REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P Ob-754/2020-88

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Tijani Kokić u pravnoj stvari tužiteljice FI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] sa boravištem u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi- Gornja Bistra, Bistra, Bolnička 21, zastupane po posebnom skrbniku CI, odvjetniku u [adresa] protiv I- tužene ŠI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]-tuženika FIN, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Petri Ogrizek, odvjetnici u Zagrebu radi donošenja odluke o uzdržavanju, nakon održane glavne i tajne rasprave, zaključene dana 17. rujna 2025., u prisutnosti odvjetnice Nere Srzić u zamjeni za punomoćnika tužiteljice, odvjetnika Bornu Okrošu i punomoćnice II-tuženika, odvjetnice Petre Ogrizek, dana 21. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Prvotužena ŠI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao majka dužna je doprinositi za uzdržavanje kćerke FI iz [adresa] sada na liječenju u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi- Gornja Bistra, Bistra, Bolnička 21, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 265,45 EUR mjesečno, počevši od dana 01.03.2016. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti, tako da dospijevajuće iznose isplaćuje najkasnije do svakog 15-og u mjesecu za tekući mjesec.

II. Drugotuženik CIN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao otac dužan je doprinositi za uzdržavanje kćerke FI iz [adresa] sada na liječenju u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi- Gornja Bistra, Bistra, Bolnička 21, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 265,45 EUR mjesečno, počevši od dana 01.03.2016. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti, tako da dospijevajuće iznose isplaćuje najkasnije do svakog 15-og u mjesecu za tekući mjesec.

III. Prvotužena i drugotuženik dužni su naknaditi tužiteljici parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena prema čl. 29. st.2. i 8. Zakona o obveznim odnosima."

II. Svaka stranka snosi svoj trošak.

Obrazloženje

I. Tužiteljica, zastupana po posebnom skrbniku imenovanom rješenjem Centra za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Trnje ( sada Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Trnje ) od 01. rujna 2015. , podnijela je tužbu ovome sudu dana 23. veljače 2016. sa zahtjevom da sud njezine roditelje, u ovom postupku I i II-tuženike, obveže na isplatu uzdržavanja za razdoblje od 01.03.2016. pa nadalje, svakog u iznosu od 2.000,00 kuna mjesečno, te je ujedno zatražila naknadu parničnog troška.

Svoj zahtjev temelji na činjenici da je od djetinjstva smještena u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi- Gornja Bistra, Bistra, Bolnička 21, a da njezini roditelji nikad do sada nisu doprinosili za njezino uzdržavanje.

Podneskom od 23.05.2024. godine izvršila je specifikaciju tužbenog zahtjeva sukladno promjeni službene valute u Republici Hrvatskoj te je istim zatražila doprinos za uzdržavanje od oba tuženika, svakog u iznosu od 265,45 EUR mjesečno.

I. I-tužena se protivila tužbenom zahtjevu, prvenstveno navodeći kako je iznos od 2.000,00 kuna za uzdržavanje tužiteljice previsoko postavljen s obzirom ona samo povremeno radi, zadnji posao joj je bio samo na 4 sata, u vrijem davanja odgovora na tužbu bila je nezaposlena, a zbog godina sve joj je teže pronaći posao.

Nije osporila navode kako nikad nije doprinosila za uzdržavanje tužiteljice. U daljnjem tijeku postupka nije sudjelovala jer , iako je dostava poziva bila uredno iskazana, nije dostavljala očitovanja na zaprimljenu dokumentaciju, a nije niti pristupala na ročišta.

II. II-tuženik je u svom odgovoru na tužbu prvenstveno istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije pri kojem je ostao do zaključenja glavne rasprave, a koji temelji na činjenici da tužiteljica ničim nije dokazala da je on njezin otac jer je njegovo ime ŠIN, a iz dostavljenog izvatka iz matice rođenih tužiteljice proizlazi da su njezini roditelji DI i ŽI rođena ŠI.

Ujedno je osporio i osnovu i visinu uzdržavanja, pri čemu je ostao tijekom cijelog postupka, ističući kako tužiteljica nije dokazala iste jer iz dostavljenih pisanih dokaza u spisu proizlazi kako smještaj i sve troškove liječenja za tužiteljicu snosi HZZO, a nije vidljivo da će HZZO te troškove od nekog naplaćivati, naročito ne od tužiteljice te je u odnosu na te troškove istaknuo i prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužiteljice. U odnosu na trošak odjeće i obuće, istaknuo je kako niti taj trošak ne postoji jer tužiteljicu odjela bolnica u kojoj je smještena, a koju odjeću i obuću dobiva donacijama, dakle ne plaća ih.

