REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4493/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Petar Bačić, odvjetnik u Splitu, protiv tužene ĆN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Vlaho Duplančić, odvjetnik u Splitu, radi isplate imovinske koristi, odlučujući o tuženičinom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1267/2025-2 od 2. srpnja 2025., kojom je potvrđena presuda i rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-6433/2019-65 od 10. ožujka 2025., u sjednici održanoj 28. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
Tuženičin prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužena je protiv presude i rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž- 1267/2025-2 od 2. srpnja 2025., kojom je potvrđena presuda i rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-6433/2019-65 od 10. ožujka 2025., podnijela prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Tužena je postavila četiri pravna pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
„1. Postupa li prvostupanjski i drugostupanjski sud protivno odredbi čl. 190. st. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku, a u svezi sa odredbom čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ukoliko je tijekom prvostupanjskog postupka svojim rješenjem uz odluku o glavnoj stvari (presudu) dozvolio preinaku tužbenog zahtjeva promjenom istovjetnosti zahtjeva iz podneska koji nije niti dostavljen sudu? 2. Da li drugostupanjski sud čini bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, te povredu odredbe iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske, ukoliko prilikom primjene zastarnog roka iz odredbe čl. 165. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima navodi da zastarni rok od 3 godine počinje teći predajom stvari vlasniku, sa danom 11. rujnom 2019.g. a nakon čega potvrđuje prvostupanjsku presudu kojom je usvojen tužbeni zahtjev za vremensko razdoblje korištenja stvari od 31. siječnja 2015.g., pa sve do 30. rujna 2019.g.?
3. Da li je tužitelj ovlašten od tuženika, kao nepoštenog posjednika sukladno odredbi čl. 165. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tražiti naknadu koristi najamnine koju je takav nepošteni posjednik imao na toj stvari, ukoliko tuženik kao nepošteni posjednik nije imao namjeru davanja u najam/podnajam navedenu stvar (stan)?
4. Postoji li povreda odredbe iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske, te povreda odredbe iz čl. 6.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ukoliko u žalbenom postupku prilikom donošenja odluke o žalbi, drugostupanjski sud u svojoj odluci ne daje odgovore na bitna žalbena pitanja koja se odnose na tijek zastarnog roka glede naknade koristi sukladno odredbi iz čl. 165. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?“.
2. Tužena smatra da su joj povrijeđena i temeljna ljudska prava i to pravo na pravično suđenje.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Tužena u odnosu na postavljena pravna pitanja nije jasno naznačila razloge važnosti postavljenih pravnih pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP u odnosu na postavljena pravna pitanja valjalo prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti.
5. Potrebno je navesti da tužena pokazuje temeljno nerazumijevanje odredbe čl. 165. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, 81/15 - pročišćeni tekst i 94/17 - ispravak pročišćenog teksta - dalje: ZVDSP), a prema kojoj zakonskoj odredbi zastarijevanje koristi koju je imao nepošteni posjednik posjedovanjem nekretnine ne teče prije predaje nekretnine u posjed.
6. Na temelju dokumentacije dostavljene uz prijedlog za dopuštenje revizije, proizlazi da u nižestupanjskom postupku tužena za povrede temeljnih ljudskih prava nije iscrpila dopušteni pravni put, jer se u nižestupanjskom postupku nije pozivala na povredu temeljnih ljudskih prava, a kako su, prema stanju spisa, te povrede morale nastati već pred prvostupanjskim sudom, to je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije i u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava, valjalo odbaciti.
7. Jedina povreda koja je eventualno mogla nastati pred drugostupanjskim sudom je nedostava odluke o odbačaju zahtjeva o izuzeću sudaca županijskog suda.
8. Međutim, tužena ne spori da je njezin zahtjev za izuzećem svih sudaca Županijskog suda u Splitu odbačen, pa eventualna nepravovremena dostava tog rješenja, ne bi imala karakter osobito teške povrede odredaba parničnog postupka, pa samim time tužena nije učinila vjerojatnim, da joj je iz ovog razloga, povrijeđeno pravo na pravično suđenje, te je valjalo i u ovom dijelu odbaciti prijedlog na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP.
Zagreb, 28. listopada 2025.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
