Posl.br.: Pp-3990/2024-13

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U RIJECI

STALNA SLUŽBA U OPATIJI

Opatija, Maršala Tita 4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu Vesni Kišić, uz sudjelovanje Kristine Jelovica kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika CS, zbog prekršaja iz članka 57. stavak 7. u svezi s člankom 293. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), odlučujući o prigovoru okrivljenika podnijetom protiv obaveznog prekršajnog naloga MUP-a, Policijska uprava primorsko-goranska, Policijske postaje Opatija, Klasa: 211-07/24-2/27082, od 03. srpnja 2024., na temelju odredbe članka 183. Prekršajnog zakona,

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik ŽS, rođen **.**.1992., sin C, mjesto rođenja Pfafanhofen u Njemačkoj, s adresom stanovanja u [adresa], državljanin Njemačke, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,

k r i v  j e

I.što je dana 30. lipnja 2024. u 18,20 sati, upravljao osobnim vozilom marke "Ford", reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) kretao se u mjestu Zagore, Zagore broj 15, općina Mošćenička Draga, te ulazio vozilom na cestu s prednošću prolaska, a da nije propustio vozila koja se kreću tom cestom, prilikom čega je u njegov osobni automobil u prednju lijevu stranu udario motocikl marke „Aprilia“ reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao RS, koji je pritom zadobio tjelesne ozljede,

čime je počinio djelo prekršaja iz članka 57. stavak 7. u svezi s člankom 293. stavak 2. Zakona o sigurnosti na cestama

pa mu se temeljem cit. propisa uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 500,00 eura (petsto eura)

Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana od dana primitka presude. Na temelju članka 34. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona ako okrivljenik novčanu kaznu ne plati u cijelosti ili djelomično, ista će se naplatiti prisilno.

Sukladno odredbi članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik se upozorava da ukoliko u roku određenom mu za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna uplaćena u cijelosti.

II. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavkom 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura), u korist Državnog proračuna u roku od 30 dana po primitku ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i 11. Prekršajnog zakona.

O b r a z l o ž e n j e

1.Pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom MUP-a, Policijska uprava primorsko-goranska, Policijska postaja Opatija, Klasa: 211-07/24-2/27082 od 3. srpnja 2024. okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 650,00 eura, radi prekršaja iz odredbe članka 57. stavka 7. uz primjenu članka 293. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

2.Protiv navedenog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor te je prekršajni nalog stavljen van snage i proveden žurni postupak.

3.Okrivljenik zastupan po punomoćniku odvjetniku Krešimiru Matoševiću u spis dostavio pisanu obranu u kojoj je naveo kako odbacuje krivnju koja mu se stavlja na teret u vezi s prometnom nesrećom. Naveo je kako je u trenutku nesreće namjeravao svojim vozilom napustiti zemljište koje se nalazi s lijeve strane. Približio se je raskrižju s oprezom i zaustavio se na ulazu, ispred znaka stop. Taj je znak u trenutku nesreće bio izblijedio i gotovo nečitljiv. Preglednost prema glavnoj cesti (s prednošću prolaska) s te pozicije je bila izrazito ograničena, pa se je morao polako i uz višekratno provjeravanje lijevo i desno oprezno kretati naprijed prema cesti. Nakon što je, prema svom najboljem znanju, provjerio promet i nije vidio nijedno vozilo, odlučio je krenuti. U tom trenutku, s njegove lijeve strane približavao se motocikl velikom brzinom, ulazeći u zavoj. Zbog iznenadne opasnosti odmah je zaustavio svoje vozilo na cesti, u položaju za koji je procijenio da omogućuje motociklistu da ga zaobiđe, bilo sprijeda, bilo straga. Cilj mu je bio omogućiti motociklistu dovoljno prostora i vremena za izbjegavanje. Motociklist je u početku započeo s uobičajenim kočenjem, pri čemu je prednji kotač jasno vidljivo utonuo. Tek nakon toga uslijedilo je naglo kočenje, pri čemu je došlo do zanošenja vozila i vozač je gotovo izgubio kontrolu. Na kraju je motocikl udario u lijevi prednji dio njegovog vozila. Zbog velike zaustavne brzine, motocikl je udario u prednji lijevi dio automobila na strani vozača, a motociklist je odbačen na poklopac motora. Tragovi kočenja motocikla počinju otprilike na pola puta između zavoja i mjesta nesreće, što upućuje na to da je motociklist kasno i naglo započeo kočenje. S njegove točke gledišta, duljina tragova kočenja, jakost udarca i činjenica da je vozač odbačen na poklopac motora ukazuju na to da je brzina motocikla znatno premašivala dopuštenih 60 km/h. Tijekom policijskog očevida autobus je prošao pokraj njegovog vozila, što mu potvrđuje da njegovo vozilo nije u potpunosti blokiralo kolnik te da je zaobilaženje u načelu bilo moguće. Zbog svega navedenog smatra da su prekomjerna brzina motocikla te zakašnjela reakcija motociklista bitno doprinijele nastanku nesreće.