Stoga je ostao pri prijedlogu da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti te je zatraži naknadu parničnog troška.

IV. U ovom je postupku Općinski građanski sud u Zagrebu, donio presudu posl. broj: P Ob-169/16-40 od 20. svibnja 2020. ( list 73-76 spisa) kojom je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev.

Postupajući po žalbi tužiteljice, Županijski sud u Puli-Pola, rješenjem posl. broj Gž Ob- 236/2020-2 od 14. rujna 2020. ukinuo je u cijelosti prvostupanjsku presudu te je predmet vraćen na ponovno suđenje.

U uputi danoj u rješenju drugostupanjskog suda navedeno je kako sud , ukoliko utvrdi da je II-tuženik osoba koja je upisana kao otac tužiteljice pod imenom RI ) potrebno je u ponovljenom postupku utvrditi Ukupne materijalne potrebe tužiteljice ( neovisno tome što se ona nalazi u bolnici, a koji troškovi se odnose na trošak stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, skrbi o zdravlju i druge slične troškove), odnosno utvrditi koliki su troškovi njezinog boravka u toj bolnici, je li tužiteljici priznato pravo na socijalnu skrb pa i pravo na podmirenje troškova boravka u bolnici, tko snosi te troškove ( osnovom čega) koje su i kakve potrebe tužiteljice s obzirom na njezino zdravstveno stanje ( koje također valja utvrditi ), eventualno povrh onih koje se zadovoljavaju u bolnici, sve sukladno čl.307. Obz. Zatim je potrebno utvrditi vlastita primanja tužiteljice ukoliko ih ostvaruje po nekoj osnovi i ima li imovine, a zatim je potrebno utvrditi i ukupne imovinske mogućnosti roditelja kao i njihovu mogućnost zaposlenja, ostvarivanja zarade ali i njihove vlastiti potrebe te eventualne druge zakonske obveze uzdržavanja.

V. U ponovljenom postupku su je prvenstveno postupao po prigovoru promašene pasivne legitimacije II-tuženika te je pokušao prikupiti svu dostupnu dokumentaciju iz koje bi bilo moguće utvrditi je li RI upisan kao otac tužiteljice u matici rođenih identična osoba II-tuženku CIN.

Uvidom u izvadak iz matice rođenih izdanog od Matičnog ureda Pešćenica 08.lipnja 2016. ( list 17 spisa), proizlazi kako je tužiteljica rođena **.**.1986. u [adresa], BiH, kao roditelji upisani su RI i ŽI rođena ŠI, a upis u maticu rođenih matičnog područja Trnje izvršen je 11.02.2011. temeljem izvatka iz matice rođenih matičnog ureda [adresa], BiH, broj: 2866/1986 od 04.09.2001.

Uvidom u izvadak iz matične knjige rođenih općine/grada Ljubuški ( list 18 spisa) proizlaze identični podaci navedeni i u hrvatskom izvatku s lista 17 spisa. S obzirom na tvrdnje II-tuženika FIN kako on nije osoba upisana kao otac tužiteljice i uz činjenicu da je majka tužiteljice, u ovom postupku I-tužena ŠI u svom iskazu navela kako ona nije znala točno prezime oca djeteta sa kojim je bila u vezi tri-četiri mjeseca, nikad sa njim nije sklopila brak te se nikad nije niti prezivala ŽI i kojeg nije obavijestila o rođenju djeteta, kako je dijete rodila u [adresa] 17. lipnja 1986., kako nije ona izvršila prijavu djeteta u matični ured u [adresa] ali niti u Zagrebu gdje ju je brat doveo zajedno sa djetetom, odmah po izlasku iz rodilišta i gdje je dijete ( tužiteljicu ) ostavila u Domu u Nazorovoj, nakon tjedan dana boravka u [adresa] te dijete nikad nije posjećivala, skrbila o istome niti doprinosila za uzdržavanje jer za to nije imala financijske mogućnosti ( list 14 spisa), sud je proveo daljnji dokazni postupak radi utvrđenja točnih činjenica povezanih sa rođenjem tužiteljice, posebno radi identifikacije osobe oca tužiteljice.

