Poslovni broj: Usž-1115/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Radmile Bolanča Vuković, predsjednice vijeća, dr. sc. Sanje Otočan i Mire Kovačić, članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja KN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, OIB: 95131524528, radi priznavanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-57/21-25 od 24. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-57/21-25 od 24. prosinca 2024.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-562-02/20-01/650, URBROJ: 522-4/1-1-1-20-4 od 13. studenoga 2020. te vraćanja predmeta na ponovni postupak .
2. Osporenim rješenjem tuženika od 13. studenoga 2020. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za branitelje, KLASA: UP/I-564-01/18-031/1004, URBROJ: 251-24-02/1-20-25 od 17. travnja 2020. kojim je odbijen zahtjev tužitelja za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (dalje: HRVI) na temelju bolesti - moždanog udara.
3. Tužitelj je podnio žalbu pobijajući zakonitost presude jer prvostupanjski sud nije uvažio stručnu procjenu Kliničke bolnice Sveti Duh prema kojoj postoji uzročno - posljedična veza između pojave bolesti i njegovog sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Navodi da se sudska vještakinja priklonila tuženiku, što smatra nedopustivim. Iznosi mišljenje da je predmetnim postupanjem šikaniran jer svoje pravo mora tražiti putem suda jer propisi i pravilnici nisu doneseni u korist hrvatskih branitelja. Ističe da je na ročištu izjavio da do 1991. nije imao nikakvih zdravstvenih problema. Navodi da je primao prijetnje, kao i njegova obitelj, a što je utjecalo na njegovo zdravstveno stanje tako što je doživio moždani udar. Iznosi neslaganje s nalazom i mišljenjem sudske vještakinje i nalazima vještaka pribavljenim u upravnom postupku prema kojima nema uzročno - posljedične veze između moždanog udara i njegovog sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Tvrdi da mu na raspravi nije omogućeno reći sve što je htio jer je prekidan, pa se obraća ovom Sudu radi saslušanja s prijedlogom da se na temelju njegovog iskaza donese pravedna odluka. Predlaže da ovaj Sud poništi pobijanu presudu.
4. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba tužitelja nije osnovana.
6. Ispitujući presudu prvostupanjskog suda u granicama žalbenih razloga, sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", 36/24. - dalje: ZUS), Sud žalbene razloge ocjenjuje neosnovanim.
7. Predmetni postupak vođen je po zahtjevu tužitelja od 29. lipnja 2018. sukladno članku 173. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine", 121/17., 98/19. i 84/21. - dalje: ZHBDR) radi priznavanja statusa HRVI-a na temelju bolesti moždanog udara.
8. U upravnom postupku pribavljena je stručna procjena Kliničke bolnice Sveti Duh od 26. lipnja 2019. prema kojoj postoji uzročno - posljedična veza između bolesti moždanog udara i sudjelovanja tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
9. Nakon toga pribavljen je nalaz, mišljenje i ocjena vijeća vještaka Zavoda od 23. siječnja 2020. prema kojem ne postoji uzročno - posljedična veza između bolesti moždanog udara i sudjelovanja tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a koje utvrđenje je tužitelj osporavao.
10. Vještaci žalbenog liječničkog vijeća u nalazu i mišljenju od 7. listopada 2020., nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužitelja, cijeneći opis ratnog puta i stručnu procjenu, zaključili su da se moždani udar ne uzima kao osnova za priznavanje postotka oštećenja organizma uz obrazloženje da ne postoji uzročno - posljedična veza navedene bolesti sa sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu jer je bolest nastala izvan okolnosti sudjelovanja u Domovinskom ratu, ukazujući na to da kod tužitelja postoje rizični čimbenici neregulirane arterijske hipertenzije i konzumacije alkohola.
11. U upravnom sporu provedeno je medicinsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji Maji Novak Roje, specijalisti neurologu, na okolnost utvrđivanja postojanja uzročno - posljedične veze između pojave bolesti tužitelja (moždani udar) i njegovog sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te eventualnog postotka oštećenja tužiteljevog organizma po osnovi te bolesti.
