Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-359/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr.sc. Iris Gović Penić kao predsjednika vijeća, Sanje Joka Umićević, kao člana vijeća i sudac izvjestitelj i Ines Kovačević, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice protutuženice RD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Vinki Nobilo, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika protutužitelja LD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ani Družina, odvjetnici iz Zagreba, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika od 9. svibnja 2024. te o žalbi tuženika od 9. svibnja 2024. protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 2394/2018-221 od 24. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 28. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se žalbe tuženika kao djelomično neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2394/2018-221 od 24. travnja 2024. u točki I. i II. izreke te u dijelu kojim je odbijen protutužbeni zahtjev u točki I. izreke (u odnosu na nekretninu u [adresa]) i točki III. izreke (u odnosu na nekretninu zk. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

II. Preinačuje se navedena presuda u točki III. izreke i točki IV. izreke te u dijelu kojim je odbijen protutužbeni zahtjev u točki III. (u odnosu na nekretninu [adresa]) i sudi:

1. Utvrđuje se da je tužiteljica protutuženica suvlasnica u ½ dijela a tuženik protutužitelj u ½ dijela nekretnine na adresi [adresa] upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu zk. odjel Zagreb za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] kat. čest. [katastarska čestica] oznaka zemljišta kuća broj 41/1 R i dvorište površine 959 m2 od čega kuća broj 41/1 [adresa] površine 92 m2 i dvorišta 867 m2 kao bračne stečevine.

2. Svaka stranka snosi svoj trošak.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice protutuženice za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

" I Utvrđuje se da je tužiteljica protutuženica RD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica u 1/2 dijela nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica], oznaka zemljišta: dvorišna zgrada, dvorište i stambena zgrada, [adresa], površina 274 m2, od čega dvorište površine 80 m2, dvorišna zgrada površine 29 m2 i stambena zgrada, [adresa] površine 165 m2, upisano pod Rbr. 5. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-5), poslovna prostorija u prizemlju, koja je neodvojivom povezana sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, zajedno s tuženikom protutužiteljem LD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 1/2 dijela, kao bračne stečevine.

II Tuženik protutužitelj ZD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je trpiti da se u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, na nekretnini upisanoj u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica], oznaka zemljišta: dvorišna zgrada, dvorište i stambena zgrada, [adresa], površina 274 m2, od čega dvorište površine 80 m2, dvorišna zgrada površine 29 m2 i stambena zgrada, [adresa] površine 165 m2,upisano pod Rbr.5 suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-5), poslovna prostorija u prizemlju, koja je neodvojivom povezana sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, provede uknjižba prava suvlasništva u 1/2 dijela na ime RD iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj].

III Utvrđuje se da nekretnina na adresi [adresa] upisana u zemljišnim knjigama Općinskog građanskom suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, za k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica], oznaka zemljišta kuća br. 41/1 [adresa] i dvorište površine 959 m2, od čega kuća br.41/1 [adresa] površine 92 m2 i dvorišta 867 m2, predstavlja posebnu imovinu RD iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj].

IV. Tuženik protutužitelj ZD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan je tužiteljici protutuženici RD iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi parnični trošak u iznosu od 23.500,00 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom po stopi utvrđenoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, tekućom na navedeni iznos počevši od 24. travnja 2024. godine do isplate, sve u roku od 15 dana.

Odbija se protutužbeni zahtjev tuženika protutužitelja koji glasi:

"I Utvrđuje se da se nekretnina koja u naravi predstavlja Dvorišna zgrada, dvorište i stambena zgrada, [adresa] površine 274 m2, Dvorište površine 80 m2, Dvorišna zgrada površine 29 m2, Stambena zgrada, [adresa] površine 165 m2, 5. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-5) poslovna prostorija u prizemlju, koja je neodvorijo povezana sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 5922/1 predstavlja posebnu imovinu tuženika protutužitelja ZD iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj]. III Utvrđuje da se nekretnina na na adresi [adresa] upisana u zk ovog suda za k. o. [katastarska općina] zk. ul. broj [broj ZK uloška] kat čest. br. [katastarska čestica] oznaka zemljišta kuća broj 41/1 [adresa] i dvorište površine 959 m2, Kuća broj 41/1 [adresa] površine 92 m2, Dvorište površine 867 m2, predstavlja posebnu imovinu tuženika protutužitelja ZD iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj].

III Utvrđuje da nekretnina koja u naravi predstavlja prirodno neplodno zemljište površine 53 m2 a koja se nalazi na zk.č.br. 3859/1 k. o. [katastarska općina] 335339 predstavlja posebnu imovinu tuženika protutužitelja ZD iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj]." kao neosnovan".