S obzirom na netočne podatke o datumu rođenja tužiteljice i prezimenu majke, uz činjenicu da majka tužiteljice ŠI više nije pristupala na ročišta radi dopunskog saslušanja, uvidom u dopis od 20. svibnja 2022. Odjela za organizaciju, pravne poslove, opću upravu, civilnu zaštiti i vatrogastvo Grada Mostara, Hercegovačko-Neretvanske Županije-Kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Službe za opću upravu i gradska područja, nije moguće dostaviti dokumentaciju temeljem koje je izvršen upis FI u maticu rođenih 1986. jer je ista uništena tijekom ratnih zbivanja, sud nije mogao utvrditi tko je i kada dao podatke temeljem kojih je činjenica rođenja tužiteljice upisana u maticu rođenih u [adresa] te tako nije bilo moguće utvrditi temeljem čega je kao njen otac upisana osoba DI.

VI. Sud je pokušao na drugi način izvršiti identifikaciju osobe oca tužiteljice radi utvrđenja radi li se o istoj osobi u odnosu na II-tuženika.

Iz sve dostavljene pisane dokumentacije u spisu i to:

- uvjerenja o prebivalištu PU Zagrebačke od 03.05.2000. ( list 16 spisa) kojim je potvrđeno kako osoba čije je ime rukom ispisano u nazivu predmeta AL-BAYATI (DI ) DI, ima prijavljeno prebivalište u [adresa] od 14.09.1994. , a zatim je u tekstu tiskano ŠIN ( ZUBAIR), JMBG-nečitljiv, pa nadalje u tekstu ponovno rukom ispisano DIN (DI) rođ. **.**.1965.

- prijevoda po sud. tumaču sa arapskog jezika izvatka iz matične knjige /1957 od 01.06.1991. ( list 20 spisa), u kojem je navedena činjenica rođenja FIN dana 23.03.1965. u [adresa], ime oca i djeda: VI, ime majke i njezinog oca AI, Iračkog državljanstva,

- diplomu Centra vojnotehničkih škola KoV JNA „General armije Ivan Gošnjak“ od 13. jula 1989. kojom se potvrđuje stjecanje visokog stručnog obrazovanja DIN ([adresa]) Al-BAYATIA rođenog **.**.1965. u [adresa] koji je od 01. oktobra 1984. do 11 jula 1989. završio školovanje i stekao stručni naziv diplomirani inženjer tehnološke kemije ( list 48 spisa),

- uvjerenja o prebivalištu PU Zagrebačke od 25.09.2019. ( list 68 spisa) kojim je potvrđeno kako osoba CIN (VI), OIB: [osobni identifikacijski broj] ima prebivalište u [adresa], od 14.09.1994. pa nadalje do dana pisanja Uvjerenja,

- dopisa MUP-a od 11.11.2021. ( list 110 spisa) proizlazi kako u njihovim evidencijama prebivališta i boravišta ne postoje osobe RI i CIN,

- podatke o prebivalištu tužiteljice pretragom Registra MUP-a po OIB-u od 31.03.2021. ( list 112 a spisa) kojim je potvrđeno kako tužiteljica EI ima prijavljeno prebivalište u [adresa], od 20.11.2002.,

- rješenje MUP-a od 14.05.2002. ( list 211 spisa) kojim je EI, rođena **.**.1986., državljanka Bosne i Hercegovine primljena u hrvatsko državljanstvo temeljem čl.13. st.1. Zakona o hrvatskom državljanstvu ( „Narodne novine“ br. 53/91, 28/92 i 113/93 ),

- dopisa MUP-a, Policijske uprave Zagrebačke od 24.04.1997. (list 213 spisa ) kojim Odjel za upravne poslove potvrđuje Centru za socijalni rad – Podružnica Centar da su PI i DIN, otac VI, rođ. **.**.1965. u [adresa] , jedna te ista osoba , a što je utvrđeno nakon uvida u evidenciju MUP-a,

