REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2189/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagateljice RĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Suzana Malenica, odvjetnica u Šibeniku, protiv 1. protustranke JĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Kruno Peronja, odvjetnik u Splitu, i 2. protustranke ĆĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o prijedlogu predlagateljice za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-455/2024-4 od 10. siječnja 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj R1-86/2022 od 17. siječnja 2024., u sjednici održanoj 28. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-455/2024-4 od 10. siječnja 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj R1-86/2022 od 17. siječnja 2024. Predlagateljica u prijedlogu naznačuje jedno pravno pitanje koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Razlog važnosti predlagateljica nalazi u okolnosti da o naznačenom pitanju „nema relevantne prakse drugostupanjskih sudova“. Pored toga, predlagateljica dopuštenje revizije traži i po osnovi povrede temeljnog ljudskog prava na mirno uživanje imovine.
2. Naznačeno pravno pitanje glasi:
Može li pasivno držanje stranke u ostavinskom postupku u vidu neizjavljivanja prigovora protiv sudske odluke kojom je prihvaćeno notorno nezakonito oporučno raspolaganje nekretninom – predmetom diobe suprotno načelu pravnog jedinstva nekretnine, za rezultat imati buduću faktičnu nemogućnost ostvarenja bilo kakve vlasničke zaštite u odnosu na predmet diobe i to obzirom da nasljednik takve raspoložbe ne postaje suvlasnik nekretnine - predmeta diobe, već isključivi vlasnik točno određenog dijela predmeta diobe koji sam po sebi uopće ne može biti predmetom vlasništva?
3. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije ne udovoljava temeljnim pretpostavkama dopustivosti najprije zbog toga što predlagateljica u prijedlogu ne navodi nijedan indikator važnosti primjerice naveden u odredbi članka 385.a stavka 1. ZPP, poput neujednačenosti sudske prakse drugostupanjskih sudova ili nepodudarnosti prakse nižestupanjskih sudova s praksom Vrhovnog suda, Suda Europske unije ili Europskog suda za ljudska prava.
3.1. Predlagateljica navodi da bi indikator važnosti za dopuštenje revizije mogao biti u okolnosti što o naznačenom pitanju nema relevantne prakse drugostupanjskih sudova. Međutim, ni taj razlog posebno ne obrazlaže jer ne navodi zbog čega bi u takvim okolnostima bilo opravdano dopustiti reviziju. Imajući na umu da je reviziji po dopuštenju po važećem, novom konceptu koji je prihvaćen u domaćem parničnom postupku, u smislu odredbe članka 385.a ZPP, primarna svrha donošenje presuda s precedentnim učinkom, a u skladu s njezinom javnom funkcijom, najviši sud ocjenjuje da sadržaj prijedloga i njegovih priloga ne ukazuju da bi, u skladu s naprijed navedenom funkcijom revizije, bilo potrebno uskladiti pobijano rješenje s ustaljenom sudskom praksom, niti da bi sudsku praksu bilo potrebno uskladiti sa suvremenim društvenim okolnostima, standardima zaštite ljudskih prava uspostavljenima u praksi europskih ili domaćih sudova ili da postoje drugi razlozi na temelju kojih bi dopuštenjem revizije u odnosu na bilo koje od naznačenih pitanja bila ostvarena javnopravna funkcija revizije koja se očituje u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
4. Nadalje, prema ocjeni revizijskog suda, predlagateljica navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinila vjerojatnim ni da joj je tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka povrijeđeno temeljno ljudsko prava na mirno uživanje imovine (vlasništva) zajamčen odredbom članka 1. Protokola broj 1. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17
- dalje: EKLJP) te člankom 48. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 2/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14). To stoga što je pobijano rješenje utemeljeno na odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP) kojima je uređeno pitanje razvrgnuća suvlasničke zajednice (članci 36., 47. - 55. stavak 1. i 2.). Naime, prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice je odbijen nakon što je utvrđeno da suvlasnička zajednica između stranaka u odnosu na predmetne nekretnine ne postoji. U tom smislu, u postupku utvrđene činjenice ne ukazuju da su sudovi odredbe ZVDSP na kojima je utemeljeno pobijano rješenje primijenili na način koji bi bio nerazmjeran cilju (urediti pravne odnose suvlasnika u vezi s pravom na razvrgnuće) i koji bi nametnuo prekomjeran teret predlagateljici zato što su sudovi odluku o odbijanju prijedloga za razvrgnuće obrazložili jasnim, uvjerljivim, relevantnim, razboritim i dostatnim razlozima.
4.1. Stoga ni po ovoj osnovi nisu ostvarene pretpostavke za intervenciju najvišeg suda u smislu odredbe članka 385.a stavka 2. noveliranog ZPP koje bi bile razlog za dopuštenje revizije.
5. U takvim je okolnostima na temelju odredbe članka 389.a stavaka 3. i 4. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije valjalo odbaciti i riješiti kao u izreci.
Zagreb, 28. listopada 2025.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
