Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž R-429/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Ksenije Jakovčević, kao predsjednice vijeća, Lidije Bošnjaković, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Jadranke Matić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici-odvjetnici iz Odvjetničkog društva Ljubičić – Vrdoljak & partneri u Splitu, protiv tuženika Tommy d.o.o. Split, Domovinskog rata 93, OIB: 00278260010, kojeg zastupa punomoćnica GU, dipl. pravnica, zaposlenica tuženika, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Podružnica Split, Varaždinska 54, Split, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici-odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri, Pisarnica Split, Varaždinska 54, Split, radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka i umješača na strani tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-184/2023-35 od 26. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 28. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tuženika i umješača na strani tuženika i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-184/2023 - 35 od 26. svibnja 2025., u pobijanoj točki I u dosuđujućem dijelu u kom je naloženo tuženiku da tužitelju isplati iznos od 6.324,46 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 6.231,56 eura teku od 3. ožujka 2023., a na iznos od 92,90 eura teku od 26. svibnja 2025., a po stopi pa sve do 31. prosinca 2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a (Narodne novine br. 142/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (Narodne novine br. 156/22) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine,te u točki II i kao neosnovana žalba tužiteljitelja i potvrđuje se ista presuda u točki I u odbijajućem dijelu kojim je tužitelj odbijen za iznos od 3.706,44 eura, kao i za više zatražene kamate na iznos od 132,72 eura od 3. 3. 2023. do 25. 5. 2025, i u točki II u dijelu u kom tužitelju nije dosuđen daljnji parnični trošak.

II. Povodom žalbi tuženika i umješača na strani tuženika preinačava se ista presuda utočki I za iznos od 2.710,48 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i sudi:

III. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 2.710,48 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 2.670,67 eura teku od teku od 3. ožujka 2023., a na iznos od 39,81 eura teku od 26. svibnja 2025., a po stopi pa sve do 31.prosinca 2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a (Narodne novine br. 142/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (Narodne novine br. 156/22) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška sastava žalbe.

V. Nalaže se tužitelju da umješaču na strani tuženiku nadoknadi trošak sastava žalbe u visini od 114,00 eura. U roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u točki I. naloženo je tuženiku da tužitelju isplati iznos od 9.034,95 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 8.902,23 eura teče od 3. 3. 2023., a na iznos od 132,72 eura teče od 26. 5. 2025. pa sve do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl. 29. st.2. ZOO-a (NN 142/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (NN 156/22) dok je tužitelj odbijen sa dijelom tužbenog zahtjeva za iznos od 3.706,44 eura, kao i za više zatražene kamate na iznos od 132,72 eura od 3. 3. 2023. do 25. 5. 2025.

2. U točki II naloženo je tuženiku da tužitelju nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.878,61 euro s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

3. Citiranu presudu žalbom pobijaju stranke te umješač na strani tuženika i to tužitelju u odbijajućem dijelu točke I i u točki II u dijelu u kom mu nije dosuđen daljnji parnični trošak dok tuženik i umješač nastrani tuženika istu presudu pobijaju u dosuđujućem dijelu točke I i u točki II izreke iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. – 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19. i 80/22 - dalje: ZPP) s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu preinači podredno istu ukine uz naknadu troška sastava žalbe tužitelju i umješaču na strani tuženika dok tuženik potražuje trošak sudske pristojbe na žalbu.

4. Žalba tužitelja je neosnovana dok je žalba tuženika i umješača na strani tuženika djelomično osnovana.

5. U donošenju pobijane presude počinjena je apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 toč. 11. ZPP-a budući da je po ocjeni ovog suda ista ne sadrži valjane razloge o svim odlučnim činjenicama u sporu, no kako je iste bilo moguće utvrditi na temelju dokaza u spisu i to prvenstveno isprava priloženih na listu spisa to je pobijana presuda preinačena uz primjenu čl. 373.a st. 1. ZPP-a kao u izreci.

6. Naime iz danog obrazloženja proizlazi da je prvostupanjski sud na temelju nespornih činjenica i činjenica koje je utvrdio izvođenjem dokaza, njihovom pravilnom ocjenom u smislu čl. 8. ZPP-a utvrdio:

- da je tužitelj radnik tuženika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme na radnom mjestu vozača teretnih vozila i kamiona,

- da je dana 9. 6. 2020. za vrijeme radnog vremena i obavljanja radnih zadataka pretrpio ozljedu na radu,

- da je tuženik u vrijeme nastanka štetnog događaja imao kod umješača Adriatic osiguranje d.d. Zagreb zaključenu policu osiguranja od odgovornosti prema trećima i svojim djelatnicima pod br. OV068001423.

