REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 31

Poslovni broj: P-300/2023-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vukovaru, po sucu Mariji Knežević Karamijatović, kao sucu pojedincu, u građanskopravnoj stvari tužitelja BZ, OIB [osobni identifikacijski broj], Vijeća Europe 208, Vukovar, zastupane po punomoćniku Filipu Miličiću, odvjetniku u Vukovaru, protiv I-tuženika KZ, sada nepoznatog prebivališta i boravišta i II-tuženika ČZ, sada nepoznatog prebivališta i boravišta, zastupanih po privremenom zastupniku FZ, odvjetniku u [adresa] radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne javne rasprave održane 2. listopada 2025. u nazočnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja te privremenog zastupnika tuženika, na osnovi čl. 335. Zakona o parničnom postupku, 21. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica BZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekla pravo vlasništva na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Vukovaru, Zemljišnoknjižni odjel Vukovar, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica Poljica sa 5755 m2, što su joj tuženici KZ rođ. B, nepoznata boravišta i ČZ (K) Mustafa, Petrovci, dužni priznati i trpjeti da se tužiteljica na temelju ove presude uknjiži kao samovlasnik ove nekretnine u zemljišnoj knjizi .

II. Privremenom zastupniku tuženika, odvjetniku iz [adresa] FZ OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime troška ovog postupka odmjerava se iznos od 206,25 eura.

III. Nalaže se računovodstvu ovoga suda da po pravomoćnosti presude iz uplaćenog predujma isplati iznos od 206,25 eura (slovima: dvjestošesteuraidvadesetpetcenti) privremenom zastupniku tuženika odvjetniku iz [adresa] FZ OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetniku iz [adresa] na njegov žiro- račun, uz dostavljeni račun.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 20. srpnja 2023. podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine. U tužbi navodi da nema saznanja o mjestu prebivališta i boravišta tuženika, da je od strane PP Vukovar pribavila podatak da isti nisu prijavljeni sa adresom u Republici Hrvatskoj, a neposrednom provjerom u matičnom uredu, utvrdila je kako isti nisu evidentirani sa činjenicom smrti. Predlaže da sud tuženicima postavi privremenog zastupnika, temeljem odredbe čl. 84. ZPP-a, obzirom da je prebivalište i boravište tuženika nepoznato.

1.1. Nadalje navodi da je izvanknjižna vlasnica na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica Poljice sa 5755 m2, a kao vlasnici su trenutno upisani KZ rođ. B, nepoznatog boravišta i ČZ (K) Mustafa, [adresa], svatko u ½ dijela, da je njezin djed Hreb Nikola 1978 godine kupio nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica], da je nekretnina u cijelosti isplaćena, da se ugovor nije uspio provesti u zemljišnim knjigama, a isti je za vrijeme Domovinskog rata izgubljen ili uništen.

1.2. Također navodi da je prednik tužiteljice upisan kao posjednik u Područnom uredu za katatstar Vukovar, broj posjedovnog lista 606, da je RZ bio u mirnom i poštenom posjedu, a nakon njegove smrti nekretnina je i dalje u mirnom i poštenom posjedu tužiteljice. Pojašnjava da je nakon smrti OZ zemlju naslijedila kćerka SZ, a nakon njezine smrti suprug PZ. Nakon smrti oca tužiteljice NZ između nasljednica je postignut dogovor sklapanjem Ugovora o diobi nekretnina i ugovorom o darovanju sklopljenim 10. kolovoza 2001. godine između ĆZ, AZ, ŠZ, CZ, UZ, LZ, VZ i BZ. U članku 2. Ugovora navodi se da suvlasnica pod 8. BZ r. AZ iz [adresa] se odriče svojih suvlasničkih dijelova uknjiženih u zk. ulošcima navedenim u članku 1. i daruje ih suvlasnicima pod 1. do 7. time da si zadržava pravo da pokrene parnični postupak u svezi vanknjižnog vlasništva na nekretninama uknjiženim zk. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] oranica Poljica sa 5755 m2 sa čime su suglasne ostale suvlasnice od 1. do 7. Ugovor je ovjeren kod javnog bilježnika Fedora Paunovića 10. kolovoza 2001. godine pod brojem OV-1042/01. Iz navedenog Ugovora vidljivo je da je tužiteljica ima aktivnu legitimaciju u ovom postupku.

1.3. Tužiteljica ističe da je njezin prednik djed DZ bio u mirnom, poštenom i zakonitom posjedu, te da je nakon njegove smrti tužiteljica i dalje u mirnom, poštenom i zakonitom posjedu sveukupno preko 50 godina.

2. Sud je rješenjem broj P-300/2023-3 od 25. rujna 2023. tuženicima u smislu čl. 84. st. 1. i 2. toč. 4. ZPP-a postavio privremenog zastupnika u osobi FZ, odvjetnika u [adresa] budući da je boravište i prebivalište tuženika nepoznato.

3. U podnesku od 10. lipnja 2025. tužiteljica je obavijestila sud da je nekretnina koja je predmet ovog postupka promijenila broj zemljišnoknjižnog uloška pa uređuje tužbeni zahtjev na način da umjesto ranijeg broja zemljišnoknjižnog uloška [broj ZK uloška]/A sada u tužbi navodi novi broj zemljišnoknjižnog uloška [broj ZK uloška].

4. Tuženici zastupani po privremenom zastupniku FZ, odvjetniku u [adresa] nisu dostavili pisani odgovor na tužbu, nego je na pripremnom ročištu 11. lipnja 2025. privremeni zastupnik tuženika naveo da se opreza radi protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, da se ne protivi provođenju predloženih dokaza.

5. Sud je u dokaznom postupku izveo dokaze čitanjem i uvidom u prijepis posjedovnog lista za nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] (list 5 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška]/A kč. br. [katastarska čestica] (list 6 spisa), izvod iz katastarskog plana za nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] (list 7 spisa), Ugovor o diobi nekretnine i Ugovor o darovanju (list 8-12 spisa), Dopis PP Vukovar od 12. srpnja 2023. (list 14 spisa), Izvadak iz BZP-a povijesni prikaz za nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] (list 37 spisa). Sud je u dokaznom postupku također saslušao svjedoke VZ, GZ, EZ i tužiteljicu BZ u svojstvu parnične stranke.

6. Predmet spora je stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica].

6. Nesporno je da su tuženici osobe nepoznatog prebivališta i boravišta, što slijedi i iz Dopisa PP Vukovar od 12. srpnja 2023. (list 14 spisa).

6.1. Nesporno je nadalje između stranaka da su tuženici KZ i ČZ upisani kako suvlasnici nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] oranica Poljica sa 5755 m2 i to svatko u ½ dijela, a što slijedi i iz pročitanog izvatka BZP-a, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 37 spisa).

6.2. Nesporno je da je ranije predmetna nekretnina bila upisan au Zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina] što slijedi i iz izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška]/A kč. br. [katastarska čestica] (list 6 spisa),

7. Sporna je pravna osnova tužbenog zahtjeva, odnosno način stjecanja predmetne nekretnine od strane tužitelja, je li tužitelj bio u posjedu predmetne nekretnine i jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću.

8. Uvidom u prijepis posjedovnog lista za nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] (list 5 spisa) utvrđeno je da je na dan 20. srpnja 2023. kao posjednik predmetne nekretnine upisan pok. djed tužiteljice DZ.

izvod iz katastarskog plana za nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] (list 7 spisa),

9. Iz Ugovora o diobi nekretnine i Ugovora o darovanju (list 8-12 spisa) slijedi da je isti sklopljen 10. kolovoza 2001. godine između ĆZ, AZ, ŠZ, CZ, UZ, LZ, VZ i BZ, da su stranke Ugovora člankom 2. ugovorile da se suvlasnica pod 8. BZ iz [adresa] odriče svojih suvlasničkih dijelova uknjiženih u zk. ulošcima navedenim u članku 1. i daruje ih suvlasnicima pod 1. do 7. time da si zadržava pravo da pokrene parnični postupak u svezi vanknjižnog vlasništva na nekretninama uknjiženim zk. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] oranica Poljica sa 5755 m2 sa čime su suglasne ostale suvlasnice od 1. do 7.

10. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je predmetnu nekretninu kupio njezin djed Nikola Hreb 1971. godine od KZ koja je prije živjela u [adresa], a čula je od svoga tate da se udala i otišla u Bosnu te im nije poznato gdje se ista nalazi. Djed se nije upisao kao vlasnik nekretnine, ali ne zna zbog čega. Djed je živio na toj nekretnini i obrađivao zemlju, a kasnije nakon njegove smrti istu je naslijedila njezina majka, a nakon majčine smrti nekretninu je naslijedio odnosno uživao njezin otac. Kada je otac umro, na ostavinskoj raspravi njih sedam sestara su podijelile imovinu tako da svaka dobije jutro zemlje i njoj je baš pripao ovaj dio koji nije upisan u zemljišne knjige i nije sređen. Otkako je nekretnina u vlasništvu njezinoga djeda koji ju je obrađivao pa sve do danas kada ju ona obrađuje uz pomoć EZ, nitko im nije osporavao pravo vlasništva i posjeda iste.

11. Iz iskaza svjedoka VZ, sestre tužiteljice, proizlazi da joj je poznata nekretnina koja je predmet postupka, radi se o oranici, odnosno njivi u [adresa] koju je kupio njezin djed DZ još 1971. godine kada je doselio u [adresa]. Tu je prije bila kućica gdje je djed živio, koja je kasnije srušena te je danas ta predmetna njiva. Navela je da je njezin djed tu nekretninu kupio od KZ, a to joj je poznato jer joj je to pričala majka. Predmetnu nekretninu naslijedila je njezina majka SZ nakon djedove smrti, a nakon majčine smrti naslijedio ju je tata. Kada je tata umro njih sedam sestara su jednako podijelile naslijeđene nekretnine, bilo ih je više te su ugovorom uredili da ova predmetna nekretnina pripadne njezinoj sestri BZ. Otkada je djed kupio nekretninu ista je u vlasništvu i posjedu njihove obitelji odnosno djeda, kasnije majke i oca, a kasnije njezine sestre koja i danas istu obrađuje. Nitko nije osporavao pravo vlasništvo ni posjeda predmetne nekretnine niti njezinoj sestri niti njihovim prednicima. Ne zna razlog zbog kojeg njezin djed nije bio upisan kao vlasnik te nekretnine u zemljišnim knjigama.

12. Iz iskaza svjedoka EZ slijedi da mu je poznata predmetna nekretnina iz razloga što istu obrađuje unazad barem 17 godina, radi se oranici. Obrađivao je prije nekretninu pokraj te pa ga je tužiteljica nakon smrti njezinog oca pitala hoće li obrađivati ovu predmetnu oranicu na što je pristao i radi to bez naknade jer njemu tužiteljica i njezina obitelj pomažu u drugim poljoprivrednim poslovima kada mu je ta pomoć potrebna. Inače su on i tužiteljica susjedi u [adresa] te si međusobno pomažu. Koliko mu je poznato, otac tužiteljice je obrađivao predmetnu nekretninu do svoje smrti, ali mu nije poznato kako su prednici tužiteljice stekli predmetnu nekretninu. Koliko mu je poznato tužiteljici nitko nije osporavao vlasništvo niti posjed predmetne nekretnine.

13. Svjedok GZ u svom iskazu je naveo da mu je poznata nekretnina koja je predmet postupka, ta nekretnina je na [adresa] te u [adresa] živi od 1967. godine. Na predmetnoj nekretnini živio je djed tužiteljice DZ i obrađivao je zemlju, kasnije je tu nekretninu naslijedila kćerka OZ i kasnije njegov zet koji su je također obrađivali, a od njihove smrti nekretnina je u vlasništvu i posjedu tužiteljice koja ju i danas obrađuje. Poznato mu je da je Nikola Hreb 70-ih godina kupio predmetnu nekretninu od KZ koja je živjela prije u [adresa], ali ne zna gdje je danas. Poznato mu je i da se DZ nije upisao kao vlasnik u zemljišnim knjigama ali je ta nekretnina od te kupoprodaje u njegovom vlasništvu, a sad u vlasništvu tužiteljice. Nije mu poznato da bi tužiteljici i njezinim prednicima netko osporavao pravo vlasništva i posjeda predmetne nekretnine.

14. Na temelju rezultata dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev osnovan.

15. Sukladno odredbi članka 11. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14., dalje: Zakon o vlasništvu) tko stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednoga posjednika, nesamostalni je posjednik; tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava - samostalni je posjednik (stavak 1.). Posjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno (stavak 2.). Svatko može u pravnom prometu valjano postupati pouzdajući se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik, osim ako zna ili je morao znati da nije tako (stavak 3.).

16. Odredbom čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje u tekstu: ZVSP) propisano je da se dosjelošću se stječe pravo vlasništva samostalnim posjedovanjem stvari ako posjedovanje ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnik te stvari.

17. Odredbom čl. 159. st. 2. ZVSP propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, a odredbom stavka 3. istoga članka da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

18. Člankom 18. stavkom 1. ZVSP propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed).

18.1. Člankom 18. stavkom 2. ZVSP propisano je da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja.

18.2. Člankom 18. stavkom 3. ZVSP propisano je da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno (stavak 5.).

19. Odredbom članka 160. ZVSP propisano je kako vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost (stavak 1.). U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (stavak 2.). Nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati (stavak 3.).

20. Cijeneći svaki dokaz pojedinačno te sve dokaze u njihovoj ukupnosti i dovodeći ih u vezu s citiranim zakonskim odredbama proizlazi osnovanost tužbenih navoda tužiteljice o tome da je pravo vlasništva predmetne nekretnine stekla dosjelošću.

21. Ovo stoga što tužiteljica u konkretnom slučaju ima pravni status barem samostalnoga i poštenoga posjednika predmetne nekretnine u smislu odredbe članka 11. te članka 18. stavka 3. u vezi s člankom 17. stavkom 1. ZVSP.

