Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Zadar, Plemića Borelli 9
Poslovni broj: 163 P-1206/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Jadranki Nižić-Peroš, u pravnoj stvari tužitelja – protutuženika ČŽ iz [adresa] str. 5, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Igoru Rujaku-Marčiću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženice - protutužiteljice ŠŽ iz [adresa], Geretsried, Isardamm 55, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima iz OD Gluić i Ninčević, odvjetnicima u Zadru, radi predaje u posjed, nakon održene glavne i javne rasprave od 19. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja - protutuženika te zamjenika punomoćnika tuženice - protutužiteljice i objave 21. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja - protutuženika koji glasi:
„Nalaže se tuženici NŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], Č, [adresa], da ukloni sporni zid koji se na skici sudskog očevida izrađenoj po Frani Vlatkoviću, stalnom sudskom vještaku za geodeziju, od 16. lipnja 2025. godine, proteže crveno obojenom linijom i slovima A-D-C, te da tužitelju ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] str. 5, Leingarten, Njemačka, preda u posjed dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dio koji je na predmetnoj skici sudskog očevida obojen žutom bojom i omeđen slovima A-B-C-DA, površine 19 m2 te da se ubuduće suzdrži bilo kakvog svojatanja posjeda i vlasništva naprijed označene nekretnine, a sve u roku od 15 dana.“
II. Odbija se protutužbeni zahtjev tužene – protutužiteljice koji glasi:
"Utvrđuje se da je NŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekla valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je na Skici sudskog očevida označen točkama A-B-C-D-A ukupne površine 19 m2 i žutom bojom, što je ČŽ dužan priznati i trpjeti da se NŽ na temelju ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti uknjiži kao vlasnik dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je na Skici sudskog očevida označen točkama A-B-C-D-A ukupne površine 19m2 i žutom bojom, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, sve u roku od 15 dana."
III. Utvrđuje se da je NŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je na Skici sudskog očevida označen točkama A-B-C-D-A ukupne površine 19m2 i žutom bojom, što je ČŽ dužan priznati i trpjeti da se NŽ na temelju ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti uknjiži kao vlasnik dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je na Skici sudskog očevida označen točkama A-B-C-D-A ukupne površine 19m2 i žutom bojom, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, sve u roku od 15 dana.
IV. Nalaže se tužitelju – protutuženiku naknaditi tuženici – protutužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.766,59 EUR, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj - protutuženik u tužbi od dana 4. lipnja 2024. navodi da je vlasnik nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je tuženica vlasnica nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženica je neutvrđenog dana odlučila ograditi svoju nekretninu te je paralelno sa sjeveroistočnom stranom međe koja dijeli njezinu nekretninu i nekretninu tužitelja, sagradila betonski zid koji se nalazi cca 2 metra u nekretnini tužitelja. Opisanom radnjom tuženica je bez ikakvog pravnog osnova, a svakako i bez znanja i dopuštenja tužitelja, uzurpirala dio nekretnine tužitelja koji se vidi na situacijskom nacrtu kojeg je izradio OŽ, dipl. ing. geod. Tužitelj je u nekoliko navrata tražio od tuženice da ukloni sporni zid i da se „povuče“ u granice svoje nekretnine, međutim, tuženica uporno ignorira takav zahtjev tuženika te se u potpunosti oglušila na njegov zahtjev za mirnim rješenjem spora. Na opisani način tuženica je neovlašteno ušla u posjed dijela nekretnine u vlasništvu tužitelja, oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to u dijelu koji se proteže paralelno uz sjeveroistočnu među nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te neosnovano odbija predati posjed uzurpiranog dijela predmetne nekretnine tužitelju.