- da je šteta nastala dana 9. 6. 2020. prilikom obavljanja radnih zadataka kada se tužitelj vršeći iskrcaj robe poskliznuo na mokroj rampi kamiona i pao s visine od 2 m. -da je tužitelj kritične prigode obavljao poslove svog radnog mjesta, iskrcavao robu iz kamiona za u dućan, a potom ukrcavao palete s kartonom, najlonom i gajbama u kamion, za koje poslove je i osposobljen, dakle obučen je za rad na siguran način, kao što proizlazi i iz zapisnika o provjeri osposobljenosti za rad na siguran način, međutim, unatoč tome kritične prigode došlo je do ozljeđivanja tužitelja.

7. Iz prijave o ozljedi na radu proizlazi da je tužitelj iskrcavao robu iz kamiona, a u vrijeme ozljede pospremao povrat robe izgubio ravnotežu i pao sa rampe za ukrcaj i iskrcaj tereta.

- da iz iskaza ĆU, koji radi na radnom mjestu voditelja službe prijevoza proizlazi da samu nezgodu nije vidio, ali popunjen je interni obrazac i upisano se ono što je prepričao radnik a da je tužitelj je rekao da je skliznuo s rampe i da ga boli ruka, što je zapisao u obrazac.

- da iz iskaza svjedoka SU proizlazi kako se u vrijeme kada je tužitelj doživio nezgodu u dućanu se stavljalo na jednu paletu kartoni, gajbe i drugo što iz dućana izlazi i onda bi se ta paleta omotala folijom za paletiranje, međutim sve bi stršilo na sve strane, bilo bi izvan gabarita palete i kada bi se gurala ta paleta u kamion to bi zapelo za kamion i za druge palete jer ne bi mogao ući u kamion po širini pa bi onda trebalo nabijati da uđe u kamion. Prilikom nabijanja palete u kamion tužitelju je došlo do poskliznuća i pada i to je uzrok te nezgode, a još je i kiša padala. Nezgodu nije vidio, ali tako se radilo, a i on je padao s rampe i to 2-3 puta. Sada se više tako ne radi već se karton balira – presuje i onda se stavlja na paletu, bude u gabaritima palete i ne viri vani pa normalno ulazi u kamion.

-da je tužitelj u svom stranačkom iskazu navodi da je dana **.**.2020. u 8 sati ujutro iskrcavao robu za Tommy u [adresa], to je broj dućana, robu je stavljao na rampu i onda spuštao rampu dolje i ubacivao robu u skladište. Kada je iz kamiona izbacio svu robu za taj dućan onda je trebao uzeti povrat kartona, nailona i gajbi i kada je to uzeo ubacio je jednu do dvije palete i zadnja paleta kartona stršila je s jedne i s druge strane pa je morao tu paletu naguravati, jer nisu mogle ući jedna do druge. Prilikom tog naguravanja palete u kamion proklizao je i pao na leđa pri čemu mu se lijeva ruka podvukla pod leđa i tako je nastala ozljeda te ruke. Visina je bila oko 2 m, a tog dana padala je i kišica.

8. Na taj način pravilno je utvrđena dinamika nastanka štetnog, ali po ocjeni ovog žalbenog suda prvostupanjski sud pri tom nije utvrđivao niti cijenio sadržaj priložene potvrde i upute koje je tuženik kao poslodavac izdao tužitelju za rad na siguran način a koji su dostavljeni kao prilog odgovora na tužbu, kako to osnovano u žalbi navodi tuženik, a iz koji proizlazi da je tužitelj kao vozač bio dužan na vizualan način utvrditi ispravnost vanjskog tereta i ambalaže te da ne smije dopustiti utovar tereta ako se utvrdi da ima nedostataka koji mogu utjecati na sigurnost utovara,istovara ili prijevoza robe a i iz kojih proizlazi da se paletar ne smije pretrpavati i da je potrebna provjera tereta kao i da roba ne smije strati izvan rubova.

9. Kako i iz stranačkog iskaza tužitelj proizlazi da je prilikom štetnog događaja uzimao povrat kartona, najlona i gajbi i kada je to uzeo ubacio je jednu do dvije palete i zadnja paleta kartona stršila je s jedne i s druge strane pa je morao tu paletu naguravati, jer nisu mogle ući jedna do druge te da je prilikom tog naguravanja palete u kamion proklizao je i pao na leđa pri čemu mu se lijeva ruka podvukla pod leđa i tako je nastala ozljeda te ruke, to je bilo moguće utvrditi da je tuženik poduzeo radnje osposobljavanja tužitelja kao radnika z rad na siguran način i da mu je dao jasne precizne i specifične upute za utovar robe na paletama kojih se tužitelj nije pridržavao te je u tom smislu ocjenjeno da je njegov doprinos štetnom događaju 30%.

10. U preostalom dijelu pravilna je zaključak prvostupanjskog suda o postojanju odgovornosti tuženika kao poslodavca budući da poslodavac odgovara za štetu radniku koja mu je nastala u svezi s radom po pravilima objektivne odgovornosti, pri čemu je teret dokaza ispunjenja pretpostavki za oslobađanje ili umanjenje odgovornosti na temelju članka 25. stavak 2. ZZR na poslodavcu, odnosno poslodavac može biti oslobođen odgovornosti za štetu radniku ako dokaže da je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika.

