Poslovni broj: Usž-2671/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Blanše Turić, predsjednice vijeća, Borisa Markovića i Željke Zrilić Ježek, članova vijeća te sudske savjetnice Tajane Šimunović, zapisničarke, u upravnom sporu tuž itelja ERCON & CO d.o.o., Split, Vrazov dolac 16, OIB: 79030900853, kojeg zastupa opunomoćenik Hrvoje Alajbeg, odvjetnik u Splitu, Bihaćka 2A, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Split, Put Brodarice 6, OIB: 33706439962, radi suzbijanja neprijavljenog rada, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2768/2024-6 od 28. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2768/2024-6 od 28. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-116-02/24-01/536, URBROJ: 443-02-03-11-24-13 od 21. listopada 2024.

2. Pobijanim rješenjem tuženika naloženo je tužitelju da podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje za neprijavljenog radnika te da u korist državnog proračuna Republike Hrvatske uplati za neprijavljenog radnika iznos od 2.650,00 EUR.

3. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu iz svih zakonom propisanih žalbenih razloga. U žalbi u bitnom navodi da u tekstu pobijanog rješenja postoje omaške u brojevima, datumima i godinama. Ističe da ne postoji dokaz da je radnik ĆDHO započeo s radom u 08:00 sati jer da je na poslovima konobara zatečen tek po dolasku inspektora rada. U tom smislu ističe da imenovani radnik ni nije radio predmetnog dana 4. listopada 2024. na poslovima konobara, nego je samo pokazivao može li nositi tanjur. Predlaže da Sud preinači pobijanu presudu na način da ukine/stavi izvan snage pobijano rješenje, a podredno da vrati predmet na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.

4. Tuženik iako uredno pozvan nije podnio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (“Narodne novine“, broj: 36/24. - dalje: ZUS) u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Iz spisa predmeta proizlazi da je kod tužitelja, u restoranu ... 4. listopada 2024. obavljen inspekcijski nadzor. Neposrednim opažanjem na radu, u obavljanju poslova konobara, u radnoj košulji zatečen je radnik ĆDHO, kojeg tužitelj prije početka rada nije prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje, a sam radnik je u svom iskazu izjavio da je došao raditi tog dana u 08:00 sati.

8. Prvostupanjski sud je održao raspravu i na taj način sukladno odredbi članka 6. ZUS-a dao strankama mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora. Osim toga izvršio je uvid u spis tuženika i sudski spis.

9. Odredbom članka 3. stavka 2. točke 1. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada („Narodne novine“, broj: 151/22. - dalje: ZSNP) propisano je da je neprijavljeni rad u užem smislu rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja, između ostalog i obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada.

10. Odredbom članka 7. stavka 2. ZSNP propisano je da će nadležni inspektor u roku osam dana od dana utvrđenja postojanja neprijavljenog rada iz članka 3. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona rješenjem naložiti poslodavcu podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika odnosno koji je u skladu s člankom 6. ovoga Zakona pretpostavljeni dan početka rada i uplatu iznosa od 2650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.

11. Prema ocjeni ovog Suda pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da rad radnika ĆDHO u smislu odredbe članka 3. stavka 2. točke 1. ZSNP-a predstavlja neprijavljeni rad jer tužitelj prije početka rada koji ima obilježja rada za koji se zasniva radni odnos istog nije prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje. Pravilno je s obzirom na navedeno prvostupanjski sud primijenio odredbu članka 7. stavka 2. ZSNP-a i naložio tužitelju da radnika prijavi na obvezno mirovinsko osiguranje i uplati u državni proračun Republike Hrvatske za njega iznos od 2.650,00 eura.

12. Prigovor tužitelja da ne postoji dokaz da je imenovani radnik započeo s radom tog predmetnog 4. listopada 2024. u 08:00 sati je neosnovan jer sam radnik u svojoj izjavi na zapisnik navodi da je započeo s radom 4. listopada 2024. u 08:00 sati.

13. Imajući na umu navedeno, prvostupanjski sud je ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja tuženika na temelju dokaza utvrđenih u upravnom postupku i uvida u dokumentaciju u sudskom spisu pravilno utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

14. Slijedom svega navedenog, prema ocjeni ovog Suda osporena se presuda temelji na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju na koje je pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, a nisu utvrđene povrede pravila sudskog postupka jer je presuda valjano i razložno obrazložena pa stoga ne postoje žalbeni razlozi zbog kojih se presuda pobija.

15. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu.

U Zagrebu 22. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Blanša Turić