Poslovni broj: Usž-496/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Marine Kosović Marković, članica vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Sektora za naknadu oduzete imovine iz Zagreba, Ivana Lučića 6, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 49, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Državnog odvjetništva Republike Hrvatske zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Split, Gundulićeva 29 a, radi naknade za oduzetu imovinu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-2916/2023 od 8. studenog 2024., na sjednici vijeća održanoj 23. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-2916/2023 od 8. studenog 2024.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-944-01/22-01/04, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-23- 03 od 4. rujna 2023. i prvostupanjskog upravnog rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-099-07/97- 01/667, URBROJ: 2181/1-13/04/612-22-32 od 21. veljače 2022.

2. Navedenim rješenjem tuženika odbijene su kao neosnovane žalbe JI i tužitelja izjavljene protiv prvostupanjskog upravnog rješenja od 21. veljače 2022. kojim je JI kao ovlašteniku naknade utvrđeno pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske za oduzeto zemljište oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 1021 m2 u iznosu od 835,55 kuna, dok je obveznikom naknade određen tužitelj.

3. U pravodobno podnesenoj žalbi, tužitelj pobija presudu upravnog suda zbog pogrešne primjene materijalnog prava i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U bitnome citira obrazloženje osporene presude te zaključuje kako prvostupanjski sud nije naveo koji su sve uvjeti ispunjeni kako bi se za predmetnu nekretninu moglo utvrditi postojanje iznimke od vraćanja, a što je propisano odredbom članka 16. stavak 2. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. U tom smislu upućuje na presudu istog suda, poslovni broj: UsInoi-17/20 od 11. listopada 2021. Stoga zaključuje da je u konkretnom slučaju potrebno utvrditi da li je doneseno rješenje upravnog tijela za poslove ugostiteljstva i turizma ili drugi propisani akt važeći na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća kojim je građevinskom zemljištu utvrđena namjena kampa. Ukoliko nije doneseno navedeno rješenje te ukoliko na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije kamp nije zatečen u prostoru, ukoliko nije u pravilu ogradom ili sličnom preprekom odvojen od susjednih nekretnina te ukoliko u njemu trgovačko društvo nije obavljalo turističko-ugostiteljsku djelatnost, predmetno zemljište je podobno za naturalni povrat. Ističe da je potrebno utvrditi da li je pokrenut postupak donošenja rješenja kojim će se utvrditi obuhvat kampa, procijenjeni i neprocijenjeni dijelovi kampa i vlasnici kampa, sve sukladno odredbi članka 17. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Upućuju i na odredbu članka 47. stavak 2. istog Zakona. Predlaže poništiti osporenu presudu.

4. Tuženik i zainteresirana osoba, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi u smislu odredbe članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da pobijanom presudom prvostupanjskog suda nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

7. Osporenom presudom prvostupanjskog suda potvrđena je pravilnost stajališta upravnih tijela prema kojem ovlašteniku naknade pripada pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske u iznosu od 838,55 kuna za oduzeto izgrađeno građevinsko zemljište oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 1021 m2. Prvostupanjska presuda donesena je, između ostalog, pozivom na odredbu članka 16. stavak 2. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu („Narodne novine“, broj: 50/20, dalje: Zakon) kojom je propisano da se neovisno o vlasničkopravnom statusu iz stavka 1. ovoga članka zemljište u kampu u vlasništvu Republike Hrvatske smatra izgrađenim građevinskim zemljištem u smislu Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01., 118/01., 80/02., 81/02. i 98/19., dalje: Zakon o naknadi) koje s građevinama u kampu čini jedinstvenu poslovno- funkcionalnu-tehnološku cjelinu u smislu članka 55. stavka 4. navedenog Zakona i ne vraća se u vlasništvo ovlašteniku naknade.