2. Protiv te presude žali se tuženik protutužitelj žalbom od 9. svibnja 2024. godine (list 860 spisa) iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. - ispravak, 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje odnosno preinači prema žalbenim navodima.

3. Tuženik protutužitelj se žali i žalbom od 9. travnja 2025. godine (list 875 spisa) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešno i nepotpuno činjenično utvrđenog stanja a iz žalbe bi proizlazio i žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

4. U odgovoru na žalbu tužiteljica protutuženica osporava osnovanost žalbenih navoda te predlaže odbiti žalbu tuženika protutužitelja i traži trošak odgovora na žalbu.

5. Žalbe su osnovane.

6. Predmet spora je odlučivanje o zahtjevu tužiteljice protutuženice za utvrđenjem da je suvlasnica u ½ dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] u [adresa] zajedno s tuženikom protutužiteljem u ½ dijela kao bračne stečevine te da je tuženik protutužitelj dužan trpjeti da se upiše tužiteljica protutuženica u ½ dijela suvlasništva u zemljišne knjige, za utvrđenjem da nekretnina na adresi [adresa] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] kat. čest. [katastarska čestica] je posebna imovina tužiteljice protutuženice te odlučivanje o protutužbenom zahtjevu tuženika protutužitelja za utvrđenjem da nekretnina u [adresa] predstavlja njegovu posebnu imovinu, da nekretnina na adresi [adresa] (zk. ul. [broj ZK uloška] kat. čest. br. [katastarska čestica]) predstavlja njegovu posebnu imovinu te da nekretnina koja u naravi predstavlja prirodno neplodno zemljište površine 53 m2 a koje se nalazi na zk. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja njegovu posebnu imovinu.

7. U postupku prvog stupnja nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP a nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju tuženik ističe u žalbama jer su u presudi navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni, ne postoji proturječnost između onoga što su u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, izreka prvostupanjske presude je jasna i ne proturječi niti sama sebi niti razlozima presude pa prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

8. Isto tako neosnovano žalitelj navodi da prvostupanjski sud nije postupio sukladno uputi Županijskog suda u Zagrebu iz rješenja poslovni broj Gž-1773/2014 od 10. travnja 2018. a to stoga jer je prvostupanjski sud postupio sukladno čl. 377. st. 2. ZPP.

9. Iz provedenog postupka proizlazi da su stranke bile u braku od 1. travnja 1967. godine te je brak razveden 7. lipnja 1991. godine, da je nekretnina koja se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] u [adresa] na adresi [adresa] (dalje: lokal [obrt]) stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka, da je zaključen kupoprodajni ugovor između L Z kao prodavatelja i G LD kao kupca te nekretnine te je to bio poslovni prostor koji je služio kao krojačnica ugovor je sklopljen 26. studenog 1974. godine, da je dio kupoprodajne cijene plaćen pri potpisivanju kupoprodajnog ugovora a veći dio kupoprodajne cijene je trebao biti plaćen do travnja 1976. godine, da je tuženik podigao kredit kod banke 1975. godine a koji se koristio za plaćanje određenim tvrtkama te je isti kredit podignut za uređenje lokala [obrt] i vraćen je zaradom od poslovanja lokala, da je u vrijeme vraćanja kredita tužiteljica bila zaposlena u [obrt] gdje je radila do 1980. godine te imala prosječnu plaću a radila je i kod svojih roditelja koji su imali obrt – fotokopiranje te je sudjelovala u vraćanju kredita; da je dio kupoprodajne cijene plaćen od strane rodbine tužiteljice (u vidu zajma novčanih sredstava), da je tuženik u spornom razdoblju bio vrhunski igrač rukometa koji je u jednom razdoblju živio i radio u inozemstvu te tamo zarađivao te imao i ušteđevinu od igranja rukometa, da su u odnosu na lokal [obrt] sve zajmove i posudbe od prijatelja i rodbine stranke vraćale zajednički djelomično ušteđevinom od igranja rukometa, djelomično od zarade tužiteljice i njezinog rada u obrtu njezinog oca ali uglavnom od sredstava stečenih poslovanjem lokala Papagaj, da u to vrijeme se rukomet nije igrao niti u inozemstvu na profesionalnoj bazi već na razini amaterizma.

10. Također je u postupku utvrđeno da su stranke imale jedno zajedničko dijete, da je to dijete živjelo s tužiteljicom za vrijeme dok je tuženik boravio i igrao rukomet u inozemstvu.