4. U toku dokaznog postupka ispitan je u svojstvu svjedoka RS koji je bio oštećen u prometnoj nesreći kritičnog dana. Naveo je kako se dobro sjeća događaja od prije 10 mjeseci, vozio se na svom motociklu iz mjesta Zagore prema Opatiji i nakon jednog zavoja, primijetio je jedno vozilo koje je stajalo na sporednoj cesti s njegove desne strane na znaku stop i kako se je približavao tom raskrižju zamijetio je da je vozilo krenulo na glavnu cestu i odjednom je stalo preko obje kolničke trake, on je zakočio no nije uspio izbjeći udarac, odnosno sudar sa tim vozilom i njegov prednji kotač je udario u prednji kotač tog vozila, nakon čega je s motociklom pao. Na poseban upit Suda da li je vozio velikom brzinom, naveo je kako je prije svega bio izašao iz zavoja pa nije mogao voziti brzo, a i radilo se o naseljenom mjestu, a i da je vozio brzo bilo bi puno većih posljedica po motocikl, njega i po to vozilo, a i vidljivo je da se on uspio zaustaviti i motocikl je nakon udarca samo pao na desnu stranu. Dodao je da je imao tjelesne ozlijede, da je imao kontuziju prsnog koša i testisa, te se jako dugo oporavljao od same prometne nesreće. Dodao je da su gospodin koji je upravljao vozilo, gospođa i dijete nakon te prometne nesreće izašli van iz vozila, gospodin mu nije ništa rekao, dok su susjedi, odnosno ljudi koji žive u kući u toj sporednoj ulici zvali policiju koliko se sjeća i misli da su čak i taj gospodin koji je upravljao vozilom i njegova obitelj bili gosti kod tih ljudi koji žive u toj kući. Dodao je kako se vodi i postupak za naknadu štete zbog štete na motoru i mojih tjelesnih ozljeda.

Na poseban upit branitelja okrivljenika o kakvom se danu radilo i vremenskim prilikama, svjedok je naveo da je bilo sunčano i suh kolnik.

Na poseban upit branitelja okrivljenika da li je sunce kada je on dolazio s motorom u tom smjeru bilo njemu na način da bi ga zaslijepilo, svjedok je naveo da je sunce bilo iza njega.

Na poseban upit branitelja okrivljenika kolika je bila udaljenost od tog blagog zavoja do ulice na kojoj je njegov okrivljenik stajao s vozilom i krenuo u raskrižje svjedok je naveo da je po njegovom mišljenju oko 100 m, ali da se to može vidjeti na kartama.

Na poseban upit branitelja okrivljenika da li je vozilo kada je skrenulo bilo kako je naveo na obje trake, svjedok je naveo da se vozilo nalazilo na način da je s jednim dijelom vozila bilo na jednoj kolničkoj traci, odnosno s drugim na drugoj, odnosno na obje trake kako je naveo.

Na poseban upit branitelja okrivljenika da li je pokušao izbjeći sudar na način da bi možda prošao više lijevom kolničkom trakom odnosno ispred zaustavljenog vozila, svjedok je naveo da je pokušao i da se to vidi iz tragova kočenja, međutim da nije bilo vremena da to učini.

Na poseban upit branitelja okrivljenika kada je krenuo kočiti, svjedok je naveo da je on krenuo s kočenjem čim je vidio da vozilo koje je prvotno bilo zaustavljeno na znaku stop, počinje skretati u lijevo na glavnu cestu na kojoj se on kretao. Na poseban upit branitelja okrivljenika da li su vozila micana sa kolnika nakon prometne nesreće, svjedok je naveo da je on tražio da se ništa ne miče dok policija ne dođe.

5.Sud je u toku postupka zatražio prometno vještačenje, koje je izradio stalni sudski vještak Srećko Hlišć. Nakon vještačenja, sudu je dostavljen nalaz i mišljenje , a u zaključku istog je navedeno da je provedeno vještačenje p okazalo sljedeće:

- Okrivljenik je upravljajući osobnom vozilom izašao iz sporedne ceste u naselju Zagore na državnu cestu, skrećući ulijevo prema Plominu, kada mu je iz tog smjera iz nepreglednog zavoja na dionicu kolnika u pravcu prema Brseču naišao motociklist, koji je na zaprječivanje puta reagirao snažnim kočenjem i izmicanjem na lijevu traku, dok je okrivljenik zaustavio osobno vozilo poprijeko desne trake, prelazeći prednjim dijelom na lijevu traku, pa se dogodio nalet prednjeg dijela motocikla na bočni dio prednjeg lijevog ruba zaustavljenog osobnog vozila, koje je bilo postavljeno poprijeko u odnosu na motocikl. Kakva je bila dinamika uključivanja okrivljenika u promet tehničkim putem nije moguće utvrditi.

Oštećenik je na motociklu mogao kod reagiranja snažnim kočenjem imati brzinu od oko 60 km/h, a najveća brzina kojom je mogao prolaziti zavojem iznosila bi do 88 km/h.

Na mjestu nesreće smjerom oštećenika brzina je ograničena znakom na 50 km/h.

Za analizu kretanja prema oštećeniku, kočenjem i izmicanjem ulijevo bi reagirao uzročno-posljedično odmah na početak ulaska osobnog vozila s desne strane na kolnik državne ceste, u kojem je slučaju njegov dolazak iz zavoja okrivljenik mogao na vrijeme vidjeti i izbjeći nesreću sačekivanjem njegovog prolaska. Oštećenik bi izbjegao sudar poduzetim kočenjem da se kretao ograničenom brzinom. Za analizu kretanja prema okrivljeniku, motocikl se još ne bi pojavio u području preglednosti zavoja kada je on krenuo, pa je uzrok nastanka nesreće prometno- tehnički bezrazložno zaustavljanje i zaprječivanje puta oštećeniku, jer se okrivljenik mogao komotno uključiti u promet prije nego što oštećenik stigne do mjesta mimoilaska, a oštećenik bi reagirao sa zakašnjenjem kada je osobno vozilo već bilo u nekom u dubljem kretanju poprijeko njegove desne vozne trake. Pri tome je teoretski postojala mogućnost da oštećenik izbjegne nesreću jedino prelaskom preko pune razdjelne linije na suprotnu stranu kolnika, obilaskom prednjeg dijela zaustavljenog osobnog vozila u preostaloj širini lijeve vozne trake od prednjeg desnog kuta, ne i sa stražnje strane jer na desnoj traci nije ostalo dovoljno prostora za prolazak iza stražnjeg lijevog kuta osobnog vozila bez izlaska na ušće sporedne ceste.

6. Branitelj okrivljenika je zatražio razjašnjenje nalaza i mišljenja vještaka, s obzirom da se iz istog vidi da su policijski službenici tijekom očevida prometne nezgode počinili više propusta ( pogrešna skica mjesta nezgode, ne navođenje tragova kočenja motocikla na kolniku koji se jasno vidi na fotografijama izrađenim tijekom očevida , nenavođenje duljine tragova tog kočenja koji su od odlučujuće važnosti za utvrđivanje brzine kretanja motocikla oštećenika prije nesreće) zbog kojih da vještak nije mogao utvrditi sve činjenice koje su bitne za odlučivanje u predmetu.

7. Sud je u daljnjem tijeku postupka ispitao policijskog službenika KS koji je iskazao, a vezano za prometnu nesreću koja se dogodila 30. 06. 2024. u mjestu Zagore iznad Brseča, da je on sa kolegicom Ž vršio očevid, te je uočio da je do prometne nesreće došlo na način da je strano vozilom marke Ford izlazilo iz sporedne ceste na glavnu cestu, a ista cesta je bila označena znakom stop, vozilo je započelo uključivanje na glavnu cestu, a s lijeve strane mu je naišao motocikl crvene boje . Dodao je da vozila prije očevida nisu pomaknuta i uočio je da je vozilo marke Ford poprijeko preko obje kolničke trake, dok je motocikl bio na desnom boku, te su se jasno vidjeli tragovi kočenja od oko 15-ak metara prije samog udara. Taj trag nije omaškom unesen u Zapisnik o očevidu iako je jasno vidljiv na fotografijama pa su iz tog razloga i napravljene fotografije na kojima je vidljiv trag kočenja suprotno od prometne nesreće s ciljem da se trag vidi. Kako je isto bilo zabilježeno u skicama koje su radili na licu mjesta koje sada više nisu na raspolaganju zbog proteka vremena a i po njima se radi službena skica lica mjesta događaja, no odgovorno tvrdi da je trag kočenja bio oko 15-ak do 20 metara koji je vidljiv na fotografijama i ponavlja samo omaškom nije unesen u Zapisnik o očevidu jer je sve drugo bilo potpuno jasno da je vozilo prepriječilo prolazak motocikla koji se kretao po cesti s prednošću prolaza.

8. Sud je zatražio od prometnog vještaka očitovanje vezano za primjedbe branitelja okrivljenika, a nakon iskaza policijskog službenika.

9.Sudu je dostavljeno očitovanje u kojem je navedeno da nakon što je proveo vještačenje na okolnost dinamike nastanka nesreće, a nakon što je provedeno saslušanje djelatnika policije koji je bio na očevidu, a u svezi traga kočenja koji se vidi na fotografijama očevida, ali nije zabilježen na skici i opisanom dijelu dokumentacije policijskog očevida, iz iskaza svjedoka proizlazi da je došlo do očite omaške u sastavljanju pisane dokumentacije policijskog očevida, s time da je prema svjedoku postojao trag kočenja motocikla „od oko 15-ak metara prije samog udara“, koja je okolnost uzeta u obzir prilikom analize nesreće.

S obzirom na navedeno nama razloga za dopunu ili izmjenu nalaza i mišljenja u odnosu na već obavljeno vještačenje.

