REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-5477/2018-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja HR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Alan Hranilović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, kojeg zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zakonske zastupnice tuženika TR, zamjenice u OGDO, 21. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 88,49 EUR bruto zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od:

- 7,69 EUR počevši od 16. lipnja 2012. do isplate,

- 23,07 EUR počevši od 16. rujna 2012. do isplate,

- 24,23 EUR počevši od 16. prosinca 2012. do isplate,

- 8,62 EUR počevši od 16. srpnja 2013. do isplate,

- 7,49 EUR počevši od 16. studenog 2013. do isplate,

- 17,39 EUR počevši od 16. prosinca 2014. do isplate,

po stopi određenoj u razdoblju do 31. srpnja 2015. za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u razdoblju od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, izuzev isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima, u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja preko iznosa dosuđenog točkom I. izreke.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 584,01 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 21. listopada 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika u odjelu osiguranja Zatvora u Zagrebu. Tužitelj povremeno, nakon što od ponedjeljka do petka odradi 40 sati, radi subotom i / ili nedjeljom. Time njegov ukupan broj radnih sati prelazi tjedni fond od 40 radnih sati koji je propisan člankom 8. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" br. 89/12, u daljnjem tekstu: KU) i člankom 61. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14). Takav rad se smatra prekovremenim radom i sukladno čl. 44. st. 9. KU koji propisuje: Prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. Opisani prekovremeni rad tuženik je propustio evidentirati u obračunima plaća tužitelja i za isti isplatiti naknadu. Temeljem čl. 44. st. 1. al. 2. KU, osnovna plaća službenika i namještenika se uvećava za svaki sat rada i to za prekovremeni rad 50%. Slijedom navedenog, tužitelj potražuje isplatu razlike iznosa koji mu nije isplaćivan s osnova prekovremenog rada. Tužitelj navedeno potražuje za razdoblje koje započinje pet godina i tri mjeseca prije podnošenja ove tužbe i traje do dana podnošenja prijedloga za mirno rješenje spora (15. ožujak 2017.), sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate. Tužitelj je svoje pravo pokušao ostvariti u mirnom postupku sukladno čl. 186. ZPP-a. Tužitelj predlaže provesti vještačenje radi utvrđivanja kojih datuma je tužitelj radio prekovremeno sukladno navodima u tužbi te da vještak specificira za koliko veću plaću bi tužitelj primio da mu je obračunat taj prekovremeni rad.

1.1. Podneskom od 8. studenog 2024. tužitelj predlaže da sud usvoji konačno postavljeni tužbeni zahtjev i naloži tuženiku isplatu ukupnog iznosa od 3.198,47 EUR sa zateznim zakonskim kamatama tekućim na mjesečne iznose od 15-og u mjesecu za prethodni mjesec, kao i naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da u cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora (str. 5-7 spisa), odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora od 11. srpnja 2017.g. (str. 13-18 spisa), Obračun neisplaćenog bruto dodatka po osnovi prekovremenog rada tužitelja (str. 19-112, 114-154, 162, 167, 186, 205, 224, 248, spisa), evidencije o radnom vremenu (str. 113, 163, 168-173, 187-192, 206-211, 225-236, 249-254, 267 spisa), obračunske isprave za isplatu plaće tužitelja (str. 164-166, 174-185, 193-204, 212-223, 237-247, 255-264, 266 spisa), proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Lidiji Tkalec Gradinščak iz Vještak Tkalec d.o.o. (str. 274-280, 293- 297 spisa), saslušana je sudska vještakinja Lidija Tkalec Gradinščak iz Vještak Tkalec d.o.o. (str. 286 spisa) proveden je dokaz novim financijskim vještačenjem po vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. (str. 326-331 spisa) kao i dopunsko financijsko vještačenje po istom vještaku (str. 349-354 spisa)

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23

- dalje ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Nije sporno da je tužitelj državni službenik zaposlen u državnoj službi u Zatvoru u Zagrebu te da se prije podnošenja ove tužbe obratio nadležnom državnom odvjetništvu u Zagrebu sa zahtjevom za mirno rješenje spora u skladu s člankom 186.a ZPP-a (list 5-8 spisa).

6. Predmet ove parnice je zahtjev tužitelja za isplatu razlika plaća koje su nastale zbog neisplaćenih prekovremenih sati za razdoblje od ožujka 2012. do ožujka 2017. godine.

7. Čl. 94. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17, 98/19 - dalje: ZR/14) propisano je da radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

8. Člankom 44. stavak 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj: 104/13) odnosno čl. 38. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 112/2017 – dalje KU/17) propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, između ostalog i za prekovremeni rad za 50%. Dodaci na osnovnu plaću se ne isključuju, a što je propisano stavkom 2. istog članka.

