. 11.ZPP-a jer se u drugostupanjskoj presudi uopće nije očitovao i nije ocijenio konkretne prigovore i žalbene razloge tužitelja na činjenične i pravne zaključke prvostupanjskog suda koji su od odlučnog značaja za rješenje spora ukazujući na proturječnost pisanih i usmenih očitovanja vještaka s medicinskom dokumentacijom tuženika, nalazom i mišljenjem vještaka prometne struke i uputom o korištenju lijekova?
3. Da li se nagrada za zastupanje za radnje obavljene prije izmjene Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 126/2022) obračunava po vrijednosti boda od 10,00 kuna ili se odredbe izmijenjene Tarife mogu retroaktivno primijeniti, te se vrijednost boda od 15,00 kuna može primijeniti i na radnje poduzete prije stupanja na snagu izmijenjene Tarife?".
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava u sudskoj praksi, sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Prvo pitanje koje je tužitelj naznačio u prijedlogu za dopuštenje revizije polazi od činjenica koje u postupku pred nižestupanjskim sudovima nisu utvrđene. Slijedom navedenog, ne može se zaključiti da bi postavljeno pitanje bilo važno za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi, sve u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
5.1. Drugim pitanjem naznačenim u prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj ukazuje da je u konkretnom predmetu počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s odredbama čl. 365. ZPP i čl. 375. st. 1. ZPP, odnosno da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Međutim, to pitanje se ne može smatrati važnim u smislu potrebe za intervencijom revizijskog suda radi osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer su odluke na koje se je tužitelj pozvao navodeći ih kao razloge važnosti postavljenog pitanja (Rev x 1174/11 od 11. srpnja 2012., Rev 93/1993 od 26. siječnja 1994., Rev 1161/22 od 14. veljače 2023. te više odluka drugostupanjskih sudova) donesene u predmetima u kojima činjenična i pravna situacija nije slična ili podudarna onoj u ovom konkretnom predmetu. Pritom valja naglasiti da je drugostupanjski sud postupio sukladno odredbama čl. 365. ZPP i čl. 375. st. 1. ZPP, te je u obrazloženju drugostupanjske presude ocijenio one žalbene navode tužitelja koji su od odlučnog značaja.
5.2. U odnosu na treće pitanje naznačeno u prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije ovaj sud je izrazio pravno shvaćanje u odlukama broj Rev-562/2024 od 7. svibnja 2024., Rev-940/2020 od 4. srpnja 2023. te Rev-847/2021 od 13. veljače 2024. Budući da pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda te se ne radi o takvom pitanju u odnosu na koje bi bilo potrebno preispitivati sudsku praksu, navedeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. ZPP u vezi s odredbom čl. 389.b st. 1. ZPP, riješiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
7. Iz sadržaja prijedloga za dopuštenje revizije proizlazi da tužitelj smatra da mu je u postupku pred drugostupanjskim sudom povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje zajamčeno odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14 i 69/17 - dalje: Ustav) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
7.1. Glede navoda tužitelja da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaknuti da čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
7.2. Prema ocjeni ovog suda, drugostupanjski sud je odgovorio na odlučujuće navode tužitelja iznesene tijekom postupka, drugostupanjska presuda je obrazložena te se ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje.
8. Kako tužitelj nije učinio vjerojatnim da su mu povrijeđena temeljna prava, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije koji se temelji na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, te riješiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 29. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina