Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kžzd-203/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću za mladež sastavljenom od sutkinja toga suda Jasne Smiljanić kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Irene Kvaternik kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog LT, zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbe optuženika podnesene protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, broj: Kzd-40/2022. od 18. listopada 2023., u javnoj sjednici vijeća održanoj 21. listopada 2025. u prisutnosti odvjetnika Stjepana Matića, u zamjenu za branitelja optuženika, odvjetnika Milenka Ilića,
p r e s u d i o j e
I. Djelomično se prihvaća žalba optuženog LT, preinačava se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11. zbog koje optuženi LT proglašen krivim prihvaća kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca na koju je osuđen te se optuženom LT na temelju članka 57. KZ/11. izriče djelomična uvjetna osuda na način da će od izrečene kazne zatvora izdržati 6 (šest) mjeseci, a dio kazne zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci neće biti izvršen ako optuženik u roku provjeravanja 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.
II. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženom LT se u neuvjetovani dio kazne uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 26. studenog 2019. do 15. svibnja 2020.
III. U ostalom dijelu žalba optuženog LT se odbija kao neosnovana te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Puli - Pola, broj: Kzd-40/2022. od 18. listopada 2023., optuženi LT je proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece - povredom djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11., činjenično i pravno pobliže opisano u izreci pobijane presude, te je na temelju članka 177. stavak 2. KZ/11. uz primjenu članka 44. stavak 1. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca.
2. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženom LT je u izrečenu kaznu zatvora u trajanju jedne godine i dva mjeseca uračunato oduzimanje slobode i to od trenutka uhićenja 26. studenog 2019. u 13,45 sati pa do 15. svibnja 2020. kada je pušten na slobodu.
3. Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje u tekstu: ZKP) optuženi LT dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu od 600,00 eura te troškove nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Vedrane Lovrečić Pavlović u iznosu 897,44 eura, odnosno ukupan trošak kaznenog postupka u iznosu 1.497,44 eura, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.
4. Protiv presude žalbu je podnio optuženi LT zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, zbog povrede kaznenog zakona, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni i troškovima postupka s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu, odnosno pobijanu presudu ukine i vrati predmet na ponovno odlučivanje.
5. Odgovor na žalbu nije podnesen.
6. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
7. U skladu s odredbom članka 475. stavak 1. ZKP na traženje optuženog LT o sjednici drugostupanjskog vijeća obaviješteni su optuženik, njegov branitelj, odvjetnik Milenko Ilić i Županijski državni odvjetnik u Zagrebu. Sjednici je pristupio odvjetnik Stjepan Matić u zamjenu za branitelja optuženika, odvjetnika Milenka Ilića, dok uredno obaviješteni Županijski državni odvjetnik u Zagrebu i optuženik nisu pristupili pa je vijeće odlučilo provesti sjednicu u njihovoj odsutnosti.
8. Žalba optuženog LT je djelomično osnovana.
9. Nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP tvrdeći da pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, odnosno da nije opisano da bi optuženik negativno utjecao na pravilan psihički razvoj i odgoj malodobnog sina NT i time mu grubo povrijedio prava, što je jedan od modaliteta ostvarenja bića terećenog kaznenog djela.
10. Suprotno istaknutim navodima, prvostupanjski je sud nakon reprodukcije provedenih dokaza, detaljno analizirao sve provedene dokaze, svaki doveo u vezu s obranom optuženika te ispravno zaključio da je optuženik počinio inkriminirano kazneno djelo na način kako mu je to stavljeno na teret optužnim aktom. Prvostupanjski je sud u točki 34. obrazloženja presude jasno opisao zašto nalazi da cjelokupno ponašanje optuženika prema malodobnoj žrtvi, u inkriminirano vrijeme predstavlja grubu povredu njegovih prava, odnosno zašto nalazi da u ponašanju optuženika pronalaze sva bitna obilježja kaznenog djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11.
11. Ukidnim rješenjem ovog suda broj Kžzd 267/2021.-6 od 8. veljače 2022., između ostalog, sugerirano je prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku provede zajedničko psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje maloljetnog oštećenika na okolnost utvrđene psihotraume i uzroka iste, a što prvostupanjski sud nije proveo. Međutim, neprovođenjem zajedničkog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja činjenično stanje nije nepravilno ili u nepotpunosti utvrđeno, a povreda odredbe članka 489. stavak 3. ZKP kojom je propisano da je u ponovljenom postupku prvostupanjski sud dužan izvesti sve postupovne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud, nije od utjecaja na presudu u smislu bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP. Naime, prvostupanjski je sud u ponovljenom postupku dopunski ispitao na raspravi 14. rujna 2023. psihologijsku vještakinju Vedranu Lovrečić Pavlović na okolnost doživljene psihotraume i uzroka iste kod malodobne žrtve NT te na temelju njezinog vještačenja zaključio na koji način je optuženik radnjama opisanim u činjeničnom opisu izreke prvostupanjske presude utjecao na psihofizički razvoj malodobne žrtve NT.
