REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3128/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ČA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Zrinki Prlić, odvjetnici u Zagrebu, protiv 1. tuženika CA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i ŠA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Ani Čule, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o tužiteljičinom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-107/2025-2 od 1. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu poslovni broj P-68/2024-17 od 14. veljače 2025., na sjednici održanoj 29. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbija se tužiteljičin prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1.1. Tužiteljica je podnijela ovom sudu prijedlog da joj se dopusti podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ob-107/2025-2 od 1. travnja 2025., zbog pravnih pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:
„1. Treba li sud koji odlučuje u parnici pokrenutoj na temelju rješenja ostavinskog suda kojim je stranka upućena dokazati postojanje izvanbračne zajednice za procjenu duljine trajanja zajednice primjenjivati Zakon o nasljeđivanju ili Obiteljski zakon?
2. Treba li sud tumačiti formulaciju „dulje vrijeme“ iz članka 8. Zakona o nasljeđivanju prema okolnostima konkretnog slučaja?
3. Da li izvanbračna zajednica uopće može postojati ukoliko nije proteklo
Obiteljskim zakonom predviđeno vrijeme trajanja?
4. Može li postojati izvanbračna zajednica između neudane žene i neoženjenog muškarca, a koja ima obilježja „praktičnih razloga“ za postojanje životne zajednice?
5. Da li činjenica da su neudana žena i neoženjen muškarac ovisni jedno o drugom predstavlja prepreku za to da se njihova životna zajednica ima smatrati izvanbračnom zajednicom?
6. Da li se svakodnevna briga i skrb o osobi, u vidu pretpostavki za postojanje izvanbračne zajednice, može smatrati dubljom emocionalnom povezanosti?
7. Da li se briga o stambenom zbrinjavanju osobe, u vidu pretpostavki za postojanje izvanbračne zajednice, može smatrati dubljom emocionalnom povezanosti?“.
1.2. Smatra da je riječ o pitanjima u pogledu kojih praksa revizijskog suda kao i praksa viših sudova nije jedinstvena.
2. Tuženici su odgovorili na prijedlog za dopuštenje revizije te predlažu isti odbiti kao neosnovan.
3. Postupajući u skladu s čl. 385.a, čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), revizijski je sud ocijenio da pravna pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna pitanja za odluku u sporu i ujedno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je između tužiteljice i oca tuženika, pok. AA, postojala izvanbračna zajednica koja je prestala smrću AA **.**.2023.
5. Postavljena pitanja u tužiteljičinom prijedlogu međutim nisu važna pitanja za odluku u ovom sporu, jer polaze od navoda različitih od utvrđenja i pravnih zaključaka na kojima se temelji pobijana presuda. Naime, uz činjenicu da se pitanja svode na opširno preispitivanje utvrđenog činjeničnog stanja i primjene odredaba ZPP te materijalnopravnih odredaba prilikom donošenja odluke u okolnostima slučaja ovog konkretnog predmeta, tužiteljica, osim paušalne tvrdnje da su pitanja važna radi osiguranja jednakosti sviju pred zakonom, nije konkretno iznijela sadržajne razloge zbog kojih bi odgovor na navedena pitanja bio važan ne samo za odluku u sporu, već i osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj sudske prakse. Nadalje, sudska praksa na koju se tužiteljica u prijedlogu poziva ne sadržava pravno shvaćanje koje bi bilo u proturječnosti s pravnim shvaćanjem na kojem je utemeljena pobijana presuda, a niti sadrži odgovor na koje od pitanja koja tužiteljica u prijedlogu postavlja.
6. Zbog navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 29. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
