REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-408/2025-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Snježane Horvat-Paliska, predsjednice vijeća, Gordane Marušić-Babić i Radmile Bolanča Vuković, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Blaženke Drdić, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice MH iz [adresa], , koju zastupa opunomoćenik Martin Sherri, odvjetnik u Zagrebu, Kordunska 1, protiv tuženika Ministarstva demografije i useljeništva Republike Hrvatske (ranije Središnji državni ured za demografiju i mlade) Zagreb, Ulica Grada Vukovara 23, radi šutnje uprave, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-3671/2023-9 od 22. studenoga 2024., na sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-3671/2023-9 od 22. studenoga 2024.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/II-034-03/23-03/23, urbroj: 519-02-1/2- 23-1 od 7. srpnja 2023., te je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora. (točke I. i II. izreke).
2. Navedenim rješenjem tuženika odbačena je žalba tužiteljice izjavljena zbog šutnje uprave Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, kao nedopuštena.
3. Tužiteljica podnosi žalbu zbog bitnih povreda pravila spora, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je presudom Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-3788/2022 od 2. svibnja 2023. tuženiku naloženo da odluči o žalbi radi šutnje uprave, te smatra da je trebalo donijeti meritornu odluku (odbijanjem ili usvajanjem žalbe). Navodi da je odbacivanjem žalbe spriječeno bilo kakvo raspravljanje, te prigovara da je presuda donesena suprotno članku 114. Zakona o upravnim sporovima na temelju činjenica koje je sud utvrdio, a da ih ni jedna stranka nije iznijela. Smatra da neovisno o tome što odredba članka 137. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku propisuje da stranka izvršnost može dokazivati i drugim sredstvima, to ne znači da javnopravno tijelo nije u obvezi izdati potvrdu izvršnosti i pravomoćnosti. Navodi mjerodavne odredbe Zakona o općem upravnom postupku koje se odnose na podnošenje prigovora prema članku 156. Zakona o općem upravnom postupku, te smatra da u primjeni tog članka, nije od utjecaja je li pravni lijek pogrešno nazvan žalba umjesto prigovor, ukoliko su svi drugi uvjeti ispunjeni za rješavanje. Drži da joj se ograničava pravo vlasništva u smislu članka 1. Protokola 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih Sloboda (“Narodne novine-Međunarodni ugovori”, broj: 18/97 do 13/17) jer joj se onemogućuje meritorna odluka o zahtjevu i izdavanje potvrde izvršnosti. Poziva se i na presude Europskog suda za ljudska prava Hasani protiv Hrvatske, te Čakarević protiv Hrvatske. Ne prihvaća stajalište prvostupanjskog suda sukladno kojem je sud ocijenio neosnovanim navod tužbe kojim je rješenje tuženika osporavala zbog nadležnosti tajnice da postupa kao službena osoba, te ističe da osporeno rješenje nema potpis o čemu se prvostupanjski sud nije izjasnio. S obzirom na nezakonitost odluke o meritumu, smatra da je pogrešna i odluka prvostupanjskog suda o troškovima spora. Predlaže da Sud žalbu uvaži i poništi prvostupanjsku presudu te joj dosudi trošak sastava žalbe u iznosu od 1.562,50 eura, uvećano za zakonsku zateznu kamatu.
4. Tuženik je dostavio odgovor na žalbu kojim se detaljno očitovao o svim žalbenim navodima. Predlaže da Sud žalbu odbije.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u skladu s odredbom članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (“Narodne novine”, broj: 36/24, dalje: ZUS) ovaj Sud smatra da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, odnosno da navodi žalbe nisu od utjecaja na donošenje drukčije odluke.
7. Člankom 2. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", 47/09. i 110/21, dalje: ZUP) propisano je da se upravnom stvari smatra svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka (u daljnjem tekstu: stranke) neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje.
8. Prema članku 137. stavku 3. ZUP-a rješenje kojeg se izvršenje traži treba sadržavati potvrdu izvršnosti, a ako tijelo koje je izvršno rješenje donijelo ne izda potvrdu u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva stranka može izvršnost rješenja dokazivati i drugim sredstvima.
9. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je osporeno rješenje tuženika doneseno u izvršenju presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I- 3788/2022-4 od 2. svibnja 2023., kojom je tuženiku naloženo da u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude donese odluku o žalbi tužiteljice od 22. travnja 2022. podnesenoj zbog šutnje uprave. Protiv ove presude žalba nije bila dopuštena u smislu odredbe članka 66.a Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.).
10. Kako se u konkretnom slučaju zahtjev tužiteljice podnesen prvostupanjskom tijelu odnosi na izdavanje klauzule pravomoćnosti i izvršnosti zaključka Grada Zagreba, Ureda za demografiju, klasa: UP/I-551-06/19-013/780, urbroj: 251-21-21/- 1/009-19-2 MK od 11. listopada 2019., tuženik je ocijenio da izdavanje potvrde izvršnosti nije upravna stvar prema članku 2. ZUP-a, te se ne može primijeniti odredba članka 105. stavka 2. u svezi s odredbom članka 12. stavka 1. ZUP-a u dijelu u kojem je propisano da stranka može izjaviti žalbu i kad rješenje nije doneseno u zakonom propisanom roku.
11. Prema ocjeni ovoga Suda, prvostupanjski sud je pravilno osporeno rješenje tuženika, kojim je odbačena žalba tužiteljice, ocijenio zakonitim, jer izdavanje potvrde pravomoćnosti i izvršnosti nije upravna stvar, prema članku 2. ZUP-a, te stranka izvršnost rješenja može dokazivati i drugim sredstvima na temelju članka 137. stavka 3. ZUP-a. U konkretnom slučaju ne radi o situaciji u kojoj se vezano za podneseni zahtjev donosi rješenje u upravnom postupku. Budući da javnopravno tijelo prvog stupnja po podnesenom zahtjevu nije ni trebalo donijeti rješenje, to je pravilno odbačena njezina žalba zbog šutnje uprave.
12. Prigovori kojima tužiteljica osporava ovlast državne tajnice i rukopis tj. Potpis na rješenju tuženika nisu osnovani. Naime, državna tajnica je u vrijeme donošenja osporenog rješenja bila čelnik toga tijela i kao takva ovlaštena potpisati rješenje. Čitkost potpisivanja akta, kraj činjenice da je ime, prezime i titula potpisnika navedena u aktu, a potpis je potvrđen službenim pečatom tuženika, nije niti može biti od utjecaja na pravilnost i zakonitost rješenja tuženika.
13. Ovaj Sud prihvaća i ostale navode iz obrazloženja pobijane presude u kojem je odgovoreno da se ne radi o situaciji iz članka 156. ZUP-a, te da nisu ispunjeni uvjeti za zaštitu od drugih oblika postupanja javnopravnih tijela, te izjavljivanje i postupanje po prigovoru.
14. Stoga žalbeni navodi tužiteljice nisu osnovani i nisu od utjecaja na drugačiju odluku.
15. S obzirom da je žalba odbijena, nije osnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troška za sastav žalbe na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a.
16. Iz navedenih razloga na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude, dok se odluka pod točkom II. Izreke temelji na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a.
U Zagrebu 22. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Snježana Horvat-Paliska