Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-222/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Ani Gradišek, u zemljišno knjižnom predmetu predlagatelja KD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po Lari Celić, odvjetnici u Rijeci, radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku posl.br. Z-2716/2023 od 17. lipnja 2024., dana 28. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagateljice KD kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku posl.br. Z-2716/2023 od 17. lipnja 2024.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z- 11238/24 u zk. ul. br. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je pod točkom I. izreke odbijen prijedlog za pokretanje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. br. [broj ZK uloška], zk. ul [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

U točki II izreke određena je zabilježba odbijenog prijedloga iz toč. I. a u toč. III. izreke određeno je da će se po pravomoćnosti prvostupanjskog rješenja brisati zabilježba odbijenog prijedloga u zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Protiv navedenog rješenja žalbi se predlagateljica zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 21/24 – dalje: ZPP) u svezi čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 63/19 i 128/22 - dalje: ZZK). Predlaže pobijano rješenje preinačiti podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitivanjem pobijanog rješenja u okviru žalbenih navoda predlagatelja i po službenoj dužnosti, ovaj sud utvrđuje da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog/zemljišnoknjižnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u žalbenom postupku primjenom čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s čl. 99. st. 2. ZZK.

5. Prvostupanjski sud u obrazloženju svoje odluke navodi kako je predlagateljica podnijela prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, glede nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koje u naravi predstavljaju jedinstvenu cjelinu, kuću s pripadajućom okućnicom. Predlagateljica navodi kako je riječ o starini koju je naslijedila od svojih prednika, te kako je u poštenom posjedu predmetnih nekretnina dugi niz godina, te predlaže da sud prihvati prijedlog i dopustiti upis prava vlasništva na ime predlagateljice.

6. Prvostupanjski sud odbija prijedlog predlagateljice navodeći kako predlagateljica svoje navode o postojanju prava vlasništva na predmetnim nekretninama nije potkrijepila nikakvim ispravama iz kojih bi proizlazila vjerojatnost da joj pripada pravo čiji upis zahtjeva. Uz prijedlog je dostavila rješenje o nasljeđivanju iza pokojne sestre OD, koja je bila upisana kao jedna od suvlasnica kč. br. [katastarska čestica]/1G i kč. br. [katastarska čestica]/2G k. o. [katastarska općina], dok kao posjednici svih spornih nekretnina dolaze upisane treće osobe. Vezano uz navode predlagateljice koje se odnose na posjed predmetnih nekretnina, pravilno prvostupanjski sud ukazuje kako se u pojedinačnom ispravnom postupke pravo vlasništva ne može utvrditi uviđajem i saslušanjem svjedoka, već vjerojatnost da predlagateljici pripada pravo vlasništva mora proizlaziti iz neke isprave.

7. Predlagateljica u žalbi navodi kako je dana 12. lipnja 2024. dostavila sudu podnesak kojim je dopunila navode iz prijedloga, no da je taj podnesak dostavljen na krivi broj predmeta, te navedenu dokumentaciju sud nije imao prilikom donošenja odluke.

8. Iz stanja prvostupanjskog spisa ne proizlazi da je podnesak od 12. lipnja 2024., zajedno sa dokumentacijom, a na koji se poziva žaliteljica, uopće dostavila sudu. Naime, navedena dokumentacija dostavljena je sudu zajedno sa žalbom, pa stoga prvostupanjski sud u trenutku donošenja odluke, nije niti mogao izvršiti uvid u istu. Jednako tako, iz spisa ne proizlazi da je navedeni podnesak zajedno sa dokumentacijom, dostavljen prvostupanjskom sudu, ali na pogrešan broj spisa, a kako to tvrdi žaliteljica.

9. Predlagateljica svojim žalbenim navodima nije uspjela dovesti u pitanje pravilnost odlučnih činjenica ni primjenu materijalnog prava.

10. Predmet ovog postupka je pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. br. [broj ZK uloška], zk. ul [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

11. Sud prvog stupnja je utvrdio da predlagateljica nije priloženim ispravama u smislu odredbe čl. 208. ZZK dokazala da su ispunjeni uvjeti za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno nije učinila vjerojatnim postojanje prava koje nije u njezinu korist upisano u zemljišnu knjigu, radi čega prijedlog odbija i odlučuje kao u izreci rješenja.

12. U žalbi predlagateljica ističe da je naknadno priložila isprave iz kojih jasno proizlazi povijest stjecanja predmetne nekretnine, te da je sud imao u vidu navedene isprave, da bi njegova odluka bila drugačija.

13. Prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. Stavkom 3. definirano je kako opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

14. Prema odredbi čl. 209. st. 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes. Stavkom 2. je propisano da u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, kako i u čiju korist trebali ispraviti, činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i slično), a uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška. Stavkom 6. propisano je da kad se prijedlogom iz st. 1. tog članka predlaže promijeniti podatke u posjedovnici, prijedlogu treba priložiti i prijavni list koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar, jer će se u protivnom prijedlog odbaciti i upisati zabilježba odbačenog prijedloga. Također, stavkom 4. propisano je da se prijedlogu iz st. 1. tog članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

15. Naime, predlagateljica je uz prijedlog dostavila Rješenje o nasljeđivanju iza pokojne sestre OD, koja je bila upisana kao jedna od suvlasnica kč. br. [katastarska čestica]/1G i kč. br. [katastarska čestica]/2G k. o. [katastarska općina], dok su posjednici ostalih nekretnina treće osobe. Nadalje, predlagateljica u prijedlogu navodi da sporne nekretnine su u njezinom dugotrajnom posjedu, te da nema saznanja o većini upisanih suvlasnika.

16. Iz navedenog proizlazi da predlagateljica u prijedlogu tvrdi da nekretninu na koju se prijedlog odnosi posjeduje više od 40 godina, te da je iste naslijedila, te da će naknadno dostaviti imena svjedoka koji to mogu potvrditi. Međutim uz prijedlog nije priložila nikakvu drugu ispravu kojom bi dokazala vjerojatnim da upravo njoj pripada pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini u cijelosti (čl. 208. st. 3. ZZK), a isprave na koje se poziva u svojoj žalbi, prvostupanjski sud nije imao na uvidu u vrijeme donošenja odluke, već ih je žaliteljica dostavila tek uz svoju žalbu.

17. Kako iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da se pojedinačni ispravni postupak provodi kada za to postoji opravdani razlog, a isti postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, to tumačenjem navedenih odredbi proizlazi da zemljišnoknjižni pojedinačni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku.

18. Stoga je pravilno odbijen prijedlog predlagateljice radi otvaranja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka na predmetnoj nekretnini.

19. Slijedom svega navedenog, primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi čl. 99. st. 2. ZZK odlučeno je kao pod toč. I. izreke ovog rješenja.

20. O brisanju zabilježbe žalbe odlučeno je primjenom odredbi čl. 149. st. 3. ZZK.

U Zagrebu, 28. listopada 2025.

Sudac:

Ana Gradišek