12. Nakon analize cjelokupne medicinske i druge dokumentacije u spisu stalna sudska vještakinja je u pisanom nalazu i mišljenju ocijenila da ne postoji uzročno - posljedična veza između bolesti moždanog udara i sudjelovanja tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Zaključila je da je tužitelj zadobio moždani udar kao komplikaciju rizičnih faktora, a to su povišeni krvni tlak, dislipidemija te konzumacija alkohola.
13. Sudska vještakinja nalaz i mišljenje dodatno je potvrdila na usmenoj raspravi kada je istaknula da je prema pravilima neurološke struke potpuno jasno i izvjesno da je intracerebralno krvarenje koje je kod tužitelja nastalo 2010. u jasnoj uzročnoj vezi s faktorima rizika koji dovode do istog, a to su prije svega arterijska hipertenzija ili povišeni tlak te fragilnost ili osjetljivost krvnih žila zbog konzumacije alkohola. Pojasnila je da je takav slijed događaja tipičan u neurologiji i da ne postoje dvojbe koje bi dovele u pitanje uzročnu vezu između moždanog krvarenja i navedenih faktora rizika. Iz navedenog slijedi da je sudska vještakinja dala valjane i jasne razloge zbog kojih se nije složila sa stručnom procjenom Kliničke bolnice Sveti Duh.
14. Prvostupanjski sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudske vještakinje kao jasan i obrazložen jer je u njemu navedeno da je tužitelj zadobio moždani udar kao komplikaciju rizičnih čimbenika. Stoga je sud ocijenio zakonitim rješenja javnopravnih tijela, utemeljena na nalazima, mišljenjima i ocjenama tijela vještačenja iz upravnog postupka koji su u suglasju s nalazom i mišljenjem sudske vještakinje.
15. Ocjenjujući osnovanost žalbe, ovaj Sud polazi od činjeničnog stanja utvrđenog u prvostupanjskom upravnom sporu, koje, prema ocjeni ovog Suda, tužitelj svojim žalbenim navodima nije doveo u sumnju.
16. U prosuđivanju dokaza izvedenih u sudskom sporu, ovaj Sud nije našao uvjerljive i logički opravdane razloge za drugačiju činjeničnu i pravnu osnovu od one koju je utvrdio prvostupanjski sud. Naime, nalaz i mišljenje sudske vještakinje je i prema ocjeni ovoga Suda vjerodostojan i objektivan dokaz, potpun i uvjerljiv te je dan u skladu sa zadaćom vještačenja i pravilima znanosti, medicinskom i ostalom dokumentacijom. Promatran u cjelini otklanja sve dvojbe na koje ukazuje tužitelj te jasno i valjano iznosi sve činjenice koje su relevantne za rješavanje ove upravne stvari.
17. U odnosu na prigovor tužitelja da mu nije omogućeno izjašnjavanje na raspravi, valja reći da je iz sadržaja zapisnika razvidno da je sud omogućio tužitelju da iznese svoje navode, kada je u bitnom naveo kako smatra da je moždani udar uzrokovan proživljenim događajima u ratu, doživljenim prijetnjama kao i ranjavanjem, što ponavlja i u žalbi, a zapisnik je potpisao bez primjedbi. Ovaj Sud ističe da tužitelj u upravnom sporu nije predlagao provođenje dokaza svojim saslušanjem, a u odnosu na prijedlog tužitelja da ga ovaj Sud sasluša napominje se tužitelju da su u prvostupanjskom sporu utvrđene odlučne činjenice medicinske naravi o kojima tužitelj, kao ni ovaj Sud nemaju stručnih znanja. Imajući na umu navedeno kao i članak 134. stavak 3. ZUS-a, prema kojem ovaj Sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim, valja reći da je nesvrsishodno održavanje rasprave radi provođenja dokaza saslušanjem tužitelja.
18. Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na članak 135. stavak 1. ZUS a odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 22. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
Radmila Bolanča Vuković