11. Na tako utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo kada je utvrdio da je tužiteljica protutuženica suvlasnica u ½ dijela lokala Papagaj zajedno s tuženikom protutužiteljem u preostaloj ½ dijela i da se radi o bračnoj stečevini te kada je presudio kao točki I pobijane prvostupanjske presude.

12. Prema odredbi čl. 277. Zakona o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine broj: 51/89 - dalje: ZBPO) zajednička imovina stranaka je imovina stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka ili koja potiče iz te imovine a prema odredbi čl. 278. ZBPO imovina koju jedan bračni drug ima u času zaključenja braka ostaje njegova posebna imovina te imovina koju u toku bračne zajednice jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem, i sl.) različito je od osnove navedene u čl. 277. ZBPO je njegova posebna imovina.

13. Prema odredbi čl. 287. st. 1. ZBPO kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju imovine, u slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine pri čemu vodi računa ne samo o plaći i zaradi svakog od bračnih drugova nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i obitelji, brizi oko odgoja i podizanja djece kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine (čl. 287. st. 2. ZBPO).

14. Prvostupanjski sud pravilno je postupio kada je utvrdio da je lokal [obrt] zajednička imovina tužiteljice i tuženika kao tadašnjih bračnih drugova te isto tako pravilno ocijenio doprinos svakoga od njih u stjecanju te imovine (1/2 naspram ½ dijela) jer je uzeo u obzir plaće i zarade svakog od njih, pomoć jednog bračnog druga drugome, rad tužiteljice u domaćinstvu i obitelji, brigu oko odgoja i podizanja zajedničkog djeteta te sve druge oblike njihovog rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju te zajedničke imovine. U tom smislu se ukazuje i na odredbu čl. 7. st. 1. ZPP kojom je propisano da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoje zahtjeve i kojim pobija navode ili dokaze protivnika (čl. 219. st. 1. ZPP).

15. Na žalbene navode tuženika valja reći da prvostupanjski sud valjano ocjenjuje da tuženik svoje tvrdnje o visini njegovih primanja nije dokazao jer u spisu ne postoje materijalni dokazi o istome, dok tuženik nije dokazao da je sam vraćao kredit koji je podignut za uređenje lokala [obrt] već je prvostupanjski sud valjano utvrdio da je kredit vraćan zajedničkim sredstvima tužitelja i tuženice te zaradom ostvarenom iz poslovanja lokala. Također se ukazuje na to da tuženik tijekom postupka nije dokazao da je on ili njegova obitelj uplaćivala na račune tužiteljice neka novčana sredstva, te se pravilnim ukazuje zaključak prvostupanjskog suda da su stranke u jednakim udjelima doprinijele stjecanju suvlasništva predmetne nekretnine.

16. Prvostupanjski sud pravilno je postupio kada je odbio dio protutužbenog zahtjeva kojim tuženik protutužitelj traži utvrđenje da nekretnina koja u naravi predstavlja prirodno neplodno zemljište površine 53 m2 koje se nalazi na zk.čk. br. 3859/1 k. o. [katastarska općina] predstavlja njegovu posebnu imovinu a to stoga jer tuženik isto u postupku nije dokazao, a sve to cijeneći čl. 7. st. 1. ZPP te čl. 219. st. 1. ZPP.

17. U odnosu na nekretninu koja se nalazi na adresi [adresa] koja je upisana u zemljišne knjige u zk. ul. [broj ZK uloška] kat. čest. [katastarska čestica] (dalje: [adresa]) valja reći da prvostupanjski sud pogrešno ocjenjuje da ista predstavlja posebnu imovinu tužiteljice protutuženice dok je pravilno prvostupanjski sud odbio dio protutužbenog zahtjeva kojim tuženik traži utvrđenje da predmetna nekretnina predstavlja njegovu posebnu imovinu.

18. Naime, iz činjeničnog stanja utvrđenog u ovom postupku proizlazilo bi da se radi o bračnoj stečevini – zajedničkoj imovini stranaka.