9. Člankom 44. stavak 1. točka 5. oba Kolektivna ugovora propisano je da, ako službenik i namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Prekovremenim radom, a u slučaju kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, kao i svaki sat rada duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom rada (članak 44. stavak 10. KU-a).

10. Čl. 44. st. 11. KU/13 odnosno čl. 38. st. 11. KU/17 propisano je da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno.

11. Čl. 44. st. 12. oba Kolektivna ugovora propisano je da su redovni mjesečni fond radnih sati, oni sati koje službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

12. Čl. 44. st. 15. oba Kolektivna ugovora propisano je da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

13. Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (dalje: Zajednička komisija), utvrdila je u svojim tumačenjima broj 7/44 od 29. travnja 2013., 8/44 od 13. lipnja 2013., 19/44 od 20. prosinca 2013., 24/44 od 22. siječnja 2014., 27/44 od 20. svibnja 2014., 2/35 od 23. svibnja 2018., 16/44 od 16. prosinca 2013., 21/44 od 22. siječnja 2014., 25/44 od 04. travnja 2014., 32/44 od 31. listopada 2014., 35/44 od 21. studenog 2014., da je poslodavac dužan organizirati rad na način da djelatnik odradi najmanje puni mjesečni fond radnih sati. Ako djelatnik odradi manje sati od mjesečnog fonda sati, poslodavac je dužan isplatiti djelatniku punu plaću koja se u takvim slučajevima treba evidentirati i obračunati kao ''nadopuna satnice''. Prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom, ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati. Sati za koje se djelatniku isplaćuje naknada plaće zbog bolovanja, plaćenog dopusta ili godišnjeg odmora, prilikom obračuna prekovremenog rada ulaze u ukupno odrađene sate kao sati koje bi djelatnik odradio da nije bio opravdano odsutan s posla. Prekovremeni rad koji se koristi kao slobodni dani (sati) je jedna vrsta preraspodjele rada o kojoj odlučuje djelatnik u dogovoru s poslodavcem. Službeniku koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni mjesečni fond radnih sati, u određenom mjesecu, ne može se ''manjak sati'' prenositi u slijedeći kalendarski mjesec.

14. Na okolnost visine proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Lidiji Tkalec Gradinščak iz Vještak Tkalec d.o.o. koja je svoj nalaz i mišljenje od 26. studenog 2019. sačinila sukladno zadatku suda da utvrdi dodatak za prekovremeni rad tužitelja na način da će se rad subotom i nedjeljom evidentirati kao prekovremeni rad, a u slučaju kada je u tjednu od ponedjeljka do petka koji je prethodio vikendu tužitelj odradio ukupno 40 sati. Sporno razdoblje je od ožujka 2012. do ožujka 2017. Vještakinja je u svom mišljenju navela da neobračunati dodatka za prekovremeni rad u razdoblju od ožujka 2012. do ožujka 2017. iznosi ukupno 1.837,49 kn bruto. Mjesečni iznosi vidljivi su iz izračuna u prilogu. Napominje se da je ovaj nalazu izrađen isključivo sukladno zadatku suda, a na prijedlog tužitelja. Ovakvim načinom izračuna nije moguće utvrditi da li su tužitelju u spornom razdoblju podmireni i svi sati prekovremenog rada, stoga je ovim nalazom utvrđen samo dodatak za prekovremeni rad. Nadalje, takav način izračuna prekovremenog rada se nikad u praksi nije primjenjivao, a načinom na koji je prekovremeni rad utvrđen ovim nalazom izostavlja se eventualni ostali prekovremeni rad ostvaren u mjesecima, kao i eventualni slobodni dani koje je tužitelj koristio u mjesecu. Prekovremeni rad moguće je obračunati kao rad određen više od onog određenog dnevnim rasporedom ili kao rad određen više od mjesečnog fonda sati. Naime utvrđivanje prekovremenog rada na tjednoj bazi je u praksi neprimjenjivo pogotovo u mjesecima u kojem tjedan prijelazi iz mjeseca u mjesec. Sama definicija tjedna nije propisana od ponedjeljka do nedjelje, od 1-vog do 7-og u mjesecu je prvi tjedan itd. Prema tome, trebalo bi utvrditi niz nejasnoća da bi se prekovremeni rad eventualno mogao obračunati na tjednoj razini.