11. Budući da tuženik iako je osposobio tužitelja za rad na siguran način, nije vršio kontrolu obavljanja tih poslova i zadaća i na taj način nije spriječio d se ti poslovi obavljaju na nesiguran i nepropisan način to je utvrđena odgovornost u omjeru od 70 %.

12. Stoga su tuženikovi navodi i navodi umješača na strani tuženika da je osigurao tužitelju sve uvjete za obavljanje rada na siguran način i osposobio tužitelja za rad na siguran način čime je u potpunosti oslobođen odgovornosti za nastanak štetnog događaja, a tužitelj da je isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja, po ocjeni ovog suda su neutemeljeni.

13. Slijedom takvog utvrđenja ,pravilnom primjenom odredbe čl. 25. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 - dalje: ZZR) kojom je propisano je da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu, što znači da poslodavac odgovora po načelu objektivne odgovornosti, a ekskulpacijski razlozi određeni su općim pravilima obveznog prava i čl.1067. st. 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08 i 125/11 - dalje: ZOO) prema kojoj se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete utvrđeno je da je tužitelj djelomično doprinio nastanku štetu visini od 30% radi čega mu je pravilo o dosuđen iznos naknade imovinske i neimovinske štete iz točke I pobijane presude manjen srazmjerno utvrđenom doprinosu.

14. Žalbeni navodi umješača na strani tuženika i žalbeni navodi tužitelja kojima isti osporavaju utvrđenu visinu štete ukazuju se neosnovanima budući da je opseg i visinu štete prvostupanjski sud pravilno utvrdio na temelju provedeno medicinskog vještačenja na koje stranke nisu imale primjedaba niti prigovora i iz koje proizlazi daje tužitelj u štetnom događaju zadobio prijelom u području ručnog zgloba i višekomadni prijelom palčane kosti), jačinu i trajanje fizičkih bolova i straha, duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti, opseg umanjenja životnih aktivnosti (ukupno 12 %), duljinu liječenja, kao i svih neugodnosti koje je tužitelj imao tijekom liječenja (snimanje CT, MSCT, nošenje longete, potreba mirovanja, uzimanja analgetika, operacija-skraćena lakatna kost i postavljena osteosinteza pločicom i vijcima, fizikalna terapija, kontrolni pregledi i dr.), životnu dob (rođ. **.**.1982., u vrijeme nezgode imao je 38 godina) i zanimanje tužitelja u vrijeme ozljeđivanja (vozač teretnih vozila i kamiona), tužitelju je s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje dosuđena naknada u ukupnom iznosu od 7.575,00 eura. Te trošak imovinske štete s naslova tuđe njege i pomoći u iznosu od 1.327,23 eura, te troškova liječenja u iznosu od 132,72 eura. Te navedena naknada pravilno dosuđena temeljem čl. 1100. ZOO kojom je propisano da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

15. U pogledu žalbenih navoda umješača na strani tuženika o visini osuđene naknade imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege isti se ukazuju neosnovanima budući da je prvostupanjski sud visinu pravilno utvrdio na temelju potvrde o visini cijene jednog sata tuđe pomoći i njege Doma za starije i nemoćne «Lovret» Split.

16. U pogledu pobijane odluke o trošku utvrđeno je da je ista pravilna i zakonita kako u pogledu vrste i broja radnji koje su poduzete u postupku i koje su dosuđene tužitelju srazmjerno uspjehu u sporu pri čemu valja reći kako preinačenje uspjeha tužitelj u sporu isto nije utjecalo na odluku o trošku budući da je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 2. TPP-a uzimajući u obzir da je tužitelj uspio u sporu u pogledu osnove za 100 a u pogledu visine za 40% dok je tuženik uspio sa 50% to je bilo potrebno pravilno tužitelju dosuditi parnični trošak od 70% kako je prvostupanjski sud i odlučio u pobijanoj odluci o trošku . Radi čega je ista potvrđena kao pravilna i zakonita.

17. Također neosnovano umješač na strani tuženika osporava da je pravilno dosuđen trošak za sastav podneska do 5. 4. 2023. budući da isti po svom sadržaju odgovara podnesku iz Tbr. 8. toč. 3. Tarife.

18. Iz navedenih razloga pobijana presuda je potvrđena kao u izreci temeljem čl. 368. st. 1. ZPP-a dok je u preostalom dijelu preinačena uz primjenu čl. 373. a st. 1. ZPP-a.

19. Budući da je umješač na strani tuženika uspio sa žalbom u razmjeru od 30% to je naloženo tužitelju da mu nadoknadi trošak sastava žalbe u srazmjernom iznosu od sukladno Tbr. 10. toč. 2. Tarife.

U Zagrebu 28. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Ksenija Jakovčević