2. Tuženica - protutužiteljica je u odgovoru na tužbu navela kako se u cijelosti protivi tužbenom zahtjevu tužitelja. Neistinita da je tvrdnja tužitelja kako je tuženica točno neutvrđenog dana ogradila nekretninu te da je sagradila zid koji se nalazi "cca 2 metra u nekretnini tužitelja te da je "bez ikakvog pravnog osnova, a svakako bez znanja i dopuštenja tužitelja, uzurpirala dio nekretnine tužitelja" kao što je i neistinita tvrdnja tužitelja kako je tuženica "neovlašteno ušla u posjed dijela u vlasništvu tužitelja." Iz gore naznačenih navoda stječe se dojam da bi tuženica netom poduzela radnju oduzimanja posjeda tužitelju to je apsolutna neistina obzirom da je tuženica, osobno i putem svojih neposrednih pravnih prednika, u posjedu spornog dijela nekretnine dulje od 25 godina odnosno od trenutka kada su roditelji tuženice kupili navedenu nekretninu od TŽ. Š, ranijeg vlasnika nekretnine od koje su nastale nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]. Tužitelj nije vlasnik predmetnog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tužitelj i njegovi izravni pravni prednici nikada nisu bili u posjedu tog spornog dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Za istaći je kako je tužitelj je valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekao darovanjem od strane svojih roditelja tek 2022. godine, a niti njegovi roditelji koji su mu darovali predmetnu nekretninu nisu držali posjed ovdje spornog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako u vrijeme kupoprodaje tako niti u vrijeme darovanja tužitelju. U vrijeme kad su roditelji tužitelja kupovali dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nekretnina u vlasništvu tuženice je već bila ograđena na isti način kako je to i u trenutku podnošenja ove tužbe tj. već tada je sada sporni dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio u posjedu roditelja tuženice i ograđen betonskim zidom. Prednici tužiteljice da su još 1998. godine od gospodina TŽ pok. Š kupili dio nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a od iste osobe su i roditelji tužitelja nakon toga kupili dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prednici tuženice su odmah po opisanoj kupoprodaji predmet kupoprodaje ogradili betonskim zidom kako je to vidljivo iz priloženih fotografija koje datiraju iz 1998. Prednici tužitelja su u vrijeme kupoprodaje od TŽ pok. Š na terenu zatekli betonski zid prednika tuženice i u takvom stanju kupovali nekretninu sadašnje oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, prednici tužitelja s u trenutku kupnje bili svjesni da ne kupuju sada sporni dio nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je već tada bio u posjedu i vlasništvu prednika tužiteljice odnosno njezinih roditelja i ograđen betonskim zidom kako je to i dan danas. Nastavno, u trenutku kada je tužitelj darovanjem stekao valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva od svojih roditelja bilo mu je poznato kako njegovi prednici nisu u posjedu sada spornog dijela nekretnine kao što mu nije moglo biti nepoznato izvanknjižno stanje vlasništva predmetne nekretnine obzirom da je, kao to proizlazi iz osnove stjecanja, samostalni posjed iste nekretnine stekao sklapanjem opisanog pravnog posla. Dakle, kako prednici tužitelja nisu stekli vlasništvo predmetnog dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tako niti na tužitelja nisu mogli prenijeti više nego što su stekli kupnjom od zajedničkog prednika stoga je jasno kako je tužbeni zahtjev tužitelja u potpunosti neosnovan. Vlasnik spornog dijela predmetne nekretnine da je upravo tuženica
3. U ovoj pravnoj stvari sud je izveo sljedeće dokaze, izvršio uvid i pročitao zk izvadak (l.s. 4-5, 19-20), geodetski situacijski nacrt (l.s. 6), ugovor o darovanju nekretnine (l.s. 17-18), fotografije (l.s. 22-28), rješenje o utvrđivanju građevne čestice (l.s. 47-50), povijesni zk izvadak (l.s. 51-52), ugovor o prodaji nekretnina (l.s. 53-55), skica lica mjesta sa fotografijama (l.s. 66-67), te su saslušani svjedoci VŽ, RŽ, SŽ, AŽ i stranke (l.s. 75-80), pročitana je presuda Općinskog suda u Zadru broj P-853/2018 (l.s. 81-85), presuda Županijskog suda u Rijeci broj Gž-2236/2019 (l.s. 86-89) te presuda Županijskog suda Slavonski Brod broj Gž-805/2021 (l.s. 90-94).
4. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja - protutuženika, kao upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika predmetnog dijela nekretnine, prema tuženoj – protutužiteljici da ukloni sporni zid, te da tužitelju - protutuženiku preda u posjed dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dio koji je na skici sudskog očevida obojen žutom bojom i omeđen slovima A-B-C-D-A, površine 19 m2, kao i protutužbeni zahtjev tužene – protutužiteljice za utvrđenjem da je stekla valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva predmetnog dijela nekretnine te eventualno kumulirani protutužbeni zahtjev da je vlasnica predmernog dijela nekretnine površine 19 m2.
5. Tužbeni zahtjev tužitelja – protutuženika nije osnovan, protutužbeni zahtjev tužene – protutužiteljice nije osnovan dok je osnovan eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužene – protutužiteljice.
5.1. Među strankama nije sporno da tužitelj – protutuženik, a niti njegovi prednici nisu nikada bili u posjedu predmetnog dijela nekretnine koji se nalazi unutar ogradnog zida uz kuću tužene - protutužiteljice, da niti tužitelj - protutuženik niti njegovi roditelji, prednici tužitelja – protutuženika, koji su mu darovali nekretninu 2022., do postupka legalizacije 2013. nisu znali da se sporni zid nalazi na nekretnini koje su oni vlasnici, te da nakon saznanja do neposredno pred podnošenje ove tužbe protiv tužene – protutužiteljice ili protiv njezinih prednika nisu ništa poduzimali, a niti su im branili pravo na posjed ovdje spornoga dijela.
6. Kako proizlazi iz zk izvadka za predmetnu nekretninu, kao vlasnik je upisan tužitelj - protutuženik dok je tužena – protutužiteljica upisana kao vlasnica susjedne nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 4-5, 19-20).
6.1 Prema Ugovoru o darovanju nekretnine (l.s. 17-18), slijedi da je tužitelju – protutuženiku nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] darovana od strane njegovih roditelja 6. rujna 2022.
6.2. Tužena – protutužiteljica tijekom postupka tvrdi da je sporni ogradni zid izgrađen 1998. pa je stoga kao dokaz dostavila fotografije (l.s. 22-28), na kojima je vidljivo da je u vrijeme započete gradnje građevine koja se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oko nekretnine već bio izgrađen betonski ogradni zid i to upravo na način kako se nalazi i danas, a što je utvrđeno neposrednim opažanjem na licu mjesta te uvidom u skicu lica mjesta izrađenu od strane vještaka geometra. Nadalje, iz ugovora o prodaji nekretnina zaključenog između JŽ kao prodavatelja i AŽ (majke tužene – protutužiteljice) kao kupca od 15. kolovoza 1998. (l.s. 53-55), slijedi da je predmet kupoprodaje čest.zem. dio 813/8 površine 340 m2.
6.3. Iz rješenja o utvrđivanju građevne čestice od 28. listopada 2015. (l.s. 47- 50), na ime NŽ proizlazi da se utvrđuje da građevinsku česticu odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine čine dio čest.br. 8220/2 i dio čest. br. 8220/5 k. o. [katastarska općina]. Također je navedeno da je strankama u postupku FŽ i MŽ omogućeno u postupku osobnim pozivom da izvrše uvid u spis predmeta te da se na poziv nije odazvala niti jedna stranka.
6.4. Na očevidu na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geometra je neposrednim opažanjem utvrđeno, a kako proizlazi i iz skice lica mjesta (l.s. 66) da se sporni betonski zid nalazi neposredno uz kuću tužene – protutužiteljice odnosno udaljen je od kuće na dijelu 0,87 cm, a na dijelu 0,73 cm dok se na dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi i dio kuće od tužene - protutužiteljice.
