REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4449/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dragutin Rendeli, odvjetnik u Sesvetama, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Tamara Stanić Sertić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-272/2025-2 od 3. lipnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Pn-25/2022-46 od 13. studenoga 2024., na sjednici održanoj 29. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbija.
II. U odnosu na povrede temeljnih prava, prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-272/2025-2 od 3. lipnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Pn-25/2022- 46 od 13. studenog 2024. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1) Da li je Država RH osnovom odredbi iz čl.1. i čl. 3. Zakona o lovstvu ( NN. 99/18, 32/19, 32/20). vlasnik divljači ( opasna stvar) iz čl.8. i čl.9. istog Zakona te da li je osnovom odredbi i pravila tog Zakona predala-povjerila divljač lovoovlašteniku LD Priroda Sesvete da se njome služi u smislu odredbi iz čl.1066. st.1 ZOO/05 pa time i predala odgovornost za štetu a čiju odgovornost pokriva tužena?
2) Da li lovoovlaštenik LD Priroda Sesvete odgovara za štetu nastalu naletom divljači na motorno vozilo na javnoj cesti koja nije sastavni dio lovišta kojim gospodari osnovom odredbi i pravila Zakona o lovstvu (NN. 99/18, 32/19, 32/2O).?,“ pozivajući se na razloge iz čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ , broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da u pogledu postavljenih pravnih pitanja praksa viših sudova nije jedinstvena. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP navodi da je pobijanom odlukom zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava došlo do povrede temeljnih prava zaštićenih Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, i 13/17.; dalje: Konvencija).
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Polazeći od čl. 385.a st. 1. ZPP, revizijski sud je ocijenio da postavljena pravna pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava u sudskoj praksi.
3.1. U odnosu na postavljena pravna pitanja revizijski sud je iznio pravno shvaćanje (Rev 166/2024-2 24. rujna 2024, Rev 352/2022-2 5. travnja 2022) prema kojem se odgovornost lovoovlaštenika za štetu nastalu naletom vozila na divljač ocjenjuje i prema odredbama Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje: ZOO)kao lex generali, a pobijana presuda je u skladu sa citiranim pravnim shvaćanjem.
4. Slijedom navedenog je temeljem čl. 389.b st. 1. ZPP odlučeno kao pod točkom I. izreke.
5. Temeljem čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
5.1. U odnosu na navode tuženika da je do došlo povrede prava na pravično suđenje u smislu čl. 6. Konvencije i čl. 29. Ustava, valja odgovoriti da ove odredbe sadrže samo određena procesna jamstva. Do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
5.2. Pobijanim nižestupanjskim odlukama odgovoreno je na sve odlučujuće navode tuženika. Odluke su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnim ili očito nerazumnim. Slijedom navedenog ne postoje okolnosti koje bi upućivale na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje.
6. Stoga je temeljem čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno kao pod točkom II. izreke.
Zagreb, 29. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
