REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Vukovarska cesta 31/III

Poslovni broj: Us I-1108/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji toga Suda Jasenki Beker Rupčić, uz sudjelovanje zapisničarke Sabine Branković, u upravnom sporu tužiteljice ĐT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa opunomoćenica ĐTI, dipl.iur., radi obiteljske mirovine, 21. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje Službe, KLASA: UP/II 140-03/24-01/03345101616, URBROJ: 341-99-05/3-24-2260 od 24. lipnja 2024.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 140-03/24-01/03345101616, URBROJ: 341-99-05/3-24-2260 od 24. lipnja 2024. odbijena je kao neosnovana žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u [adresa], KLASA: UP/I 140-03/24-01/03345101616, URBROJ: 341-17-05/3-24-6123 od 8. travnja 2024. kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu.

2. Tužiteljica u tužbi te podnescima od 4. prosinca 2024. i 6. lipnja 2025. ističe da se radi o novom zahtjevu prema zakonu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024. i vezan je za sve osobe koje su imale supruga, hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Predlaže priznavanje prava prema tom, novom zakonu u kojem su izmijenjene odredbe vezane za godine života u trenutku smrti. Pojašnjava da su mirovinu iza supruga koristila djeca, a da je ona bila njihov zastupnik. Dodaje da je zbog zdravstvenih razloga prestala raditi te je trenutno na Zavodu za zapošljavanje i nema prihoda, dok su njezinom pokojnom suprugu priznali da je (dodatno) sudjelovao u Domovinskom ratu i ima 203 borbena dana jer su upisali razdoblje od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. kao pripadnika naoružanih odreda Narodne zaštite. Nadalje tužiteljica nabraja što propisuje i jamči građanima Ustav Republike Hrvatske te dodaje da je izmjena zakonskih propisa donesena upravo zbog slučajeva kakav je njezin. Iz sadržaja tužbe proizlazi da tužiteljica predlaže Sudu poništiti osporavano rješenje tuženika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu i podnesku od 19. prosinca 2024. navodi da je osporavano rješenje doneseno u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima, ponavlja navode iznesene u obrazloženju osporavanog rješenja te predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. Sud je rješenjem poslovni broj: Us I-1108/2024-8 od 28. svibnja 2025. pozvao stranke da se u roku od 15 dana od dana dostave toga rješenja očituju o tome jesu li suglasne da se ovaj spor riješi bez održavanja rasprave na temelju postojeće dokumentacije u spisu te su stranke Sudu dostavile podneske u kojima daju svoju suglasnost da se spor riješi bez održavanja rasprave.

4.1. Budući da su se u ovom upravnom sporu stranke izrijekom suglasile da se upravni spor riješi bez održavanja rasprave, a Sud je utvrdio da nije potrebno izvoditi nove dokaze, Sud je na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 98. točke 5. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24., - dalje: ZUS) upravni spor riješio bez rasprave.

5. Tijekom dokaznoga postupka Sud je izvršio uvid u spis, spis upravnoga postupka te u sve isprave koje prileže istima te je na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

6. Postupak za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu pokrenut je povodom zahtjeva tužiteljice od 13. veljače 2024. iza pokojnog NT, rođenog **.**.1965., preminulog **.**.2006.

7. Odredbom članka 67. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 17/18., 62/18., 115/18. 102/19., 84/21.,119/22., - dalje: ZOMO) propisano je da udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu: 1. ako je do smrti bračnog druga, po kojemu joj to pravo pripada, navršila 50 godina života ili 2. ako je mlađa od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga ili 3. ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po ocu, a udovica obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. Udovica kod koje tijekom trajanja prava na toj osnovi nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.

8. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u [adresa], KLASA: 140-03/06- 01/OB: 03345101616, URBROJ: 341-17-05/3-06-007627 od 16. lipnja 2006. priznato pravo na obiteljsku mirovinu tužiteljici i djeci MT, rođ. **.**.1990. i JT, rođen **.**.1995., počevši od 3. ožujka 2006., i to prema odredbama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (“Narodne novine”, broj: 128/99., 16/01., 22/02.) s obzirom da je pokojni suprug tužiteljice bio u osiguranju u statusu ovlaštene službene osobe sukladno odredbama navedenog Zakona.

9. Nadalje, rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u [adresa], KLASA: UP/I-140-03/14-01, URBROJ: 341-17-05/3-14-008032 od 3. srpnja 2014. prestalo je pravo na obiteljsku mirovinu tužiteljici i djetetu JT dana 30. lipnja 2024., a postupak za prestanak prava na obiteljsku mirovinu tužiteljice pokrenut je po službenoj dužnosti.

10. Iz podataka spisa također proizlazi da je tužiteljica rođena **.**.1970. te je u trenutku prestanka prava na obiteljsku mirovinu imala 44 godine života.

11. Osim toga, pokojni suprug tužiteljice NT sudjelovao je u Domovinskom ratu u razdoblju od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996. te stekao status hrvatskog branitelja – dragovoljca iz Domovinskog rata.

12. Uzimajući u obzir da je tužiteljica u trenutku prestanka prava na obiteljsku mirovinu imala navršenih 44 godine života, dok je obiteljska mirovina iza pok. PT određena prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, tužiteljica ne ispunjava uvjete iz članka 67. ZOMO-a za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu.

13. Također, nije bilo zakonske osnove da se tužiteljici prizna pravo na obiteljsku mirovinu primjenom odredbe članka 47. stavka 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (“Narodne novine”, bro: 121/17., 98/19., 84/21., 156/23., – dalje: ZOHBDR) kojom je propisano da bračni ili izvanbračni drug umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, osim bračnog ili izvanbračnog druga umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz članka 46. ovoga Zakona, osiguranika ili korisnika prijevremene starosne, starosne, invalidske mirovine zbog potpunog ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili najniže mirovine ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ili prema ovome Zakonu odnosno prijašnjem općem propisu o mirovinskom osiguranju ili prijašnjim propisima kojima su se uređivala prava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, stječe pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.

13.1.Naime, nema zakonskog temelja da se na jednu kategoriju osiguranika istodobno primjenjuju dva posebna propisa iz područja mirovinskog osiguranja, odnosno da se uvjeti za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu, koja se izvodi od obiteljske mirovine ostvarene na temelju Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, kao posebnog i povoljnijeg propisa u odnosu na opći propis iz područja mirovinskog osiguranja, utvrđuju i primjenom ZOHBDR-a kao drugog posebnog propisa iz područja mirovinskog osiguranja.

13.2. Kod priznavanja prava iz mirovinskog osiguranja može se, osim općeg, primijeniti samo jedan posebni propis, odnosno nema zakonske osnove da se kombiniraju (povoljniji) uvjeti iz različitih posebnih propisa da bi osoba ostvarila traženo pravo.

13.3. ZOHBDR-om je propisana niža dobna granica za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu u odnosu na ZOMO, kao i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Međutim, kako je već navedeno, tužiteljica nije osoba na koju bi se odredba ZOHBDR-a mogla primijeniti jer nije bila korisnik obiteljske mirovine ostvarene prema ZOHBDR-u, odnosno propisu koji mu je prethodio.

14. Slijedom navedenog, Sud osporavano rješenje tuženika ocjenjuje zakonitim, dok preostali navodi tužiteljice ne utječu na drukčije rješavanje upravnog spora te je stoga sukladno odredbi članka 116. stavka 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, odnosno odlučeno je kao u izreci presude.

U Osijeku 21. listopada 2025.

Sutkinja

Jasenka Beker Rupčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba protiv presude odgađa izvršenje presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. Tužiteljici

2. Tuženiku