10.Na idućem ročištu branitelj okrivljenika je u završnoj riječi naveo kako je iz provedenog vještačenja nedvojbeno utvrđeno da je pisana obrana okrivljenika tehnički održiva, odnosno da bi ova prometna nezgoda bila izbjegnuta da je oštećenik RS svojim motociklom u navedenoj prometnoj situaciji upravljao maksimalno dopuštenom brzinom kretanja od 50 km/h jer bi u tom slučaju imao više nego dovoljan zaustavni put ispred sebe pa bi uspio zaustaviti svoj motocikl prije naleta na zaustavljeno vozilo tužitelja koje se sa sporedne ceste uključivalo na cestu s prednošću prolaska. Osim toga, sudski vještak je također utvrdio da je oštećenik mogao izbjeći sudar prelaskom na suprotnu kolničku traku i obilaskom zaustavljenog vozila tužitelja sa svoje lijeve strane jer je zato imao dovoljno prostora. Stoga na temelju provedenog dokaznog postupka smatramo da okrivljenik nije počinio prometni prekršaj koji mu se stavlja na teret jer je vidio da je prilikom uključivanja istu radnju vršio vrlo pažljivo i malom brzinom jer je vozio svoju obitelj u automobilu u tom trenutku. Punomoćnik oštećenika naveo je da iz dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi dokazano da je okrivljeni počinio djelo za kojega se tereti. Predmetno prekršajno djelo članak 57. stavak 4. ZSPC-a jasno navodi da je vozač koji se uključuje na glavnu cestu a u ovom slučaju to je okrivljenik mora propustiti sva vozila koja se nalaze na cesti s prednošću prolaska, a to je oštećeni, te je prema nalazu uzrok nastanka nesreće prometno-tehnički bezrazložno zaustavljanje i zaprječivanje puta oštećeniku, jer se okrivljenik mogao komotno uključiti u promet prije nego što oštećenik stigne do mjesta mimoilaska, a oštećenik bi reagirao sa zakašnjenjem kada je osobno vozilo već bilo u nekom u dubljem kretanju poprijeko njegove desne vozne trake.

11. Sud je prihvatio zaključak i mišljenje sudskog vještaka jer se radi o stručnoj osobi ovlaštenoj za prometna vještačenja, te je nakon njegovog nalaza i mišljenja kao i dodatnog očitovanja zaključio kako je okrivljenik počinio prekršaj na način na koji se tereti optužnim prijedlogom. Sud je zaključio da je vozilo okrivljenika prepriječilo je prolazak motocikla koji se kretao po cesti s prednošću prolaza, te je prema nalazu uzrok nastanka nesreće prometno-tehnički bezrazložno zaustavljanje i zaprječivanje puta oštećeniku, jer se okrivljenik mogao komotno uključiti u promet prije nego što oštećenik stigne do mjesta mimoilaska, što nije učinio, pa Sud nije prihvatio dio obrane u kojem se oštećenika tereti da je do nastanka nesreće došlo zbog kretanja brzinom većom od dopuštene.

12.Stoga sud smatra da je okrivljenik počinio djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret na način i pod uvjetima opisanim u izreci ove presude.

13. Stoga je proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom

14.Odlučujući o visini novčane kazne sudac je kod okrivljenika kao olakotno cijenio njegovu nekažnjavanost, dok otegotnih okolnosti nije nađeno, pa je uzimajući u obzir težinu djela i stupanj odgovornosti počinitelja, okrivljeniku izrekao novčanu kaznu ispod propisanog minimuma, uz primjenu članka 37. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona, smatrajući da će se tako ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja i dovoljno utjecati na okrivljenika da ne počini ista ili slična prekršajna djela.

14.Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, tako da, ako isti u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

15.Sud prema okrivljeniku – počinitelju prekršaja nije primijenio zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, koju je tužitelj izrekao u obveznom prekršajnom nalogu, smatrajući da će se izrečenom novčanom kaznom, bez izricanja zaštitne mjere, dovoljno utjecati na okrivljenika da ne počini novi prekršaj, posebno cijeneći njegovu dosadašnju nekažnjavanost.

16.Na temelju u izreci citiranih odredbi Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu odmjerenom prema složenosti i duljini trajanja postupka.

U Opatiji, 21. listopada 2025.

Sudac

Vesna Kišić,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena (čl. 244. st. 1. Prekršajnog zakona).

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Branitelju

3. Ovlaštenom tužitelju

4. Pismohrani