15. Nakon prigovora tužitelja na nalaz i mišljenje vještakinja je na ročištu 1. ožujka 2021. navela da je nalaz napravljen isključivo sukladno zadatku vještaku. Dakle, u tjednima u kojima je tužitelj odradio više od 40 sati tjedno ako je radio subotom ili nedjeljom za navedene sate u nalazu je utvrđivan prekovremeni rad pa tako je na primjeru siječnja 2016.g. upravo za 23. siječnja 2016.g. nalazom utvrđeno 8 sati prekovremenog rada, a u navedenom mjesecu tuženik je obračunao i platio isti broj sati prekovremenog rada. Prema tome za prekovremeni rad utvrđen je upravo rad koji je predložio tužitelj i na koji upire u svom podnesku međutim taj rad je tuženik obračunao i platio. Iz navedenog razloga za navedeni mjesec tužitelj nema potraživanja. Na posebno pitanje pun. tuženika da li vještak temeljem dokumentacije koja prileži spisu može utvrditi da li je tužitelj u utuženom razdoblju radio u smjenama i turnusima. Ukoliko može da li se može očitovati da li je u mjesecima u kojima je iskazana razlika plaće tužitelj radio u smjenama i turnusima, vještak odgovara: iz evidencije za siječanj 2016.g. proizlazi da je tužitelj radio u smjenama, a za ostale mjesece vještak navodi da bi se trebala očitovati pisanim putem obzirom da se radio o obimnijoj dokumentaciji. Pun. tuženika predlaže da vještak izvrši dopunu vještačenja na način da utvrdi da li je tužitelj u utuženom razdoblju radio u smjenama i turnusima i to u onim mjesecima u kojima je iskazan razlika plaće.

16. Vještakinja Lidija Tkalec Gradinšćak se u svom podnesku od 27. travnja 2021. očitovala na način da je citirala odredbe st. 6. čl. 44. KU za državne službenike i namještenike kojim je propisano da se radom u smjenama (smjenski rad) smatra svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana. Nadalje, odredbama st. 7. čl.44. navedenog KU propisano je da rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Dodatak za rad u smjeni je propisan za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni. Odredbama st. 8. čl. 44. navedenog KU propisano je da se radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Odredbama st. 10. čl. 44. KU za državne službenike i namještenike (NN 104/2013) je propisano da prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. U očitovanju daje specifikaciju dana i sati za koje je nalazom utvrđen prekovremeni rad na način utvrđen zadatkom vještaku. Iz utvrđenog proizlazi da je tužitelj dio razdoblja radio ujutro, ali ne u smjenama kako je to propisano Kolektivnim ugovorom. U mjesecima u kojima je tužitelj radio po 8 sati, navedeni rad bi prema odredbama KU prelazio iz prve u drugu smjenu, a u nekim danima iz druge u treću smjenu. Naime, tužitelj je u spornom razdoblju radio od 7 do 15, od 7:30 do 15:30, od 8 do 16 itd. Za dio takvog rada u 2. smjeni tuženik je u pojedinim mjesecima tužitelju obračunao dodatak za rad u smjeni. Obzirom na odredbe KU o radu u smjenama, proizlazi da navedeni rad tužitelja u spornom razdoblju ne predstavlja rad u smjenama. U nekim mjesecima tužitelj je dio mjeseca ili cijeli mjesec radio u turnusu, a što je za svaki mjesec naznačeno u prethodnoj tablici. Zaključno, tužitelj je u dijelu spornog razdoblja radio u turnusu dio mjeseca ili cijeli mjesec, ali nije radio u smjenama kako je to definirao KU. Napominje se da je nalaz napravljen ISKLJUČIVO sukladno zadatku vještaku, te da se takvim načinom izračuna izostavlja eventualni ostali prekovremeni rad ostvaren u mjesecu, kao i eventualni slobodni dani koje je tužitelj koristio u spornom razdoblju.

17. Na ročištu 16. travnja 2024. punomoćnik tužitelja naveo je da i dalje prigovara nalazu i mišljenju financijskog vještaka kao i očitovanju vještaka te istaknuo da predmetni vještak nije uzeo u obzir sav prekovremeni rad tužitelja i slobodne dane tužitelja u utuženom razdoblju radi čega je predložio provesti dokaz novim financijskim vještačenjem.