7. Kako proizlazi iz iskaza svjedoka EŽ, oca tužitelja - protutuženika, 1998. je od kćeri od pok. JŽ kupio nekretnniu koja je predmet ovog spora, to je čest. 8220/5. Kada je kupio tu česticu radilo se o ledini na kojoj nije bilo ništa izgrađeno, a u to vrijeme nije bio izgrađen niti ovaj sada sporni zid. Obzirom da je pokraj ove nekretnine imao kuću u koju je dolazio ljeti, Bobovik XV 5, Vir nije posebno vodio računa o tome na kojem točno mjestu je naknadno izgrađen ovaj sporni zid odnosno nije znao da je izgrađen na dijelu njegove nekretnine. Inače da je sa obitelji živio u [adresa] te je samo ljeti dolazio na Vir pa ne zna kada je sporni zid izgrađen. Svoju kuću označenu sa križićem X na skici sudskog očevida da je kupio prije nego li je otac tuženice-protutužiteljice kupio ovaj teren, ali da je svoj teren koji je sporan kupio nakon što je otac od tuženice-protutužiteljice kupio svoju nekretninu. Nikada u posjedu da nije držao dio nekretnine koji se nalazi unutar ogradnog zida, a radi se o čest. 8220/5. U toku legalizacije 2013. je saznao da je zid napravljen na dijelu njegove nekretnine i da ga je tada pozvala majka tuženice-protutužiteljice i rekla mu da je zid napravljen na dijelu njegove nekretnine ali da on nakon toga nije ništa poduzimao. Nije dobio nikakav poziv iz Zadarske županije u svezi vršenja uvida oko legalizacije nekretnine tuženice-protutužiteljice. Ovu nekretninu da je svome sinu dao 2022. i on nikada da nije ušao u posjed ovoga dijela koji je predmet tužbenog zahtjeva. Taj dio koji je sporan da iznosi 18-19 m2 i da on nije nikada bio od kupoprodaje čest. zem. [katastarska čestica] u posjedu tih 19 m2, a nije nikada niti branio tuženici - protutužiteljici niti njezinoj prednici da se koriste tim dijelom jer nije znao što su napravili. Kada je kupovao svoju nekretninu ništa na terenu da nije bilo označeno niti je geometar izlazio na lice mjesta.
7.1 Svjedokinja RŽ, majka tužitelja – protutuženika je navela da u vrijeme kada su ona i suprug kupili čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zid koji je izgradila prednica tuženice - protutužiteljice nije bio izgrađen te je ona taj zid izgradila tek nakon što su ona i suprug kupili svoju nekretninu. Sa suprugom živi u [adresa], dolaze na Vir jednom godišnje i samo su jedne godine kada su se vratili vidjeli da je zid izgrađen. Nikada nisu u posjedu držali tih 19 m2, a do postupka legalizacije nisu niti znali da bi se radilo o zidu koji je izgrađen na njihovom dijelu nekretnine. S time ih je upoznala majka od tužene - protutužiteljice kada ih je pozvala da nešto trebaju potpisati, a što oni nisu učinili. Nisu dobili poziv iz Zadarske županije za izvršiti uvid u spis u svezi legalizacije. Njezin sin da nije nikada u posjedu držao ovih spornih 19 m2 već je nakon darovanja izveo mjernika koji je utvrdio stvarno stanje. Nakon postupka legalizacije, a kada su ona i suprug saznali da je zid izgrađen na njihovoj nekretnini, nisu ništa poduzeli. Navodi da ne zna kada su ona i suprug kupili nekretninu, a da su roditelji od tužene-protutužiteljice svoju susjednu nekretninu kupili par dana prije njih.
7.2. Saslušan kao svjedok SŽ, otac tužene – prototužiteljice je naveo da se ne može točno sjetiti koje godine je kupio nekretninu na Viru gdje je kasnije izradio kuću međutim u vrijeme kupoprodaje je na teren izašao mjernik i točno označio teren koji je kupio, a na kojem je kasnije izgradio kuću. Odmah nakon kupnje terena u roku od par dana je izgradio ovaj zid koji je predmet spora. Roditelji tužitelja - protutuženika da su nakon 10 godina što je on kupio svoju nekretninu kupili svoju nekretninu, a u vrijeme kada su oni kupili svoju nekretninu već je bio izgrađen zid i bila je izgrađena zgrada. Niti roditelji od tužitelja, a niti on nikada nisu došli kod njega i rekli mu da je izgradio zid na njihovoj nekretnini, a niti su isti ikada bili u posjedu ovog spornoga dijela nekretnine te mu nikada nisu niti branili da koristi ovih spornih 19 m2. Sada da je to u posjedu njegove kćeri obzirom da su njoj darovali tu nekretninu. Zid koji je predmet spora da se nalazi na njegovoj nekretnini, a da nije imao nikakvih problema vezano za legalizaciju kuće. Dodaje da je uz njegovu nekretninu prošla cesta ali prije nego je on kupio tu nekretninu, misli da je to bilo 1979.