22. Naime, iz provedenih dokaza, koji su međusobno sukladni i nadopunjujući proizlazi kako je prednik tužiteljice pok. DZ stekao predmetnu nekretninu kupoprodajom 1971. godine od KZ, da je na istoj živio i obrađivao zemlju, da je istu nakon njegove smrti naslijedila majka tužiteljice ĐZ, a nakon njezine smrti otac tužiteljice ZZ, a od smrti oca navedenu nekretninu posjeduje i obrađuje tužiteljica. Sve navedeno slijedi iz iskaza tužiteljice, potvrđenog iskazima saslušanih svjedoka VZ i GZ. Svjedok EZ nema saznanja o stjecanju predmetne nekretnine od strane prednika tužiteljice, no potvrđuje navedene iskaze tužiteljice i svjedoka VZ i GZ u dijelu koji se odnosi na posjedovanje i obrađivanje predmetne nekretnine od strane oca tužiteljice i same tužiteljice te dodatno navodi da on obrađuje tu nekretninu unazad 17 godina, i to bez naknade jer si on i tužiteljica međusobno pomažu u poljoprivrednim poslovima.

Nadalje, iz iskaza tužitelja koji sud nalazi uvjerljivim, životnim i istinitim proizlazi da je djed tužiteljice DZ kupio predmetnu nekretninu od tuženika, da je kupoprodajni ugovor tijekom proteka vremena izgubljen, da se njezin djed na temelju istoga nije uknjižio kao vlasnik, ali da je u katastru bio upisan kao posjednik što je potvrđeno i uvidom u izvadak iz posjedovnog lista (list 5 spisa) pročitanog u dokaznom postupku. Svim svjedocima je svima poznata predmetna nekretnina, kao i činjenica da je je tužiteljica, a ranije njezini prednici, vlasnik iste i da ju nitko nije ometao u posjedu niti joj osporavao vlasništvo.

23. Stoga je sud utvrdio da je tužiteljičin posjed pošten jer kada ga je stekla s obzirom na okolnosti nije imala razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed i takav posjed traje cijelo vrijeme dosjelosti odnosno posjedovanja. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio kako je tužiteljica na spornoj nekretnini izvršavala svoju faktičnu vlast iz čega se zaključuje da je njezin posjed samostalan.

24. Pri tome, tuženici tijekom postupka nisu dokazali da tužitelj nije bio samostalni i pošteni posjednik predmetne nekretnine, u smislu članka 11. stavka 2. i članka 18. stavka 5. ZVSP.

25. Iz provedenog dokaznog postupka, imajući u vidu iskaz tužitelja i svih saslušanih svjedoka, te materijalnu dokumentaciju koja je pročitana tijekom dokaznog postupka proizlazi kako je tužiteljica od 1971. godine samostalni i pošteni posjednik predmetne nekretnine te su ispunjeni uvjeti iz članka 159. stavka 1. ZVSP za stjecanje prava vlasništva dosjelošću neprekidnim samostalnim posjedovanjem te nekretnine protekom 20 godina, s time što je vrijeme potrebno za dosjelost počelo teći 1971. godine.

26. Imajući u vidu navedena utvrđenja sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice i utvrdio istu vlasnicom predmetne nekretnine.

27. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 164. ZPP-a.

28.1. Troškovi privremenog zastupnika tuženika smatraju se troškovima parničnog postupka a koje troškove podmiruje tužitelj prema odredbi čl. 85. st. 3. ZPP- a.

28.2. Odvjetnik koji obavlja dužnost privremenog zastupnika ima pravo na naknadu prema važećem Pravilniku o visini iznosa i načinu isplate naknade za skrbnika (NN 5/14, 75/14, 5/15, 28/16 i 103/15), te se sukladno čl.3.st.2. Pravilnika određuje u iznosu 50% nagrade za rad koja bi mu pripala sukladno Odvjetničkoj tarifi.

28.3. Sukladno naprijed navedenom, privremenom zastupniku tuženika pravo na nagradu troškova obračunato je s obzirom na vrijednost predmeta spora, Pravilnik i Odvjetničku tarifu, kao i postavljeni zahtjev u troškovniku.

28.4. Prema tome, privremenom zastupniku tuženika priznat je trošak pristupa na pripremno ročište od 11. lipnja 2025. i glavnu raspravu od 2. listopada 2025. u iznosu od 150,00 eura (37,5 bodova x2 radnje x 2,00 eura), što uvećano za 10% za zastupanje dva tuženika prema Tbr. 40. st. 1. OT iznosi 165,00 eura, sve uvećano za PDV od 25% odnosno 41,25 eura, što sveukupno iznosi 206,25 eura.

29. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci ove presude. U [adresa] 21. listopada 2025.

Sudac

Marija Knežević Karamijatović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Tužitelju putem punomoćnika

2. Tuženicima putem privremenog zastupnika