12. Dinamika događaja koji se zbio 22. studenog 2019. utvrđena je na temelju iskaza svjedoka L i HT, a njihovi su iskazi u skladu s podacima koje je stalna sudska vještakinja Vedrana Lovrečić Pavlović dobila prilikom psihologijskih intervjua s malodobnom žrtvom 16. lipnja 2020., 29. lipnja 2020. i 12. listopada 2020., dok je o ponašanju optuženika prema maloljetnoj žrtvi prije no što ga je trebao ispitati vještak psiholog prvostupanjski sud zaključio na temelju nalaza i mišljenja psihologijske vještakinje. Tu treba napomenuti kako iz iskaza vještakinje Vedrane Lovrečić Pavlović na raspravi 14. rujna 2023. proizlazi da se jasno sjeća malodobne žrtve NT jer je bio značajno traumatiziran uslijed optuženikova pritiska kojeg mu je nametnuo zbog provođenja razgovora s vještakom i toga što bi on vještaku trebao reći, u toj mjeri da je vještakinja zaključila da se radi o visokom stupnju psihotraumatizacije, na granici nečeg psihotičnog pa je sud na temelju mišljenja vještakinje opravdano zaključio da optuženikovo ponašanje koje je izazvalo visok stupanj psihotraumatizacije malodobnog NT predstavlja grubo kršenje djetetovih prava te posljedično u ponašanju optuženika zaključuje da su ostvareni svi bitni elementi inkriminiranog kaznenog djela.
13. Žaleći se zbog odluke o kazni optuženi LT ističe da se brine o svom sinu, da je protek vremena jedino mogao pozitivno utjecati na cjelokupni razvoj događaja, da je kazna prestroga i nije dobra za dijete jer živi s ocem pa bi tako izgubio i drugog roditelja, budući da majka više nije prisutna u njegovom životu.
14. Ispitujući odluku o kazni, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja kazne pravilno kao otegotnu okolnosti cijenio optuženikovu dosadašnju osuđivanost, međutim, da je propustio utvrditi olakotne okolnosti koje su, isto tako, u smislu članka 47. KZ/11., odlučne za proces individualizacije kazne.
15. Osnovano je prvostupanjski sud kao otegotno cijenio višekratnu osuđivanost optuženika, pogrešno je kao otegotno cijenio okolnosti inkriminiranih događaja, odnosno dugotrajnost razdoblja u kojem je optuženik manifestirao neprimjerena ponašanja prema djetetu jer se ne radi o posebno dugom razdoblju koje bi odskakalo od uobičajenog kod ovih kaznenih djela, a kad se ima na umu da je optuženik proglašen krivim za dva događaja koja su se zbila u razdoblju manjem od godine dana. Nadalje, prvostupanjski je sud propustio cijeniti olakotne okolnosti na koje osnovano ukazuje optuženik pa je tako propustio prilikom odmjeravanja kazne cijeniti protek vremena od počinjenja djela, a posebno činjenicu da optuženik sada brine o malodobnoj žrtvi. Prema iskazu djelatnice CZSS Pula GT malodobna žrtva od prosinca 2020. ili siječnja 2021. neprekidno živi s ocem, iako je formalno za dijete zadužena majka, no majci više odgovara da dijete boravi kod oca.
16. Kada se sve istaknute okolnosti ispravno vrednuju, a uzevši u obzir da je za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11. propisana kazna zatvora od jedne do pet godina, ovaj sud nalazi da je kazna zatvora u trajanju jedne godine i dva mjeseca na koju ga je osudio prvostupanjski sud primjerena svim istaknutim olakotnim i otegotnim okolnostima, no s obzirom na optuženikovo ponašanje nakon počinjenja djela, da gotovo pet godina sam skrbi o malodobnoj žrtvi NT pa bi u slučaju optuženikova izdržavanja kazne malodobna žrtva bila dodatno istraumatizirana i lišena obiteljskog života, ovaj drugostupanjski sud nalazi da olakotne okolnosti, posebno optuženikovo ponašanje nakon počinjenja inkriminiranog kaznenog djela opravdavaju zaključak da i bez izvršenja cjelokupne kazne optuženik neće ubuduće činiti kaznena djela pa mu je izrekao djelomičnu uvjetnu osudu, s neuvjetovanim dijelom u trajanju 6 (šest) mjeseci i uvjetovanim u trajanju 8 (osam) mjeseci s rokom provjeravanja 3 (tri) godine. Kazna zatvora na koju je optuženik osuđen, neuvjetovani dio u trajanju 6 (šest) mjeseci i uvjetovani trajanju 8 (osam) mjeseci s rokom provjeravanja 3 (tri) godine primjereni su svim okolnostima počinjenja inkriminiranog kaznenog djela, jačini ugrožavanja, odnosno povredi zaštićenog dobra, pobudama iz kojih je kazneno djelo počinjeno, prijašnjem životu optuženika, njegovim osobnim i obiteljskim prilikama, ponašanju nakon počinjenja djela i pogodni za ostvarenje svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11. kako u pogledu generalne tako i specijalne prevencije.
17. Žaleći se zbog odluke o trošku, optuženik navodi da su troškovi previsoko odmjereni, da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir imovinske prilike optuženika. I u ovom dijelu je žalba optuženika neosnovana jer trošak psihologijskog vještačenja u iznosu 897,44 eura je trošak koji je stvarno nastao, dok je trošak paušala odmjeren u skladu s trajanjem izvida i kaznenog postupka te složenošću istog. S obzirom da je optuženik zaposlen prvostupanjski je sud ispravno zaključio da može platiti troškove kaznenog postupka. Ako se naknadno utvrde okolnosti zbog kojih bi optuženikovo uzdržavanje bilo ugroženo plaćanjem troškova postupka, prvostupanjski sud može posebnim rješenjem osloboditi optuženika dužnosti naknade troškova postupka.
18. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu sa odredbama članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP, nije našao da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka ili povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
19. Slijedom navedenog, djelomičnim prihvaćanjem žalbe optuženika na temelju odredbe članka 486. stavak 1. ZKP preinačena je prvostupanjska presuda u odluci o kazni, dok je u ostalom dijelu žalba optuženika odbijena kao neosnovana te u pobijanom, a nepreinačenom djelu potvrđena prvostupanjska presuda.
U Zagrebu, 21. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
Jasna Smiljanić