Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-541/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća te Siniše Pleše i Jasne Smiljanić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optužene VBĐ, zbog kaznenog djela protiv imovine - prijevara - iz članka 236. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18,126/19 i 84/21 - u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj K-988/2024-11 od 19. svibnja 2025 podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, u sjednici vijeća održanoj 21. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Rijeci, na temelju članka 453. točka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 – u daljnjem tekstu: ZKP), oslobodio je optužbe optuženu VBĐ da bi počinila kazneno djelo protiv imovine – prijevara – iz članka 236. stavka 1. i 2. KZ/11, činjenično opisano u izreci presude.

1.1. Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP oštećeno ... Šabac, Srbija je upućeno da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici.

1.2 Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točka 1. do 5. ZKP te nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik, a žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.

2.2. Na temelju članka 474. stavka 1. ZKP spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

3. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

4. Državni odvjetnik se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP, ali sadržajno ne obrazlaže u čemu se te povreda sastoji, dok u dijelu žalbe u kojoj polemizira s utvrđenjima prvostupanjskog suda, odnosno analizom i ocjenom provedenih dokaza kako ih je to iznio prvostupanjski sud u razlozima svoje odluke proizlazi da pobija potpunost utvrđenog činjeničnog stanja jer smatra da je trebalo ispitati predstavnika oštećenika VB koji ima saznanja o svemu što je prethodilo sklapanju inkriminiranog ugovora te smatra da je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje kada, suštinski, smatra da poduzetom radnjom sklapanja inkriminiranog ugovora o preuzimanju duga nije za oštećenika nastupila šteta. Prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, analizom i ocjenom provedenih dokaza kako ih je to iznio u žalbi, državni odvjetnik nije osporio potpunost, a niti pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja od strane prvostupanjskog suda. Usprkos navedenom, treba istaknuti da je, prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud u razlozima presude, shodno članku 459. stavku 5. ZKP, jasno, valjano i dostatno, bez proturječja, izložio iz kojeg razloga je sporne činjenice našao dokazanim, dajući pri tome ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, a te razloge u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud pa imajući na umu navedeno, a i ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavkom 1. točka 1. i 2. ZKP, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila ostvarena niti bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženice, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, tako da u tom dijelu kada se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

4.1. Prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i zaključio da između poduzete radnje optuženice, koja se sastoji u zaključenju Ugovora u preuzimanju duga, i nastale štete ne postoji uzročno posljedična veza pa djelo kako se optuženici stavlja na teret podnesenom optužnicom po zakonu nije kazneno djelo. Naime, iz činjeničnog opisa proizlazi da je postojao poslovni odnos između dva trgovačka društva i da je optuženica bila odgovorna osoba u društvu koje je od oštećenog trgovačkog društva naručilo određenu robu koju trgovačko društvo optuženice nije platilo, nakon čega je optuženica, kao fizička osoba, s oštećenim trgovačkim društvom, odnosno njezinim predstavnikom zaključila ugovor o preuzimanju duga kojim se obvezala ispuniti obvezu svog trgovačkog društva. Iz ovakve dinamike događaja proizlazi da šteta za oštećenika nije nastupila potpisivanjem inkriminiranog ugovora o preuzimanju duga već je nastupila zaključenjem poslovnog odnosa između dva trgovačka društva i nepodmirenjem obveze iz tog poslovnog odnosa od strane optuženice kao odgovorne osobe svog trgovačkog društva. Slijedom navedenog pravilno je prvostupanjski sud zaključio da ne postoji uzročno posljedična veza između zaključenog ugovora i nastale štete te je optuženicu na temelju članka 453. točka 1. ZKP oslobodio optužbe. Slijedom svega naprijed navedenog pravilno je prvostupanjski sud odbio dokazni prijedlog da se u svojstvu svjedoka ispita predstavnik oštećenog trgovačkog društva VB jer njegov iskaz nije od značaja za odluku je li djelo za koje je optuženica optužena kazneno djelo.

5. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija (članak 476. stavak 1. ZKP u svezi članka 467. ZKP).

6. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 482. ZKP odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 21. listopada 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Lidija Vidjak