19. U vrijeme stjecanja te nekretnine stranke su bile u braku i u bračnoj zajednici, tuženik protutužitelj je u određenom razdoblju živio u inozemstvu te igrao rukomet i na taj način zarađivao kao vrhunski sportaš – rukometaš, tužiteljica je bila ostala u Zagrebu, brinula se o zajedničkom djetetu stranaka i o domaćinstvu, tek kasnije radila u poduzeću [obrt] te ujedno u obrtu svog oca (obrt za fotokopiranje) i tu ostvarivala određenu zaradu. Kupoprodajni ugovor iz veljače 1971. je zaključen između GD kao prodavatelja i tužiteljice kao kupca u odnosu na tu nekretninu (u to vrijeme nedovršenu obiteljsku stambenu zgradu te pravo korištenja na kat. čest. [katastarska čestica] Laščina) te je u ugovoru navedeno da je prodavateljici već isplaćen iznos od 50.000,00 dinara osnovom prethodnog ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je stavljen izvan snage, a da je ostatak kupovnine od 70.000,00 dinara prodavateljica primila u gotovini. Iz provedenog postupka proizlazi da iako je formalno ugovor o kupoprodaji zaključila tužiteljica protuženica, novčana sredstva kojima je kupljena a nekretnina u [adresa] proizlaze od sredstava stečenih za vrijeme braka stranaka a cijeneći pri tome plaće, zarade svakog bračnog druga, rad tužiteljice u domaćinstvu i obitelji, brigu oko odgoja i podizanja zajedničkog djeteta, činjenicu da je u znatnom razdoblju tuženik protutužitelj kao vrhunski sportaš igrao u inozemstvu te ostvarivao tamo zaradu, da je tuženik podigao kredit 1975. godine te je nakon toga vlastitim sredstvima ulagao u tu nekretninu (određeni građevinski radovi).

20. Pri svemu tome svakako valja uzeti u obzir vremensko razdoblje u kojem se navedeno dešavalo, a pogotovo u odnosu na socijalno ekonomski status građana te tadašnje financijske mogućnosti građana da s plaćama, bez dodatnih zarada, kupuju nekretnine te mogućnost ušteđevine kojima bi se kupila nekretnina a sve to uzevši u obzir da je tuženik igrao u inozemstvu te zarađivao kao vrhunski sportaš (bez obzira na to što u to vrijeme igranje rukometa niti u inozemstvu nije bilo na profesionalnom osnovu).

21. Stoga prema ocjeni ovoga suda drugog stupnja navedena nekretnina – [adresa] ne predstavlja niti posebnu imovinu tužiteljice niti posebnu imovinu tuženika jer niti jedan od njih nije dokazao da ju je za vrijeme bračne zajednice stekao po nekoj drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi različitoj od osnove navedene u čl. 277. ZBPO. Naime, radi se o zajedničkoj imovini stranaka koja je stečena za vrijeme bračne zajednice a stečena je radom odnosno potječe iz rada te imovine bračnih drugova pa je stoga nekretnina na adresi [adresa] – upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kat. čest. [katastarska čestica] kuća broj 41/1 [adresa] i dvorište površine 959 m2 od čega kuća broj 41/1 [adresa] površine 92 m2 i dvorišta 867 m2 zajednička imovina stranaka – njihova bračna stečevina.

22. Također valja ukazati na to da iz postupka proizlazi da u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora u odnosu na tu nekretninu tužiteljica nije bila zaposlena jer se zaposlila u [obrt] tek 1975. godine a iz provedenog postupka ne proizlazi niti da je tužiteljičin otac platio kupoprodajnu cijenu za nekretninu [adresa].

23. Sukladno svemu iznesenom prema ocjeni ovog suda drugog stupnja nekretnina na adresi [adresa] predstavlja zajedničku imovinu – bračnu stečevinu stranaka svakog u ½ dijela te se stoga tužbeni i protutužbeni zahtjev kojim svatko od njih traži utvrđenje da je ista posebna imovina ukazuje neosnovanim.

24. Iz iznesenih razloga valjalo je odbiti žalbe tuženika kao djelomično neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu u točki I. i II. izreke te u dijelu u kojem je odbijen protutužbeni zahtjev u točki I. izreke u odnosu na nekretninu [adresa] i točke III. izreke u odnosu na nekretninu zk. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (čl. 368. st. 1. ZPP) te preinačiti prvostupanjsku presudu u točki III. i IV. izreke te u dijelu kojim je odbijen protutužbeni zahtjev u točki III. (u odnosu na nekretninu [adresa] u [adresa]) i utvrditi da su tužiteljica protutuženica i tuženik protutužitelj suvlasnici svaki u ½ dijela te nekretnine, kao bračne stečevine (373.a ZPP).

25. O parničnom trošku odlučeno je temeljem čl. 154. st. 4. ZPP.

26. Odbijen je zahtjev tužiteljice protutuženice za naknadu troška odgovora na žalbu jer ta parnična radnja nije bila potrebna u postupku (čl. 155. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 28. listopada 2025.

Predsjednik vijeća:

mr.sc. Iris Gović Penić