7.3. Svjedokinja AŽ, majka tužene – prototužiteljice je navela da su svoju nekretninu kupili 1998., a u vrijeme kupoprodaje je bila ledina, te su odmah nakon kupoprodaje ona i suprug u roku od nekoliko dana izgradili sporni zid koji je predmet spora. Roditelji tuženice - prototuužiteljice su susjednu nekretninu kupili nakon 10 godina u vrijeme kada je zid već bio izgrađen. Tu nekretninu im je prodala kćer od JŽ koji je njima prodao nekretninu i nikada nitko od njih nije došao i rekao im da su izradili zid na mjestu na kojem to nisu smjeli napraviti. Kada su kupili svoju nekretninu na lice mjesta je izašao geometar i točno označio što su kupili. Niti tužitelj niti njegovi roditelji nisu nikada bili u posjedu ovih spornih 19 m2, a niti su ikada njima branili da koriste taj dio nekretnine. Legalizacija njihovog objekta je izvršena te oni nisu imali što razgovarati s roditeljima tužitelja u svezi toga jer su ovaj zid izgradili na nekretnini koju su oni i kupili. U to vrijeme legalizacije odnosno 2002./2003. je već bila izgrađena njihova zgrada. Do ove tužbe nikada nitko nije protiv njih pokretao neki postupak u svezi predmeta spora. Roditelji od tužitelja da imaju svoju kuću na Viru udaljenu oko 3 kuće od njhove kuće, a da su ih poznavali iz viđenja, te da ne znaju kada su točno oni kupili ovaj teren uz njihov, a po njoj je to 10 godina nakon.
8. Tužitelj – protutuženik BŽ je u svome iskazu naveo da je slušao iskaz svojih roditelja, saslušanih kao svjedoka, te da u cijelosti točno sve što su oni iskazivali. Saznao je da su prednici tužene na njegovoj nekretnini izgradili ovaj sporni zid tek krajem 2022., a da mu roditelji to nikada nisu spominjali kao i da nikada u posjedu nije držao ovih spornih 19 m2, a niti njegovi roditelji.
8.1. U svome iskazu tuženikica – protutužiteljica NŽ je navela da se sjeća da su njezini roditelji odmah nakon što su kupili ovu nekretninu na istoj izgradili zid i da je to bila prva stvar koju su napravili. Ne zna kada su kupili roditelji od tužitelja svoju nekretninu. Navodi da je slušala iskaz svojih roditelja saslušanih kao svjedoka te da je točno sve što su oni iskazali pa im se u tom dijelu pridružuje. Niti tužitelj niti njegovi roditelji da nisu nikada koristili ovih 19 m2, a niti su njima branili posjed nekretnine. Na planovima u postupku legalizacije je vidjela da je zid ušao u tuđu nekretninu pa je o tome razgovarala sa roditeljima i oni su joj rekli da su oni to tako kupili i to na način da su izgradili zid na nekretnini koju su kupili.
9. Prema odredbi čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, u daljnjem tekstu: ZV) vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. Nadalje čl. 162. st. 1. i st. 2. ZV-a propisane su pretpostavke koje moraju biti ispunjenje da bi vlasnik s uspjehom mogao zahtijevati predaju u posjed stvari od posjednika, slijedom čega isti tako mora dokazati svoje pravo vlasništva na stvari, zatim da se stvar nalazi u posjedu tuženika, kao i identitet stvari. Odredbom čl. 163. ZV propisano je da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).
9.1. Među strankama nije sporno da je tužitelj – protutuženik upisan kao vlasnik nekretnine koja je predmet spora, u kojem slučaju isti ne mora dokazivati pravni temelj stjecanja prava vlasništva jer se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta.
9.2. Među strankama nije sporno da je u posjedu predmetne nekretnine upravo tužena - protutužiteljica, dok je jasno i individualizirao predmet spora.