18. Sud je prihvatio dokazni prijedlog za provođenjem novog financijskog vještačenja te je novi vještak Petra Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. izradila novi nalaz i mišljenje. Iz istog proizlazi da kao pravni okvir vještakinja uzela čl. 8. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 89/12, 104/13; 24/17; 112/17), čl. 44. st.9., zatim čl. 41. (kasnije 35.) te čl. 44.st.1., 2. i 3. (kasnije 38.). Vještakinja je u Tabeli 1. dala prikaz mjesečnog fonda sati i izračun neobračunatih prekovremenih sati rada u Obračunskim ispravama u odnosu na Evidencije o korištenju radnog vremena te se u nastavku Tabele 1. daje izračun visine potraživanja tužitelja. Izračun je napravljen pod pretpostavkom da tužitelju pripada pravo na neobračunate prekovremene sate. Navedeni izračun vještak je obračunao na način kako to tužitelj traži u tužbi na način da se prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom, a kako je navedeno u članku 44. stavku 9. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Vještakinja je također utvrdila da pod pretpostavkom da tužitelju pripada potraživanje po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada za svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom, visina potraživanja iznosi 3.198,47 EUR (Tabela 1. stupac ‘12’ nalaza).

19. Tužitelj je podneskom od 8. studenog 2024. naveo da ne prigovara nalazu i mišljenju vještakinje Petre Blašković od 30. listopada 2024. te sukladno istom postavio tužbeni zahtjev na ukupan iznos od 3.198,47 Eura sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, odnosno od 15- og za prethodni mjesec do isplate.

20. Podneskom od 5. veljače 2025. tuženik je predložio dopunsko vještačenje prilikom kojeg će vještak uzeti u obzir razdoblje u kojem je tužitelj radio u redovnom radnom vremenu te u turnusu, a pri tome ističući i da vještak nije uzeo u obzir slobodne iskorištene dane od strane tužitelja.

21. Vještakinja Petra Blašković je 14. srpnja 2025. sačinila dopunsko vještačenje sukladno prijedlogu tuženika da uzme u obzir čl. 38. st. 14., 15. i 18. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 56/2022) s time da se uzmu u obzir iskorišteni slobodni dani, a sve sukladno dostavljenom očitovanju o režimu rada tužitelja koje je tuženik specificirao podneskom. S tim u vezi, Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN 56/2022) u članku 38. navodi sljedeće: (14) Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. (15) Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. (18) Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim punim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. Temeljem prethodno navedenog, vještak je za svaki mjesec utvrdio mjesečni fond sati te broj prekovremenih sati sukladno prijedlogu tuženika izvršivši usporedbu sati rada iz Obračunske isprave za isplatu plaće i Evidencije o korištenju radnog vremena, pri čemu je utvrđeno da u pojedinim mjesecima tuženik nije iskazao sve sate koji su iskazani u evidencijama o korištenju radnog vremena, a koje bi predstavljale sate iznad mjesečnog fonda sati, kao prekovremeni rad tužitelja. Vještak napominje da je prilikom izračuna uzeo u obzir da se kod rada u smjenama ili u turnusu prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, odnosno ukoliko je rad organiziran na drugačiji način da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena i svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. U nastavku je u Tabeli A. dao prikaz mjesečnog fonda sati i izračun neobračunatih prekovremenih sati rada u Obračunskim ispravama u odnosu na Evidencije o korištenju radnog vremena na način kako to predlaže tuženik. Sukladno prijedlogu tuženika, u Tabeli B. izvršen je izračun visine potraživanja tužitelja, uzevši u obzir prekovremene sate koji su korišteni kao slobodni dani, a sukladno navodu tuženika da su isti evidentirani pod odrađeni izostanak, te se temeljem toga daje izračun sveukupnog potraživanja tužitelja. Prilikom izračuna vještak je imao u vidu da 1 sat prekovremenog rada predstavlja 1 sat i 30 minuta redovnog sata rada. Iz svega navedenog vještakinja je utvrdila da za razdoblje 1. ožujka 2012. do 31.ožujka 2017. ukoliko Sud zauzme stav da je tužitelj radio prema režimu rada kojeg je tuženik specificirao podneskom, potraživanje tužitelja po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada iznosi 88,49 EUR (Tabela B. stupac ‘10’ dopune nalaza).

22. Sud je u cijelosti prihvatio dopunski nalaz i mišljenje vještakinje Petre Blašković od 14. srpnja 2025. jer je isti sačinjen sukladno mjerodavnim odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, uzimajući pri tome u obzir iskorištene slobodne dane, a nakon pribave i uvida u svu relevantnu dokumentaciju te je isti ocjenjen logičnim, obrazloženim i sačinjenim sukladno pravilima struke.

23. Naime, suprotno stajalištu tužitelja ispravan obračun prekovremenih sati vrši se na bazi pojedinog mjeseca za utuženo razdoblje, a ne na bazi tjedna u svakom pojedinom mjesecu, prema utvrđenom obliku rada u skladu s propisanim gore navedenim odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj: 104/13, 112/17).

