Poslovni broj: Usž-3873/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Snježane Horvat-Paliska , predsjednice vijeća , Gordane Marušić-Babić i Radmile Bolanča Vuković , članica vijeća , te više sudske savjetnice - specijalistice Blaženke Drdić , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja EDiz [adresa], [adresa], protiv tuženika Ministarstva obrane , Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, Zagreb , Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 1 , radi statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Osijeku , poslovni broj: Us I-1195/2024-10 od 24. lipnja 2025. , na sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.

pretpostavljam da je

Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku , poslovni broj: Us I-1195/2024-10 od 24. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika , klasa: UP/II 560-01/24-01/324 , urbroj: 512-2501-24-2 od 10. rujna 2024. godine.

2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Uprave za ljudske potencijale , Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima , Službe za poslove obrane , Područnog odjela za poslove obrane , Zagreb , klasa: UP/I 560-01/24-01/222 , urbroj: 512M2-76-24-2 od 2. kolovoza. 2024. , kojim je odbijen zahtjev tužitelja za priznanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata temeljem pripadnosti Narodnoj zaštiti za razdoblje od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

3. Tužitelj podnosi žalbu protiv pobijane presude zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Poziva se na odredbe Zakona o parničnom postupku, te pojedine odredbe Zakona u upravnim sporovima. Smatra da je sud trebao voditi računa da je neuka stranka. Navodi da je imao dozvolu za držanje i nošenje oružja te da su pripadnici Narodne zaštite povremeno odlazili na prvu crtu bojišnice. S time u vezi ističe da je 25. rujna 1991. doživio stres, što potvrđuje specijalistički nalaz od 25. rujna 1991. Predlaže Sudu da uvaži žalbu i poništi pobijanu presudu, te utvrdi status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kao pripadniku Narodne zaštite u navedenom razdoblju.

4. Tuženik u odgovoru na žalbu navodi da ostaje pri svim navodima danim tijekom postupka i predlaže da se žalba odbije kao neosnovana.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu u skladu s odredbom članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", 36/24., dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, odnosno da navodi žalbe ne utječu na donošenje drukčije odluke.

7. Člankom 3. stavkom 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, broj 121/17., 98/19 i 84/21 dalje: ZHBDR) propisano je da je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao: a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga), b) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. ili manje ako je sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nastavio bez prekida u borbenom sektoru Oružanih snaga Republike Hrvatske u kontinuiranom trajanju najmanje 100 dana, c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991., d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koje je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro, ranjen ili ozlijeđen u razdoblju od 30 srpnja 1991. do 31. prosinca 1991., e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pri tome nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

8. Stavkom 2. članka 3. ZHBDR-a propisano je da se pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske , odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske ), u smislu stavka 1. ovoga članka podrazumijeva oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak, te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.

9. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da tužitelj nije evidentiran kao pripadnik Narodne zaštite Dragovci , dok je prema njegovoj izjavi imao zaduženu lovačku pušku, te su njegove aktivnosti bile držanje straže, kontrola prometnica i čuvanje važnih objekata, što su potvrdili i saslušani svjedoci ŽDi ZD. I prema ocjeni ovoga Suda navedeni poslovi i dužnosti ne mogu se podvesti pod oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj vezi s tim otporom u smislu članka 3. stavka 2. ZHBDR- a . Stoga je pravilno zaključeno da nisu ispunjeni uvjeti za priznanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u spornom razdoblju prema članku 3. stavku 1. i 2. ZHBDR-a . Specijalistički nalaz interniste, na koji se tužitelj poziva i prema kojem je njegov klinički nalaz uredan, nije od utjecaja na pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja koje je odlučno za rješavanje predmetne upravne stvari.

10. Stoga žalbeni navodi nisu osnovani i nisu od utjecaja na drugačiju odluku u ovoj upravnoj stvari.

11. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a , odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu 22. studenog 2025.

Predsjednica vijeća

Snježana Horvat-Paliska