10. Kako proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka, roditelja od tužitelja – protutuženika i roditelja od tužene – protutužiteljice, njihovih pravnih prednika, u posjedu dijela nekretnine koji je predmet ovoga spora su se od izgradje spornog zida nalazili prednici tužene – protutužiteljice te se sada nalazi tužena – protutužiteljica, dok im niti tužitelj – protutuženik, a niti njegovi pravni prednici nisu nikada osporavali pravo na posjed toga dijela koji se nalazi unutar neposredno izgrađenog ogradnog zida, uz kuću tužene – protutužiteljice, a na kojem dijelu se nalazi i dio kuće tužene – protutužiteljice.
10.1. Među strankama je sporno vrijeme izgradnje zida obzirom da tužena – protutužiteljica navodi (što potvrđuju i njezini roditelji saslušani kao svjedoci), da je zid izgrađen 1998., odmah nakon kupoprodaje zemljišta od TŽ, a kao dokaz čemu su priložili fotografije na kojima se vidi da je zid već bio izgrađen u vrijeme kada je započeta gradnja kuće. Tužitelj – protutuženik navodi da je zid izgrađen u vrijeme kako su kao svjedoci iskazivali njegovi roditelji, a njegov otac je saslušan kao svjedok iskazao da je zid izgrađen tek nakon što je on kupio nekreninu oznake 8220/5 k. o. [katastarska općina] 1998. godine, dok je njegova supruga navela da ne zna kada su kupili svoju nekretninu, ali da su roditelji tužene – protutužiteljice svoju kupili par dana prije njih i da zid tada nije bio izgrađen.
10.2. Kako proizlazi iz povijesnog zk izvadka za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prednici tužitelja – protutuženika su svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini uknjižili 2006. godine, temeljem Ugovora sklopljenog 2003. godine i Dodatka sklopljenog 2005. Ovaj sud je iskaze svjedoka MŽ i CŽ, a kada iskazuju o vremenu kupnje svoje nekretnine i nekretnine tužene – protutužiteljice našao nevjerodostojnim i usmjerenim uspjehu njihovoga sina u ovome postupku jer iz dokumentacije u spisu, kupoprodajnog ugovora i povijesti zk izvatka jasno proizlazi da su roditelji tužene protutužiteljice svoju nekretninu kupili 1998., a roditelji tužitelja – protutuženika 2003. Isto tako iskaz svjedokinje MŽ, kada navodi da su roditelji od tužene - protutužiteljice svoju susjednu nekretninu kupili par dana prije njih nije točan pa ovaj sud zaključuje da nema točna saznanja o vremenu kupoprodaje nekretnine tužene – protutužiteljice.
10.3. Iskazi svjedoka AŽ i SŽ su ovome sudu detaljni i uvjerljivi, pa im je sud poklonio vjeru, a kada iskazuju o vremenu gradnje kuće i zida, a što potvrđuju i fotografije u spisu, da su zid izgradili prije nego li su započeli sa gradnjom kuće i to odmah nakon kupoprodaje nekretnine.
11. Kako je tijekom postupka kao nesporno utvrđeno da se u posjedu predmeta spora oduvijek, od gradnje zida, za koji ovaj sud zaključuje da je izgrađen nedugo nakon kupoprodaje nekretine 1998. pa do saznanja tužitelja - protutuženika 2022., najmanje 24 godine tužena – protutužiteljica, a prije nje njezini roditelji nalaze u dugogodišnjem mirnom posjedu predmeta spora, smatrajući da im pripada pravo na posjed jer da su predmetni dio nekretnine kupili od TŽ, to je zahtjev tužitelja
– tuženika za uklanjanjem zida i predajom u posjed potpuna nesnovan, a pokraj utvrđenja u ovome postupku da je tužena – protutužiteljaila vlasnica spornog dijela.
12. Naime, eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom tužena – protutužiteljica traži da se utvrdi da je vlasnica spornog dijela nekretnine, a koji zahtjev je ovaj sud našao osnovanim utvrdivši tijekom postupka da je tužiteljica osobno i putem svojim prednika vlasništvo stekla dosjelošću odnosno da su ispunjene pretpostavke za stjecanje dosjelošću iz čl. 159. ZV.
12.1. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, takav posjed treba imati zakonom određenu kakvoću i neprekidno trajanje kroz zakonom određeno vrijeme, a posjednik mora biti sposoban vlasnikom te stvari (čl. 159. st. 1. ZV). Kada su predmet stjecanja nekretnine, tada je kod kvalificiranog posjeda propisano vrijeme posjedovanja od 10 godina (čl. 159. st. 2., redovna dosjelost), a kod poštenog posjeda (ali ne i kumulativno istinitog i zakonitog) propisano je vrijeme posjedovanja u trajanju od 20 godina (čl. 159. st. 3. ZV, izvanredna dosjelost).
12.2. Iz ovog razlikovanja vidljivo je da se za redovitu dosjelost zahtijeva kvalificirani posjed (posjed koji je zakonit, istinit i pošten), a za izvanrednu samo da je pošten, naravno sve to uz posjed propisanog trajanja. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnoga za dosjelost (čl. 160. st. 1. ZV).
12.3. Odredbom čl. 18. st. 1. ZV propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na posjed ne pripada (st. 3.).
12.4. Pretpostavka poštenja posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću je ispunjena ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova i mora trajati čitavo vrijeme dosjelosti, s tim da pravni učinci nastupaju po samom pravu čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Prema izloženom, odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed i trajanje posjeda. Poštenje posjeda se pretpostavlja.
13. Obzirom na nesporna utvrđenja u ovome postupku, da se prednici tužene – tužiteljice, a nakon njih i tužena – tužiteljica nalaze od kupoprodaje, 1998. godine u nesmetanom posjedu predmeta spora, na kojem su i izgradili ogradni zid, vjerujući da ga grade na nekretnini koju su stekli kupoprodajom, kao i da niti tužitelj – protutuženik, niti njegovi prednici nisu nikada, od kupoprodaje 2003. do sada bili u posjedu predmeta spora to je ovaj sud našao da je tužena tužiteljica zakonita, istinita i poštena posjednica, kao i da je vlasništvo stekla dosjelošću osobno i putem svojih prednika, dugodgodišnim mirnim posjedovanjem u trajanju od preko 20 godina.
14. Slijedom prednjih utvrđenjam, našavši osnovanim eventualno kumulirani protutužbeni zahtjev, ovaj sud nije našao osnovanim protutužbeni zahtjev tužene – protutužiteljice, da je stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanjem prava vlasništva predmetnog dijela nekretnine.
15. Navode tužene – protutužiteljice da u trenutku upisa prava vlasništva tužitelja - protutuženika njegovi prednici nisu bili u posjedu predmetne nekretnine, a kako su prednici tužitelja - protutuženika ovu nekretninu darovali tužitelju - protutuženiku, to da je takav pravni posao ništetan, ovaj sud nije našao relevantnim za rješenje ovoga spora, a obzirom na ostala relevantna utvrđenja u ovome postupku.
16. Slijedom svega navedenog ovaj sud je odlučio kao u izreci presude kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja – protutuženika, kao i protutužbeni zahtjev tužene – protutužiteljice dok ja našao osnovanim eventualno kumulirani protutužbeni zahtjev tužene – protutužiteljice.
17. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP) te sukladno kriterijima utvrđenim Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023, nadalje Tarife), a prema vrijednosti predmeta spora. Stoga je tuženoj - protutužiteljici valjalo priznati nastali trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR bodova (Tbr. 8.1. Tarife), trošak sastava podneska od 3. rujna 2025. u iznosu od po 200,00 EUR (Tbr. 8.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima od 7. svibnja 2025, 16. lipnja 2025., 21. kolovoza 2025. i 19. rujna 2025. u iznosu od po 200,00 EUR (Tbr. 9.1. Tarife), sve uvećeno za PDV od 25% te trošak pristojbe za zabilježbu ovoga spora u iznosu od 16,59 EUR i očevida u iznosu 250,00 EUR, što ukupno iznosi 1.766,59 EUR.
U Zadru, 21. listopada 2025.
Sutkinja
Jadranka Nižić – Peroš, univ. spec. iur.
PRAVNA POUKA:
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.
DNA:
1. Tužitelju- protutuženiku po pun.,
2. Tuženiku- protutužitelju po pun.