24. Nadalje, a u odnosu na iskorištene slobodne dane valja reći da tužitelj tijekom postupka nije osporavao dokumentaciju dostavljenu u spis pa tako niti evidenciju o radnom vremenu niti obračunske isprave za isplatu plaće. Ovo stoga jer je na tužitelju teret dokaza da je slobodne dane koristio po drugoj osnovi od one za koju u dokumentaciji tuženika stoji da je korištena.

25. Tuženik kao poslodavac mora dokazati da su tužitelju odobreni slobodni dani, a to što ne postoje rješenja o preraspodjeli radnog vremena ne znači da se ostvareni slobodni dani koji su odobreni i iskorišteni za rad koji se smatra prekovremenim radom ne trebaju umanjiti za slobodne dane koji su po toj osnovi nesporno iskorišteni.

26. Slijedom svega navedenog sud nije prihvatio konačno postavljeni tužbeni zahtjev specificiran podneskom tužitelja od 8. studenog 2024., već izračun vještaka prema dopunskom vještačenju od 14. srpnja 2025. Tabeli B. stupac ‘10’ dopune nalaza te je naložio tuženiku da tužitelju isplati ukupan iznos od 88,49 EUR bruto zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim za mjesec svibanj 2012. na iznos od 7,69 EUR počevši od 16. lipnja 2012. do isplate, za mjesec kolovoz 2012. na iznos 23,07 EUR počevši od 16. rujna 2012. do isplate, za mjesec studeni 2012. na iznos od 24,23 EUR počevši od 16. prosinca 2012. do isplate, za mjesec svibanj 2013. na iznos od 8,62 EUR počevši od 16. srpnja 2013. do isplate, za mjesec listopad 2013. na iznos od 7,49 EUR počevši od 16. studenog 2013. do isplate, za mjesec studeni 2014. na iznos od 17,39 EUR počevši od 16. prosinca 2014. do isplate, sve sukladno čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) i čl. 92. st. 3. ZR-a, kao u izreci, dok se odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22), dok je preostali dio tuženog zahtjeva odbijen kao neosnovan.

27. Pri tome valja reći da sud nije prihvatio niti zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima. Dosuđeni bruto iznosi sastoje se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće (Gž R-624/14 od 16. travnja 2015., Gž R-376/15 od 2. lipnja 2015., Gž R-440/15 od 24. veljače 2015., Gž R-508/14 od 14. travnja 2015.).

28. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP- a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva i zatraženom trošku.

28.1. Tužitelj je uspio u osnovi svog zahtjeva u cijelosti, a u kvantitativnom dijelu tužitelj je uspio u sporu sa 2,76 %. Temeljem navedenog sud je ocijenio da je tužitelj u ovom sporu uspio sa 51,38 %. Nadalje, a na temelju čl. 154. st. 2. ZPP-a, sud je utvrdio da je tuženik uspio u sporu sa 48,62 %, što znači da tužitelju pripada naknada parničnog troška u omjeru od 2,76 %.

28.2. Tako je tužitelju valjalo priznati trošak sastava Zahtjeva za mirno rješenje spora po Tbr. 7/1 – 100 bodova, trošak sastava tužbe po Tbr. 7/1 – 100 bodova, trošak zastupanja na ročištu 14. siječnja 2019. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, trošak sastava podneska od 19. lipnja 2020. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, trošak zastupanja na ročištu 1. ožujka 2021. po Tbr. 9/1 - 100 bodova, trošak zastupanja na ročištu 16. travnja 2021. po Tbr. 9/1 -100 bodova, trošak sastava podneska od 8. studenog 2024. po Tbr. 8/4 - 25 bodova, trošak pristupa na ročište od 22. siječnja 2025. po Tbr. 9/5 – 25 bodova, trošak zastupanja na ročište 14. listopada 2025. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, odnosno ukupno 750 bodova, a što uz vrijednost boda iznosi 1.500,00 EUR te uz PDV ukupno iznosi 1.875,00 EUR. Stoga je valjalo naložiti tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u omjeru od 2,76 % odnosno u iznosu od 51,75 EUR. Navedenom iznosu dodan je trošak financijskog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR, predujma za pristup vještaka 33,18 EUR te daljnjeg predujma za vještačenje u iznosu od 300,00 EUR dakle tužitelju je sveukupno priznat trošak u iznosu od 584,01 EUR, dok je zahtjev tuženika za naknadu troškova valjalo odbiti.

28.3. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 4. svibnja 2021 i 3. veljače 2025. obzirom isti nisu bili potrebni za vođenje parnice.

29. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP- a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

30. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 21. listopada 2025.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun

2. Tuženiku po zz