- rješenju MUP-a, Odjela za upravne poslove od 20.11.2002. kojim je na temelju čl.3.st.1.točke 2. Zakona o prebivalištu i boravištu građana [adresa] („Narodne novine“ br. 53/91 ) tužiteljici EI, kćeri DIN, rođenoj **.**.1986. u [adresa], BiH utvrđeno prebivalište u [adresa]. navedeno rješenje doneseno je po prijedlogu Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ured Trenje na temelju domovnice, rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo i rješenja Centra o skrbništvu ( list 214 spisa),

- zahtjeva Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ured Trenje od 12.11.2001.( list 218 spisa) za primitak tada mlt. FI u hrvatsko državljanstvo, u kojem se postavljeni zahtjev obrazlaže postupanjem po službenoj dužnosti jer je mlt. EI dijete sa smetnjama u psihofizičkom razvoju i od 1989. boravi u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi- Gornja Bistra, roditelji o njoj ne brinu te je stavljena pod skrbništvo. Navode kako je EI rođena **.**.1986. u [adresa], BiH kao izvanbračna kći ŠI i RI. Od 15.12.1986. do 15.05.1989. smještena je u Dom za djecu Nazorova 49, Zagreb jer su roditelji tada živjeli u [adresa], a nisu imali uvjete za smještaj no kako nisu izvršavali roditeljsku skrb, dijete je stavljeno pod skrbništvo. nadalje, u zahtjevu je navedeno kako majka ŠI živi u [adresa] ([adresa] ), a otac RI ima prijavljeno prebivalište u [adresa] ali ne stanuje na toj adresi i nemaju saznanja gdje se nalazi. Kao razlog podnošenja zahtjeva Centar je naveo činjenicu da dijete nema riješen osobni status, roditelji su primljeni u hrvatsko državljanstvo, a primitak u hrvatsko državljanstvo za EI je potreban radi njezinog daljnjeg zbrinjavanja i liječenja. U prilogu zahtjeva priloženo je rješenje o skrbništvu, preslika osobne iskaznice skrbnika, izvod iz MK rođenih, izjava o identitetu, uvjerenje za EI i uvjerenje o državljanstvu za majku.

Naprijed navedena dokumentacija koja je priložena zahtjevu nije dostavljena u spis P Ob-754/ 2020.,

- dopisa MUP-a, Služba za državljanstvo i strance od 24. rujna 2024. ( list 225 spisa) u kojem je navedeno kako je FINM ( otac VI ), rođen **.**.1965. u [adresa], državljanin Republike Irak imao odobren privremeni boravak u republici Hrvatskoj u svrhu spajanja obitelji temeljem braka sa hrvatskom državljankom u periodu od 14.05.1992. do 14.05.1993. te od 23.05.1994. do 23.05.1995. time da je u periodu od 06.02.1989. do 18.02.1992.imao prebivalište prijavljeno na adresi [adresa], a od 18.02.1992. do 23.05.1995. na adresi [adresa]. Vlasnica nekretnine na kojoj je izvršena prijava prebivališta bila je LI, umrla **.**.2014., a zbog proteka vremena nema mogućnosti dostaviti dokument temeljem kojeg je vršena prijava prebivališta na navedenoj adresi. Ujedno je navedeno da TI nije zaveden u evidencije MUP.a,

- uvjerenje MUP-a od 24.09.2024. (list 226 spisa) u kojem su evidentirane prijave boravišta ( privremeni boravak ) za osobu FINM ( otac VI ), rođen **.**.1965. u [adresa], državljanin Iraka u kojem su evidentirane prijave boravišta kako su navedena u dopisu MUP-a od od 24. rujna 2024. ( list 225 spisa) te je ujedno evidentirano kako se predmetno uvjerenje izdaje na zahtjev FINM.

- dopisa Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Trnje od 13.01.2025. ( list 258 spisa ) u kojem je navedeno kako zbog proteka vremena nisu u mogućnosti dostaviti drugu dokumentaciju od već dostavljene u spis te ne raspolažu podacima o osnovi temeljem koje je EI prijavljena na adresu [adresa].

- dopisa MUP-a od 07.siječnja 2025. ( list 259 spisa) u kojem je navedeno kako MUP nema podatke niti saznanja da je FINM, rođen **.**.1965. u [adresa] sudjelovao pri prijavi prebivališta [adresa]. godine, na adresu na kojoj i on ima prijavljeno prebivalište,

- dopis MUP-a od 31.siječnja 2025. ( list 264 spisa) u kojem je navedeno kako zbog proteka vremena i nepostojanja dokumentacije nije moguće dostaviti podatke temeljem kojih je 1997. izvršena provjera kojom je utvrđeno da je ALĐOSANI RAFID i AL BAYATI

RAFID jedna te ista osoba,

nije bilo moguće nesporno utvrditi da su RI koji je upisan kao otac FI i II-tuženik CIN ista osoba iako u dostavljenim dokumentima i dopisima ima puno nerazjašnjenih okolnosti, koje zbog proteka vremena i nepostojanja dokumentacije više nije niti moguće razjasniti.

Na primjer, iz niti jednog dokumenta nije vidljivo niti se može utvrditi zbog čega je tadašnji Centar za socijalni rad, Podružnica Centar od MUP-a, Policijske uprave Zagrebačke zatražio identifikaciju DIN i PI i to temeljem koje dokumentacije.

Također, nije vidljivo i zašto je MUP-a, Odjela za upravne poslove rješenjem od 20.11.2002. na temelju čl.3.st.1.točke 2. Zakona o prebivalištu i boravištu građana [adresa] („Narodne novine“ br. 53/91 u daljnjem tekstu ZPIBGRH ) tužiteljici EI, kćeri PI, rođenoj **.**.1986. u [adresa], BiH utvrdio prebivalište u [adresa]. s obzirom čl.3.st.1.točka 2. ZPIBGRH propisuje da se isto temelji na uobičajenom boravištu osobe kojoj se određuje prebivalište ako se ono ne može temeljiti na mjestu u kojem se ta osoba naselila sa namjerom trajnog nastanjenja. EI nikad nije imala uobičajeno boravište na adresi [adresa] jer je odmah po rođenju smještena u Dom za djecu u Zagrebu, Nazorova 49 gdje je boravila tri godine, a nakon toga je, do danas, smještena u Specijalnoj bolnici u Gornjoj Bistri, gdje joj je uobičajeno boravište bilo i u vrijeme donošenja predmetnog rješenja MUP-a. Nadalje, tužiteljica tijekom postupka nije pojasnila zašto, ako je 1997. dobila uvjerenje MUP-a kako su osoba koja je upisana kao njezin otac i CIN, ista osoba , nije pokrenula postupak ispravka podataka upisanih u Maticu rođenih radi ispravnog upisa imena oca ili pokrenula postupak utvrđenja očinstva FIN.

S obzirom na sve naprijed navedeno, sud nije provodio daljnje dokaze radi utvrđenja identiteta GI, niti je , s obzirom na postupanje stranaka u ovom postupku ali i navoda I-tužene 2016. godine kako je sa ocem djeteta bila u vezi nekoliko mjeseci, nije ga kontaktirala po rođenju djeteta te bi ga možda mogla prepoznati, proveo dokaz suočenjem I-tužene i II-tuženika, smatrajući isti dokaz nekonstruktivnim. Temeljem svega naprijed navedenog, a prvenstveno činjenice da nije nesporno dokazano očinstvo Fruženika ŽIN nad tužiteljicom EI, sud je prihvatio prigovor promašene pasivne legitimacije II-tuženika te je u odnosu na njega, s te osnove, odbio tužbeni zahtjev u cijelosti.

VII. U odnosu na I-tuženu kao majku tužiteljice, a koja činjenica nije sporna iako je ista u matici rođenih upisana kao ŽI rođena ŠI, iako nikad nije bila u braku sa ĆI niti je ikad mijenjala svoje djevojačko prezime, sud je utvrdio postojanje osnove tužbenog zahtjeva, odnosno postojanje obveze roditelja koji ne stanuje sa svojim djetetom dok je isto maloljetno, a nakon punoljetnosti s obzirom da je tužiteljica osoba lišena poslovne sposobnosti, trajnog i teškog oštećenja zdravlja koja stoga ispunjava uvjete za uzdržavanje po roditeljima, a što sve proizlazi iz medicinske dokumentacije tužiteljice ( list 99-101 spisa) te izvatka iz matice rođenih ( list 17 spisa) u kojem je naznačeno kako je tužiteljica osoba lišena poslovne sposobnosti te je stavljena pod skrbništvo.

VIII. U odnosu na osnovu za uzdržavanje kao i visinu obveze uzdržavanja temeljem troškova koje tužiteljica ima s osnova stanovanja, prehrane i higijenskih potrepština, odjeće i obuće, školovanja i liječenja, sud je uvidom u dokumentaciju dostavljenu u spis utvrdio kako ne postoji osnova temeljem koje bi utvrdio visinu uzdržavanja kao obvezu I-tužene.

Iz medicinske dokumentacije tužiteljice ( list 99-101 spisa) jasno proizlazi kako se radi o osobi sa teškim i trajnim oštećenjem koja leži na podlozi, niti jedan položaj ne zauzima samostalno, može kratkotrajno sjediti u kolicima, ne govori, prehrana putem PEG-a, liječnik je bio dojma da dobro vidi i čuje, a zadovoljstvo izražava smijehom, a nezadovoljstvo ili bol vikom ili plačem. Sfinktere ne kontrolira.

Iz navedenog je jasno kako tužiteljica nema troškove povezane sa školovanjem, prijevozom, prosječnim obimom odjeće i obuće s obzirom uglavnom leži, a samo povremeno kratko sjedi u kolicima te joj obuća, osim papuča ili tenisica nije niti potrebna. Također, za održavanje higijene potrebne su joj uobičajene potrepštine koje sve ima osigurane u ustanovi u kojoj je smještena.

Odjeća i obuća , prema navodu same ustanove, pribavlja se putem donacija što znači da niti za navedeno ne postoji trošak.

Sam smještaj kao i zdravstvena skrb, liječenje te pomagala ( kolica) na teret je Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje( u daljnjem tekstu HZZO ), a tužiteljica nije dostavila niti jedan dokaz da HZZO ima pravo regresnog zahtjeva u odnosu na nju, za namirenje predmetnog troška.

Također, iz dostavljenih podataka HZSR, PU Trnje od 24.02.2023. ( stranice 134-135 spisa) proizlazi kako se bolnica u kojoj se tužiteljica nalazi pod ingerencijom Ministarstva zdravstva, tužiteljica nikad nije bila korisnica prava iz sustava socijalne skrbi jer joj je priznata usluga smještaja temeljem Zakona o socijalnoj skrbi ( „Narodne novine“ br. 18/22, 46/22 i 119/22 ), a troškovi liječenja su u cijelosti podmireni od strane HZZO-a.

Ujedno je navedeno kako je HZSR, PU Trnje u obvezi tražiti novi smještaj za tužiteljicu jer je prekoračen rok njezinog boravka u Specijalnoj bolnici za djecu, no do zaključenja glavne rasprave, tužiteljica nije dostavila dokaz o svom premještaju u drugu ustanovu niti o troškovima povezanim sa istim.

Stoga, slijedom svega naprijed navedenog, sud nije posebno utvrđivao mogućnosti I- tužene kao majke u smislu njezinih prihoda i rashoda te eventualnih drugih obveza uzdržavanja jer je utvrdio kako ne postoje troškovi uzdržavanja tužiteljice koje bi trebala doprinositi majka tužiteljice ŠI.

Pri tom sud napominje kako iz podataka HZMO-a kao i iz iskaza I-tužene proizlazi da nije stalno zaposlena, kako s obzirom na dob ( rođena 1965. ) teže pronalazi posao, a ima sina od 27 godina, dakle osobu koju nije više dužna uzdržavati te bi u slučaju da postoje troškovi uzdržavanja tužiteljice ista bila u obvezi doprinositi neki iznos koji ne mora biti zatraženi zakonom propisani minimalni iznos uzdržavanja jer se taj iznos odnosi samo na maloljetnu djecu.

Slijedom navedenog, sud je odbio tužbeni zahtjev i u odnosu na I-tuženu, kao neosnovan.

IX. Odluku o parničnom trošku sadržanoj u točci II. izreke sud je donio temeljem čl.366.st.1. Obz-a, primarno jer se radi o postupku uzdržavanja osobe s invaliditetom, lišene poslovne sposobnosti bez prihoda i imovine kao i činjenice da niti jedna stranka drugoj nije izazvala povećane troškove.

U Zagrebu 21. listopada 2025.

Sudac

Tijana Kokić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.

Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u 5 primjeraka.

O žalbi odlučuje Županijski sud u Puli-Pola.

DNA/

1. tužiteljici po posebnom skrbniku ( odvj. Okreša )

2. I-tuženoj na adresu iz presude

3. pun. II-tuženika