8. Iz stanja spisa predmeta proizlazi da je postupak pokrenut na zahtjev ovlaštenika naknade kao pravnog sljednika PI, za utvrđivanje prava na naknadu za imovinu položenu u k. o. [katastarska općina] i to za čest. zem. [katastarska čestica], površine 1021 m2. Predmetno zemljište je rješenjem Skupštine Općine Makarska broj: UP/I-01- 03-402/1-83 od 27. prosinca 1983., deposedirano i dano na korištenje uz naknadu HTP-u Makarska Rivijera, Osnovne organizacije udruženog rada (OOUR) Hoteli „Nimfa“ Živogošće u svrhu izgradnje kampa i bungalova u Živogošću – predio „Dole“. Nadalje, iz spisa proizlazi kako je predmetna nekretnina ušla u sastav novoformirane čestice oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 82125 m2 za koju je HTP Makarska Rivijera, OOUR Hoteli „Nimfa“ iz Živogošća, kao investitor, ishodio pravomoćnu građevinsku dozvolu Općine Makarska, Komiteta za urbanizam, građevinarstvo i komunalne poslove, Referat za građevinarstvo i komunalne poslove, broj: UP/I-10-55/1-85 od 7. studenog 1985. radi izgradnje auto-kampa „Blato“, predio „Dole“ u Živogošću. Iz spisu priloženog očitovanja CERP-a, KLASA: 942-05/21-01/34, URBROJ: 360-04-02/07-2021-2 od 27. rujna 2021. proizlazi da nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije procijenjena u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća H.P. „Živogošće“, dok iz rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju, KLASA: 943-01/96-01/518, URBROJ: 563-04-403/96-12 od 7. svibnja 1996. proizlazi da lokacija Živogošće - Autokamp "Dole" zemljište nije procijenjeno u postupku pretvorbe društvenih poduzeća, a procijenjeni su objekti recepcija (NGP=285,75 m2), sanitarni čvorovi (NGP=490,53 m2). To se zemljište, prema lokacijskoj informaciji Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje

Splitsko-dalmatinske županije, Ispostave Makarska, KLASA: 350-05/21-10/000316, URBROJ: 2181/1-11-00-03/02-21-0003 od 21. rujna 2021. na dan 11. listopada 1996. nalazilo unutar obuhvata Prostornog plana Općine Makarska („Službeni glasnik“, broj 08/86.) unutar granica građevinskog područja turističko funkcionalnih urbanističkih cjelina, dok se na dan 1. kolovoza 2010. nalazilo unutar obuhvata Prostornog plana uređenja Općine Podgora („Službeni glasnik“, broj 04/07. i 01/10.), unutar granica građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko turističke namjene T3-kamp.

9. Iz spisu priloženog vještva izrađenog po vještaku geodetu Nediljku Bitanga, a koje je izrađeno za potrebe sudskog postupka koji se vodio kod Općinskog suda u Makarskoj, posl.br. P-654/00 proizlazi da se na sjeverozapadnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi dio sanitarnog čvora u površini od 32 m[2] , oko njega je izbetoniran nogostup površine 34 m[2] , u sredini parcele nalazi se plato za odlaganje smeća, dok se na južnom dijelu predmetne parcele nalaze dva stupa električne rasvjete.

10. Imajući u vidu tako utvrđeno činjenično stanje koje tužitelj svojim žalbenim navodima niti ne osporava, to je, i po ocjeni ovog Suda, pravilno utvrđeno da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za naturalni povrat predmetnog oduzetog zemljišta. Ovo iz razloga jer se predmetno oduzeto zemljište na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“, broj: 92/10.) nalazilo unutar građevne čestice autokampa „Dole“ u Živogošću te se koristilo za tu namjenu, i kao takvo se, sukladno naprijed citiranoj odredbi članka 16. stavka 2. Zakona, smatra izgrađenim građevinskim zemljištem u smislu Zakona o naknadi budući da s građevinama u kampu čini jedinstvenu poslovno-funkcionalnu-tehnološku cjelinu u smislu odredbe članka 55. stavka 4. Zakona o naknadi i ne vraća se u vlasništvo ovlašteniku naknade.

11. Slijedom navedenog, prigovori koje tužitelj ističe u žalbi, a isticao ih je i ranije tijekom prvostupanjskog spora, nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari. Naime, u konkretnom slučaju iz spisa predmeta nedvojbeno proizlazi da predmetno oduzeto zemljište nije podobno za naturalni povrat iz naprijed obrazloženih razloga, dok u presudi upravnog suda na koju upućuje tužitelj tek treba utvrditi da li su ispunjene pretpostavke za naturalni povrat oduzete nekretnine, odnosno postoje li iznimke od naturalnog vraćanja propisane Zakonom koji je u međuvremenu stupio na snagu. Drugim riječima, u upravnoj presudi na koju upućuje tužitelj svojim žalbenim navodima ne radi se o identičnom činjeničnom stanju kao u predmetnoj upravnoj stvari.

12. Kako tužitelj svojim žalbenim navodima nije doveo u pitanje pravilnost i zakonitost osporene presude, nema osnove za usvajanje žalbe.

13. Stoga je odlučeno temeljem odredbe članka 135. stavak 1. ZUS-a kao u izreci presude.

U Zagrebu, 23. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner